Dok neke tvrtke vraćaju novčanu pomoć, ima poslodavaca koji ne isplaćuju radnike

192

Zbog pandemije koronavirusa brojne tvrtke, poslodavci i radnici prijavili su se za Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom, namijenjene sektorima čije poslovanje ne može iz objektivnih razloga biti otvoreno ili imaju pad veći od 50 posto što se odnosi na produljene potpore za lipanj (ranije se u ožujku, travnju i svibnju odnosilo na pad veći od 20 posto), s obzirom na to da se planski išlo na potpore na tri mjeseca – ožujak uz iznos od 3250 kuna i za travanj i svibanj od 4000 kuna. No, gospodarska aktivnost narušena je u velikoj većini industrija, stoga je Upravno vijeće HZZ-a uvelo je Potporu za očuvanje radnih mjesta za lipanj 2020. te izmijenilo i dopunilo kriterije za svibanj 2020. godine. Za lipanj korisnici moraju dostaviti novi zahtjev putem online aplikacije do 30. lipnja, iako su već ranije koristili potpore, a visina subvencije iznosit će 4000 kuna. Prema navodima HZZ-a, rok isplate potpore je do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, a u slučaju zapošljavanja novih radnika, za njih se ne mogu tražiti potpore.

Prema podacima koje smo dobili iz HZZ-a, do 6. lipnja ove godine za travanj je isplaćeno više od dvije milijarde kuna potpora za 98.432 poslodavca i 526.876 radnika. No, brojne tvrtke požalile su se kako im tražena sredstva, koja su im pritom odobrena, kasne, a od ukupno 113.396 zaprimljenih zahtjeva za potporom do istog je datuma odbijeno ukupno 6508 zahtjeva na razini cijele Hrvatske. Kao razlog odbijanja navodi se neispunjavanje definiranih uvjeta i kriterija. “Premda je rok za isplatu potpore korisnicima za prethodni mjesec do 15. u mjesecu, zbog velike količine podataka te kašnjenja s dostavom dokumentacije u pojedinim slučajevima, postupak kontrole traje duže nego što je inicijalno planirano te stoga isplata sredstava teče sporije nego je predviđeno. Naime, s obzirom na to da je uvjet za nastavak isplate potpore dostava dokaza o isplati plaće za prethodni mjesec za sve radnike za koje je isplaćena potpora, Zavod radi obveze odgovornog postupanja s javnim sredstvima provodi detaljnu kontrolu putem uparivanja podataka s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i Poreznom upravom”, tvrde iz HZZ-a.

Podsjetimo, ciljane skupine poslodavaca prihvatljive za dodjelu potpore su poslodavci iz sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prijevoz i skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, organizatori različitih javnih događanja te prateće djelatnosti poput tvrtki za najam opreme, audio i video snimanje, prodaju ulaznica, najam dvorana, uz ostale tvrtke koje većinu svojih prihoda ostvaruju od događanja i javnih okupljanja. Kao prihvatljive poslovne subjekte HZZ navodi trgovačka društva, obrti, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Iz HZZ također poručuju da s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava kontinuirano prate stanje na tržištu rada, na temelju kojeg će se dalje razmatrati potreba produljenja provođenja mjere.

S obzirom na to da su domaće tvrtke stabilizirale poslovanje s popuštanjem mjera suzbijanja koronavirusa, odlučile su se na vraćanje novčane pomoći koju su tijekom tri mjeseca primile za očuvanje radnih mjesta, i to njih 973. Kako smo nedavno pisali u Poslovnom dnevniku, nisu mogle dokazati pad prihoda od 20 posto u svibnju u odnosu na isto razdoblje lani, što se odnosi na poslodavce koji zapošljavaju više od 50 radnika.

S druge strane javlja se problem poslodavaca koji su se prijavili za potpore, no svojim zaposlenicima nisu isplatili plaće. Prema Fininfo analizi Josipe Madarić, 15 posto neisplatitelja dobilo je potpore za očuvanje radnih mjesta iako je uvjet nepostojanje duga. Na listi Porezne uprave nalazi se ukupno 1237 poslodavaca – od kojih je 1185 pravnih osoba i ostatak od 53 čine obrtnici – nisu isplatili plaće za ukupno 2310 radnika koje zapošljavaju. Podaci o neisplati plaća temelje se na dostavljenim JOPPD obrascima u kojima su poslodavci iskazali neisplatu plaća za razdoblje od siječnja do ožujka ove godine, a kriteriji za ulazak na listu su neisplata plaće 3 mjeseca uzastopno ili 3 mjeseca neisplate u razdoblju od 6 mjeseci.  Prvu listu neisplatitelja plaća Porezna uprava je objavila 15. srpnja 2014. godine, na kojoj se nalazilo se 5619 pravnih osoba koji nisu isplatili plaće za 19.449 radnika tijekom prvog kvartala 2014. godine.  Zaključak je da se od 2014. godine, otkad se objavljuju liste neisplatitelja plaća, broj subjekata koji ih ne isplaćuju smanjio za gotovo pet puta, a povećao se broj subjekata koji nisu isplatili plaću za samo jednog radnika (vjerojatno vlasnika subjekta za sebe). Šest djelatnosti koje se nalaze na listi neisplatitelja plaća ujedno se nalaze i u top 11 djelatnosti koje su dobile najveće isplate potpora za ožujak: djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, gradnja zgrada, specijalizirane građevinske djelatnosti, kopneni i cjevovodni prijevoz, trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima. “Osim što subjekti koji pripadaju navedenim djelatnostima nisu uzastopno isplaćivali plaće za prva 3 mjeseca ove godine, također im je značajnije pao prihod za ožujak, a potpora za očuvanje radnih mjesta pokriva samo dio troškova poslovanja. S obzirom na sve navedeno i očekivani nastavak negativnih trendova u nastavku 2020. godine, kombinacija ovih činitelja bi mogla implicirati nepovoljniju situaciju u spomenutim djelatnostima”, piše Josipa Madarić u analizi.

poslovni.hr

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *