KAKO SE ZAŠTITITI OD MOBBINGA - Zlostavljačima na radnom mjestu suprotstaviti se tužbama!

10 Lipanj 2018
Autor :  

Da sam znala što sada znam, drugačije bih postupila kada sam bila suočena sa zlostavljanjem na radnom mjestu. Nisam ga čak ni prepoznala, a kamoli da bih nešto poduzela. Mislila sam samouvjereno kako mi ne može nitko ništa. Osobu koja me je zlostavljala nisam doživljavala kao profesionalno vrijednu poštovanja, pa možda i otuda taj moj lakonski stav – “ma pusti ga!” Tako su otprilike reagirale i moje kolegice, i one koje jesu, kao i one koje nisu bile izložene mobbingu. Na kraju smo izvukle deblji kraj, a taj čovjek koji je utjecao na sudbine mnogih žena i dalje jaše u medijskom prostoru. Doduše, uz podsmijeh kolega i svih koji nešto znaju o novinarstvu.

PSIHOLOŠKI TERORIZAM NA POSLU

I zato sad upozoravam i žene i muškarce, prepoznajte na vrijeme što vam se događa, ne podcjenjujte ponižavanja, vrijeđanja, zlostavljanja, jer na kraju sve ispadne loše po vas. Žene starije od 50 godina dodatno su izložene ageizmu, odnosno dobnoj diskriminaciji i pitanjima, izgovorenima ili ne, kad će napokon otići, jer, eto, njihovo je prošlo. Zapravo, više je to pravilo nego izuzetak. Smjenjuju ih s bolje plaćenih radnih mjesta, smanjuju plaće i čekaju kada će “puknuti” i same otići. Ako ne ide tako, onda se im se udjeljuju otpremnine koje nikako ne mogu nadomjestiti buduće godine bez posla niti popuniti  mizerne prijevremene mirovine.

Mobbing nije usamljena ili rijetka pojava. Štoviše, postao je moderna epidemija u kojoj iz raznih razloga pojedinci postaju meta nadređenih. Cilj je samo jedan, učiniti sve da se stvori neprijateljska atmosfera za pojedinca, koju on neće moći izdržati na duži rok i otići će sam. Učinci mobbinga na radnome mjestu su razarajući su za onoga na koga se obruši. Mnogi psiholozi koju dugo proučavaju pojavu posljedice mobbinga tvrde da su štete nastale puno prije nego što se prepozna o čemu se radi. Dr. Heinz Leymann, prvi koji je formalno prepoznao ovaj fenomen i nazvao ga psihološkim terorizmom na radnom mjestu, vjeruje da se čak 15 posto svih samoubojstava u Švedskoj, gdje je živio, bilo zbog mobbinga. I to u razvijenoj Švedskoj! Što li je tek s ostalim zemljama znatno niže poslovne kulture i pravila te slabog pravosuđa? Samoubojstva su najteža posljedica, ali ništa manja nisu stanja koja pod velikim stresom vode u alkoholizam, depresiju, bolest i razvode.

Kod nas je mobbing tek u zadnje vrijeme osviješten kao problem. Unatoč nepouzdanom pravosuđu ima dosta pravnih uporišta da siječete u korijenu takve pojave. Odmah! Kada “padne” tužba, stvari će se naglo početi mijenjati. Strah zlostavljača od kazne i ukora pretpostavljenih, a oni reagiraju samo kada “stvar” dođe do suda, je paničan, jer je žrtva uzvratila udarac, a ne zna se do kuda to može ići. Ako ste zakasnili i preživjeli svašta, imate vremena i kasnije za pravne bitke koje vrijede i truda.

ZA POVREDU DOSTOJANSTVA 25.000 KUNA

Udruga Mobbing do detalja je pojasnila što činiti u slučajevima kada ste izloženi zlostavljanju na radnom mjestu. Prema odredbama Zakona o radu i sudskoj praksi, radnik nad kojim se vrši mobbing ima pravo na naknadu nematerijalne (i materijalne) štete zbog povrede prava dostojanstva. Prema odredbama članka 139. Zakona o radu, potraživanja radnika prema poslodavcu s osnova naknade nematerijalne štete zbog povrede prava dostojanstva zastarijevaju kad protekne pet godina od zadnje radnje mobbinga. Za povredu dostojanstva može biti dosuđena naknada od 25.000 kuna.

No, vas zasigurno zanima što možete napraviti da bi se zaštitili od mobbinga (zlostavljanje, šikaniranje, maltretiranje, ponižavanje, vrijeđanje i sl.). Radnik koji je mobbingiran poslodavcu podnosi pritužbu za zaštitu dostojanstva. Ako poslodavac ništa ne poduzme i radnika ne zaštiti, radnik ima pravo po isteku roka od 15 dana od dana podnošenja pritužbe (neki smatraju po isteku roka od 8 dana) podnijeti tužbu sudu i u tužbi tražiti:

1) Nalaže se poslodavcu da poduzme sve da zaštiti dostojanstvo radnika i da radnika zaštiti od stresnih uvjeta rada, i/ili

2) Nalaže se poslodavcu da radniku naknadi nematerijalnu štetu zbog povrede prava dostojanstva zbog šikaniranja, maltretiranja, ponižavanja, vrijeđanja i zlostavljanja u iznosu od 25.000,00 kuna

Pravni temelj za naprijed navedeno su:
– odredbe članka 7. i 111. Zakona o radu
– odredbe članka 51. Zakona o zaštiti na radu
– odredbe članka 1100. Zakona o obveznim odnosima.

“U kojem roku radnik može podnijeti tužbu radi zaštite prava dostojanstva? Zakon to ne regulira. No, po logici stvari, tužba se može podnijeti dok god mobbing traje, a po mome mišljenju i tridesetak dana od zadnje radnje mobbinga. Ta bi pitanja trebalo regulirati posebnim pravilnikom o postupku i mjerama zaštite dostojanstva i zaštite od diskriminacije. No, na žalost, samo jedan promil poslodavaca to pitanje regulira posebnim pravilnikom, iako je to zakonska obveza iz članka 26. stavak 1. Zakona o radu. Važna napomena! Ne treba miješati tužbu radi naknade štete zbog povrede prava dostojanstva i rok od pet godina i tužbu radi zabrane daljnjeg povređivanja prava dostojanstva, gdje je rok vrlo kratak”, pojašnjava Ivan Hranj, mag. iur. iz Udruge Mobbing.

Ako vam treba dobro se informirajte i poduzmite sve što treba kontaktirajući među ostalim i Udrugu Mobbing.

Autor: Snježana Mlinarević

Izvor:onenastupaju.hr

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…