Narodni običaj je za Martinje jesti pečenu gusku i mlince, i naravno, sve to zaliti dobrim vinom. Ovaj blagdan “krštenja vina”, odnosno pretvaranja mošta u mlado vino, obilježava se upravo 11. studenog jer je na taj dan 397. godine pokopan Sveti Martin iz Toursa, zaštitnik vinara i vinograda.

Evo što još nekoliko činjenica o Svetom Martinu, Martinju, ali i vinu:

• Sveti Martin rodio se u Mađarskoj, a otac mu je bio časnik u rimskoj vojsci.
• Ime Martin dobio je po bogu Marsu, rimskom bogu rata, odnosno njegove ime je umanjenica od tog božanskog imena.
• Njegovi roditelji smatrali su kršćanstvo sektom, ali Matrina je privlačilo te ga je s vremenom prihvatio.
• Čak se zaredio za egzorcista, a biskup je postao 370.godine. Smatrali su ga najvećim francuskim biskupom, piše Nadbiskupija Split.
• Bio je poklonik sela i seljaka, pomagao je bespomoćnima. Imućnijim obiteljima nije bio omiljen jer ih je često kritizirao.
• Mnogi su ga željeli za zaštitnika pa je osim zaštitnika vinara i vinograda, postao zaštitnikom vojnika, konjanika, gostioničara, liječenih alkoholičara, hotelijera, gusaka, uzgajivača konja, švicarske papinske garde i Francuske. Ali, i nekih naših mjesta – Belog Manastira, Virja i Čepinskih Martinaca.
• U narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi.
• U Srednjem vijeku je 11. studeni u cijeloj Europi bio sajamski dan i tad su završavali mnogi ugovori, vraćali su se dugovi, plaćao porez itd.
• U Hrvatskoj se Martinje više obilježava u kontinentalnom dijelu zemlje.
• U Zagorju se Martinje posebno ozbiljno shvaća pa se u ceremoniji krštenja mošta moraju naći domaćin, stoloravnatelj, vinotoča, gospon sudac, kumovi moštu te biskup sa svojom svitom.
• Stručnjaci kažu kako se karakteristike vina ne mogu prepoznati dok je ono mlado već svoj karakter dobiva s vremenom.
• Znanstvenici tvrde da je ljubav prema ispijanju vina zapisana u genima.
• Crno vino štiti zube od karijesa jer usporava razmnožavanje bakterija, a znanstvenici su otkrili kako stariji ljudi, koji su kroz život umjereno ispijali crno vino, imaju zdravije zube.
• U vinu se nalaze mnogi vitamini i minerali koji su važni za organizam. Neki od njih su vitamini B1, B2, B6, B12, C te minerali željezo, kalcij, kalij, magnezij…
• Vino omekšava meso i daje mu aromu zato ga kuhari koriste kao marinadu.
• Bijelo vino ide uz piletinu i morske plodove, dok je crno bolje uz crveno meso, divljač itd. Uz lagano  tjesteninu ili jaja odlično idu suha bijela ili rose vina, a uz povrće lagana bijela.
• Postoji 12 najpoznatijih vrsti grožđa, šest crnih i šest bijelih, od kojih se proizvodi većina svjetskih vina.
• Francuzi jedu masnu hranu, puno puše, a ipak manje obolijevaju od bolesti krvožilnih sustava. To je zato što redovito piju vino.
• U Gruziji se vino počelo proizvoditi prije 6000 godina. Od divljeg grožđa su radili opojni napitak u glinenim posudama koje su bile ukopane u zemlju. Danas tamo proizvode vina i u amforama.
• Italija i Francuska su najveći proizvođači vina na svijetu, svaka proizvodi preko 50 milijuna hektolitara godišnje.
• Svaki Talijan prosječno popije 50 litara vina godišnje, a Hrvat otprilike 28 litara.
• Za kuhano vino se od davnina smatralo da liječi i grije tijelo, a bilo ga je zdravije piti nego vodu iz bunara jer je prokuhano.
• U Viktorijansko doba u Velikoj Britaniji se kuhano vino često posluživalo djeci prilikom rođendana i drugih proslava.
• Boca Château Chevala iz 1947. godine prodana je na aukciji u Ženevi za vrtoglavih oko 2,13 milijuna kuna.

Izvor:24sata.hr