Super User

Super User

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Otkada ga je svijet upoznao kao Rockyja i Ramba, Sylvester Stallone ne prestaje razvaljivati. I to doslovno.

Naime, 72-godišnji glumac svakodnevno vježba kako bi bio u što boljoj formi za novi nastavak omiljenog filmskog serijala o vijetnamskom veteranu Ramba.

S obzirom na kultni status filmova, ne traba čuditi što fanovi jedva čekaju. Pogotovo kada vide snimke koje slavni glumac objavljuje na društvenim mrežama.

 

U Sydneyu, u Australiji, 21. i 22. kolovoza 2018. održao se sajam The Travel Industry Expo, poslovni sajam s naglaskom na MICE i Luxury segment. Na sajmu su sudjelovali izlagači iz 60 svjetskih destinacija te oko 700 turističkih agenata i touroperatora. Na sajmu je izlagač bila i Turistička zajednica grada Dubrovnika, zajedno s Turističkom zajednicom grada Zagreba.  

U okviru programa Experience hub na sajmu, direktorica TZ grada Dubrovnika, Romana Vlašić održala je posebnu prezentaciju turističke ponude Dubrovnika. Uz poslovne sastanke koji su se održavali u sajamskom prostoru, održan je niz seminara na temu marketinga u turizmu i ključnih izazova u MICE i luksuznom turizmu.

Štand TZG Dubrovnika i TZG Zagreba posjetila je konzulica u Generalnom konzulatu RH, Nives Fröhlich.

Turistički agenti i touroperatori iskazali su veliki interes za organizaciju putovanja u Hrvatsku, a posebno za Dubrovnik. Izrazili su potrebu veće prisutnosti i promocije u Australiji i konkretnih poslovnih kontakata s predstavnicima turistickih agencija i hotela iz Hrvatske.

Australija je cjelogodišnje i brzo rastuće turističko tržište. U Dubrovniku su turisti iz Australije prošle godine bili na sedmom mjestu u ukupnom turističkom prometu s ostvarenih 45157 dolazaka, odnosno 24 % povećanja u odnosu na 2016. godinu i ostvarenih 121 443 noćenja, porast od 25 % u odnosu na prethodnu godinu. Od početka 2018. godine do 25. kolovoza u Dubrovniku je boravilo 37 147 australskih turista. U istom razdoblju s australskog turističkog tržišta ostvareno je 96 440 noćenja.  Osim ljetnih odmora na našoj prekrasnoj obali i otocima, Australci sve više tijekom cijele godine posjećuju cijelu Hrvatsku, a od posebnog interesa je kultura i baština pod zaštitom UNESCO-a. U tom smislu je veliki interes i za organizacijom korporativnih i insentiv putovanja, kao i organizacija vjenčanja.

Imao sam životnu sreću da mogu iz vlastitog iskustva uspoređivati gospodarski uspješne zemlje s onima kojima slabije ide.

Recimo, Dansku i Hrvatsku. Švicarsku i Hrvatsku. Norvešku i Hrvatsku. Premda su navedene zemlje, mjereno BDP – om po stanovniku, otprilike četiri puta bogatije od nas, ne postoji nijedan pojedinačni ekonomski i socijalni parametar koji im daje tu četverostruku prednost.

Niti su im četiri puta veće bruto plaće. Niti im je zdravstvo četiri puta bolje. Nemaju ni četiri puta više fakultetski obrazovanih. Nemaju (to pogotovo!) ni četverostruko veće vlasništvo nekretnina. Nemaju četiri automobila na našeg jednoga. Ne znaju njihovi učenici i studenti četiri puta više od naših. Ne idu im djeca na četiri puta skuplja maturalna putovanja. Njihov jedan ne jede i ne pije koliko naših četvero, vjenčanja im nisu u prosjeku četiri puta skuplja, nemaju ni četiri mobitela na jedan naš.

I onda sam se pitao nije li ova klasična gospodarsko-socijalna statistika nešto propustila, postoji li makar jedan segment u kojemu bi spomenute zemlje bile 5, 10, ili čak 20 puta drukčije i uspješnije od Hrvatske? Ima jedan! U ekonomskoj znanosti nije istaknut kao relevantan, ali baš me briga, ja mislim da je važan, prevažan. To je osamostaljivanje djece i mladeži, uključivanje u proces rada, stjecanje radnih navika i, nadasve, odlazak iz roditeljskog doma. Preuzimanje odgovornosti za vlastiti život. Tu je statistika neumoljiva! Ravno 40 puta više (!) punoljetnih Hrvata mlađih od 30 godina živi kod tatice i mamice nego u Danskoj! Ne četiri nego četrdeset puta više!

Uzalud će mi netko objašnjavati kako mlad čovjek ‘ondje, u bogatom svijetu’ može sebi unajmiti stan i plaćati ‘sve ostalo’ od svoje plaće. A kod nas je to, navodno, nemoguće. ‘Dijete’, po našemu, ne bi trebalo odlaziti iz kuće dok mu roditelji ne osiguraju vlasništvo stana ili bar veći dio. Naša se logika pita zašto bi ‘dijete’ (29-godišnji konj s fakultetskom diplomom) živjelo nižim standardom nego u roditeljskom domu? A u tome i jest glavni gvint! I mladim Dancima osjetno padne standard kada počnu plaćati podstanarstvo, kupovati namirnice i prati vlastito rublje. Ali, za nekoliko godina, oni dostignu a ubrzo i preteknu razinu blagostanja koju su imali kod mame i tate. U međuvremenu, pritisak borbe za napredak stvara im novi krug prijatelja u sličnoj situaciji, zajedno otkrivaju posve nepoznate mogućnosti, počinju realno cijeniti teško zarađeni novac, brzo postaju zreli i odgovorni članovi društva.

Znam da će reakcije mnogih na ovu kolumnu biti negativne u stilu – ‘kod nas to nije moguće’, ‘zato su njihova djeca narkomani’ ‘lako je Miliću govoriti’, itd. Nisam neosjetljiv na kritike, priznajem i da mi je stalo dopasti se ljudima, ali ovoga puta – baš me briga! Jer znam da sam u pravu. Priče o uspjehu ne pišu oni koji su spavali kod roditelja do 35.-te godine.

Goran Milić

alternativainformacije.com

Zanimljivu crticu iz vremena srednjeg vijeka u Dubrovniku donosi Gradoplov Radio Dubrovnika.
Jesu li gosti u dubrovačkim srednjovjekovnim krčmama mogli naručiti i hranu?
Prema nekim podacima može se naslutiti da je bar u nekim od dubrovačkih krčmi u kasnom srednjem vijeku posluživana i hrana. Na ovo upućuje odluka Malog vijeća od 24. listopada 1504., prema kojoj količina mesa prodanog u krčmi za l denar nije smjela biti manja od pola libre nego što bi se za istu cijenu dobilo u mesnici.
 Ako se ovaj podatak poveže s podacima iz ostavštine krčmara Nikole, može se s više sigurnosti vjerovati da se u dubrovačkim krčmama pripremala i posluživala hrana. Još jedan podatak potvrđuje ovu pretpostavku: Na današnji dan, 18. kolovoza 1436. godine, krčmar Stipko Radosalić (Stipcho Radosalich) žalio se sudu da mu je netko iz krčme ukrao lonac za kuhanje (vnum ramnize) dok je on prodavao vino.
Time, postojanjem ognjišta za pripremu hrane u krčmama i statutarna odredba o tome da krčma mora biti smještena u kamenoj zgradi (zbog opasnosti od izbijanja otvorene vatre i požara) postaje jasnija.
 

Zbog puknuća cjevovoda, danas, 31. srpnja 2018. godine  do 13:00 sati bez opskrbe vodom bit ce naselje Popovići i Komaji.

U sklopu ljetnih manifestacija koje će se održati na Elafitskim otocima te u Zatonu, Orašcu, Trstenom i Brsečinama tijekom ljetnih mjeseci srpnja i kolovoza, u organizaciji Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika, ovaj tjedan najavljujemo nastup mezzosopranistice Helge Juretić te pijanista Jakše Zlatara, na Lopudu, 23.srpnja u crkvi sv.Nikole u 21 sat. U sklopu Lopudskog ljeta još će se održati i nastup Plesnog studia Lazareti, 27. srpnja u 21.30 ispred Župnog dvora, a u subotu 28.srpnja, uživajte u nastupu glazbenica Trio Arbor Vitae s početkom u 21 sat, u crkvi sv.Nikole.

Tradicionalni ploveći koncert Limene glazbe Zaton u Zatonskoj uvali, održat će se u četvrtak, 26.srpnja u 21 sat, a u Štikovici u nedjelju, 29.srpnja u 20 sati, sve prisutne zabavit će Klapa Malfi. Na otoku Koločepu, na rivi Donjeg Čela, s početkom u 21.30 nastupat će Trio Adriatika.

U sklopu Oraškog ljeta, ovaj tjedan, u petak, 27.srpnja u 21.30 , Plesno edukativna udruga Convivo izvest će Priču o Pepeljugi te u nedjelju, 29.srpnja u 21.30 sati, nastupat će Trio Adriatika.

U Brsečinama, na mulu, 28.srpnja u 22.30, svojim nastupom zabavit će nas grupa Taliri.

Sve ulaznice za nadolazeća gostovanja u uredu se prodaju pod akcijom 1+1 gratis za samo 100 kuna. Požurite i ostvarite popust na sve ulaznice.

DJ senzacija, Solardo, stiže u srijedu u Revelin. Prvi posjet Dubrovniku i prva svirka ovog popularnog dvojca zakazana je za 20. lipnja. Svi ljubitelji svjetske produkcije mogu uživati u prvom DANCElectric Residency projektu ove godine u Revelinu.

Produženi vikend je u najavi, a najbolja zabava je zasigurno u Revelinu, stoga požurite s kupnjom ulaznica u uredu Revelina ili online preko web stranica.

U ukupnoj dužini od 171 metra u ulici Paska Baburice izgrađen je javni kolektor oborinske odvodnje, kojeg ulica do sada nije imala, a vrijednost izvedenih radova je 310.800 kuna.

Uz ove radove, Grad Dubrovnik postavio je novu, modernu led javnu rasvjetu, čija je vrijednost 35.000 kuna.

Page 1 of 19
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…