Hrvati žive tri godine kraće od prosjeka EU-a, a najviše umiru od bolesti krvožilnog sustava i raka

45

Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo.

Unatoč problematičnom gospodarskom kontekstu i velikim proračunskim pritiscima Hrvatska i dalje svojim građanima pruža pristup javno financiranim zdravstvenim uslugama, gdje je opseg prava koji se plaća iz obveznog osiguranja iznimno velik i uključuje većinu usluga.

U izvješću Europske komisije o stanju zdravlja u EU stoji i da je izdvajanje od 1.241 eura po stanovniku četvrti najniži iznos u EU, a stopa od 7,4 posto iz BDP-a znatno je niža od prosjeka EU od 9,9 posto.

Istodobno, 15 posto doprinosa koje za zdravstvenu zaštitu uplaćuju hrvatski građani na razini je prosjeka EU, navodi se u izvješću.

Komisije navodi kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina pokrenula niz važnih zdravstvenih reformi za unapređenje sustava i povećanje fiskalne održivosti, no one nisu bile sustavne, a neke su odbačene, pa je izražena i zabrinutost jer se čini da fiskalnoj održivosti prijete veliki rizici u srednjoročnom razdoblju, piše n1.

Komisija navodi kako se odustalo od povećanja iznosa osnovnog osiguranja koje plaća HZZO, povećanja najvećeg iznosa participacije pacijenata te reforme dopunskog osiguranja, te da ne napreduje dugo očekivana reorganizacija bolničkog sustava te drži kako Ministarstvo zdravstva treba preuzeti ulogu upravljanja kako bi se očuvala dosadašnja postignuća i riješili preostali problemi u pružanju zdravstvene zaštite.

EK je upozorila i na nedostatak liječnika i medicinskih sestara, posebno u ruralnim područjima i na otocima, zbog njihova iseljavanja nakon pristupanja Hrvatske EU te malih plaća, što dodatno umanjuje dostupnost zdravstvene zaštite pojedinih skupinama stanovnika. Broj liječnika i medicinskih sestara mali je u usporedbi s EU, pa dodatni izazov predstavlja strateško planiranje ljudskih resursa u zdravstvu.

U osvrtu na stanje zdravlja, ističe se kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. Pritom žene u Hrvatskoj prosječno dožive 81 godinu, a muškarci 75 godina.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *