Ivona Macan

Ivona Macan

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

U izdavačkoj djelatnosti Doma Marina Držića, u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika, povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića, u sklopu manifestacije Festa 2018 Dubrovnik, večeras je u Teatru Bursa predstavljena knjiga Marina Držića Dundo Maroje u engleskom prijevodu Filipa Krenusa.

Ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić, naveo je dva razloga zbog kojeg su večeras ovdje.

- Neizmjerno mi je drago da ovim projektom otvaramo Festu 2018. Dubrovnik, na neki način na zagovor dubrovačkog parca. Zahvaljujem organizatorima što su ovu knjigu uvrstili u program i drago mi je da njome otvaramo Festu 2018. 

Matić je na samom početku opisao kako je došlo do ovoga projekta napomenuvši 'koliko se dobroga rađa dobrom suradnjom'.

- Naime, Jelena Maržić i Darija Mikulandra Žanetić su me upoznali s prevoditeljem Filipom Krenusom i predložile suradnju. Ja, kao inače skeptičan čovjek, moram priznati da mi se tema svidjela, ali ostavio sam je na razmišljanje. Kako je vrijeme teklo, a u kolovozu 2016. se za obljetničku 2017. godinu trebalo odlučiti na pisanje, uvjerio sam se kako gospodin Krenus ne samo da posjeduje iznimno znanje, nego i kreativnost. Otišao sam i do Luka Paljetka koji je prihvatio sudjelovati u ovome i upozorio me kako se radi o vrlo ozbiljnom projektu koji ne ide preko noći. Tada sam dobio vjetar u leđa. Potom sam nazvao gospođu Vlašić koja je odmah putem telefona, bez da je išta vidjela, rekla to je nešto što je važno u obljetničkoj godini i Turistička zajednica Grada Dubrovnika prihvaća taj projekt - ispričao je Matić.

Od ideje do realizacije prođe mnogo vremena, ali Matić objašnjava kako bi on ono što je dobiveno time podijelio u tri motiva.

- Prvi je što je Domu Marina Držića iznimno važno da kada posjetitelj ode iz te kuće u svoju domovinu, ima suvenir. To je naše tezoro, to jest, da ode s prevedenom knjigom najvećeg hrvatskog komediografa.

- Drugi motiv, koji je sam Paljetak naveo u predgovoru, da bi ovu knjiga danas-sutra redatelji uzeli u kazalište u bilo kojem govornom području, zahvaljujući prijevodu.

- Treći motiv, i možda najvažniji kao spoj ova dva motiva, je brendiranje Držića uz bok s najvećim europskim komediografima. To su oni prozori u svijet, to je ono mjesto koje Držiću nedvojebno pripada i upravo ga ovakvim projektima čuvamo od zaborava. To je afirmacija hrvatske kulture kroz Marina Držića - zaključio je Matić referirajući se na Držićevu 'Veselja fratelo malo duraju', kazavši 'neka veselja na zagovor svetoga Vlaha duraju još puno godišta'.

Filip Krenus objasnio je kako je došao na ideju prevesti jedno ovako značajno djelo u hrvatskoj povijesti i je li mu to predstavljalo izazov.

- To je bila zamisao Nikše Matića koji je naručio prijevod, a onda sam se ja morao zagrijati za tu temu. Svaki prijevod ima svoj kod i svaki tekst ima svoje poteškoće i draž. Ovo je bio renesansi dubrovački koji se morao predočiti u renesansi engleski. Najveći izazov bio je sam dubrovački dio kojeg je trebalo shvatiti prije nego bi se mogao prevesti, tako da sam morao imati pomoć stručnjaka, Luka Paljetka. Ovo je prvi cjeloviti prijevod i dogovorili smo se da on bude početak boljeg favoriziranja Držića izvan granice - rekao je Krenus.

Uz prevoditelja i autora pogovora Filipa Krenusa i ravnatelja Doma Marina Držića Nikšu Matića, u predstavljanju knjige sudjelovali su i autor predgovora knjige akademik Luko Paljetak i Romana Vlašić, direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Moderatorica predstavljanja knjige bila je direktorica programa Feste Dubrovnik Darija Mikulandra Žanetić.

Iz predgovora knjige  Luka Paljetka:

Prijevod Filipa Krenusa, objavljen u ovoj knjizi, prvi je dakle prijevod integralnog teksta komedije Dundo Maroje na engleski jezik, i to valja istaknuti kao specifičnost i vrijednost ovog izdanja za čije objavljivanje treba zahvaliti Domu Marina Držića u Dubrovniku. Treba napomenuti i to da je, budući da je ta Držićeva komedija doprla do nas u okrnjenom obliku, u ovoj knjizi prevedena i nadopuna završnog petog čina, iz pera Mihovila Kombola. Prema riječima Marka Foteza, ovu renesansnu komediju treba pretvoriti u nešto što živi i danas. To je i cilj ovoga prijevoda za koji se marljivo potrudio prevoditelj Filip Krenus. U ovom se prijevodu prevoditelj potrudio nekim likovima dati posebna jezična obilježja. Pravu vrijednost ovoga prijevoda ipak pokazati može samo izvedba na pozornici, riječ koja s papira prelazi u usta glumca koji će s njom ujedinjen oživjeti svoj lik. Cilj ovoga prijevoda najpoznatije Držićeve komedije jest da bude, kako kaže Frano Čale, jedan dokument o najznačajnijoj izvornoj renesansnoj književnosti među slavenskim narodima. Siguran sam da će do predstave doći uskoro. Držić je našao svoje izdvojeno mjesto u Dubrovniku svoga doba. Čvrsto vjerujemo da će ga naći i u Londonu ovoga Shakespeareovog i našeg globalnog doba.“

Iz pogovora knjige Filipa Krenusa:

„Prevoditelji imaju glavnu riječ u kovanju teksta iz izvorne jezične valute u drugu. Moja je jedina nada da će ova moja biti stabilna. Držić je u prologu ovoj komediji vješto utihnuo svoje kritičare, pa ga ja u svom pogovoru neću oponašati. Kao prevoditelj koji je, eto, i glumac, u svemu što radim iznalazim teatralnost. Sve moje odluke u korijenu imaju samo jednostavan razlog, a taj je da je ovaj tekst namijenjen izvedbi na engleskom jeziku. Budući da je ovo prvi cjeloviti prijevod Dunde Maroja na engleski jezik, htio sam jezik i svijet Držića, čije je i samo ime Englezima teško izgovorljivo, učiniti što pristupačnijim, a da pritom ne poreknem njegovo podrijetlo i jedinstvenost.U plivanju iz jednog jezika u drugi, svako djelo gubi i dobiva značenjske slojeve. Ne mogu se oteti pomisli – ne bez zebnje – što bi sam slavljen, osporavan, zaboravljen i napokon kanoniziran Marin Držić mislio o ovom pothvatu. Iako je ova komedija prenesena u renesansni engleski jezik, cilj mi nije, kako sam već napomenuo, da ovo bude muzejski izložak. Prašina je smrt kazališta i htio bih da prijevod bude odskočna daska punoj izvedbi ove blistave komedije na engleskom jeziku.“

U novoj školskoj dvorani u Župi dubrovačkoj jutros se održalo natjecanje 'Vratimo djecu na igrališta' gdje su najmlađi biciklima prolazili poligon.

Denis Pavela iz udruge Sigurnost u prometu te organizator natjecanja rekao je kako je poanta ovog natjecanja uz jednu vrstu vožnje na biciklu educirati djecu o sigurnosti u prometu.

- Početak je drugog dijela školske godine i djecu treba naučiti kako ići sigurnim putem do škole do doma i obratno. Ono najbitnije, svakako je, vratiti ih na njihovo prirodno stanište, a to su igrališta. Danas se ovdje skupilo oko 150 djece, a najboljima će biti uručene nagrade - rekao je Pavela.

Maro Koprivica predstavnik Autoškole Dubrovnik, sudjelovao je u postavljanju poligona od tri dijela za dječju biciklijadu gdje su djeca ookazati kombinaciju vještine, brzine i tehnike.

- Nadam se da će se u budućnosti voditi više računa o edukacijskom dijelu, jer se vrlo malo ulaže u obrazovanje djece što se tiče sigurnosti u prometu - istaknuo je Koprivica.

Nakon Nuncijate, natjecanje se održalo u Župi, a sljedeća na redu je Mokošica. Ovakvi događaji najbolji su primjer kako kroz igru naučiti djecu ponašanju u prometu, ali i potaknuti ih da aktivno provode vrijeme.

'Ususret sv. Vlahu', ciklus različitih kulturnih događanja četvrtkom kao dalja priprava za svetkovinu zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, započela su večeras predavanjem dr. sc. Ivice Prlendera na temu „Sveti Vlaho ispod Republike – javno i/ili intimno“ u dvorani sv. Ivana Pavla II.

Kad je ova tema u pitanju ovo je najzahtjevnija publika na svijetu, smatra Prlender.

- Učili su nas da nije potreba govorit ako se nema što novo rijet, ja se nastojim toga držat, a vi ćete kad finem znat jesam li na pravome putu ili nijesam - kazao je.

Otkad je dubrovačkog iseljeništva i kolonija, gdje god bilo na kugli zemaljskoj, reproducirao se Dubrovnik. 

- Kakav je to Dubrovnik ako nema sv. Vlaha? Taj obrazac se ponavlja evo i u 21. stoljeću - kazao je Prlender dodavši kako je ovo predavanje jedno nastojanje uspredivo sa svojedobnim 'da ne samo pokušaš najbolje što umiješ pridonijeti određenim znanjima nego i da pokreneš nešto što mora biti veće, a nedvojbeno je i važnije od toga'.

Što se tiče privatnog sv. Vlaho se u njegov život, kao i u većine, pojavio u djetinjoj dobi sasvim neopaženo, a što se tiče onoga javnog o sv. Vlahu, Prlender je ispričao kako je davne 1994. godine bio član uredništva uglednog časopisa Dubrovnik.

- Imali smo krizu, ostali smo bez glavnog urednika, rješenje je bilo da svaki član uredništva pripremi jedan temtski broj. Ja sam bez velikog razmišljanja odmah rekao kako će moja tema biti sv. Vlaho. Taj uvod što imam uz sebe iz 1994. tematski je broj koji je pokrenuo puno toga - istaknuo je.

Dodaje kako je 'nedvojbeno i neupitno' kako se nijedna historiografija nije interesirala za kult i značaj sv. Vlaha u dubrovačkoj povijesti, objasnivši kako je to više bila jedna od onih 'ukrasnih tema' nego što je bila fokus sustavnih istraživanja.

- Oblikujući taj tematski broj nastojao sam pristupiti drugačijom metodologijom. Okupio sam povjesničare, a uspio sam zainteresirati i arheologe, povjesničare umjetnosti i književnosti. Možda je najbolji primjer koji se ostvario u jednoj zasebnoj knjizi ono što su napravili gospari Miljenko Foretić i Luko Paljetak. Zamolio sam ih da naprave jedan književni presjek tekstova o sv. Vlahu. Kad su uložili već takav trud onda je to nakon nekoliko godina proizvelo jednu puno širu knjigu koja će biti trajno ostvarenje praćenja sv. Vlaha, od najranijih sačuvanih tekstova pa do suvremenih književnika. Od tada jednim novim zamahom to traje i mimo mene - rekao je Prlender.

Odnos podržavljenja i kulta sveca te onoga što je intimno, skrovito i privatno, kako se u različitim povijesnim epohama i u okvirima Republike, ali i izvan očitovalo, bila je tema večerašnjeg predavanja.

Ciklus znanstvenih tribina Sveučilišta u Dubrovniku nastavljen je večeras u sveučilišnom Kampusu predavanjem koje je održao prof. dr. sc. Pero Maldini s temom 'Populizam i kriza demokracije'.

U uvodnom dijelu govora prorektor za međunarodnu suradnju i znanost Martin Lazar, osvrnuo se na cilj ovih predavanja.

- Ovim znanstvenim tribinama želimo upoznati javnost s onim što se radi na Sveučilištu, približiti im poznate teme i predstaviti najnovija znanstvena postignuća naših kolega, ali i istaknutih svjetskih znanstvenika koje ćemo nastojati privući. Glavni cilj je približiti i osnažiti ulogu Sveučilišta lokalnoj zajednici. Planiramo svaka dva mjeseca održati predavanje na neku aktualnu temu, iduće je uvođenje eura, prednosti i nedostatci - pojasnio je Lazar.

Što se tiče odabira teme, Pero Maldini je kazao kako se nada da je tema aktualna iz razloga što je populizan nešto netipično za demokraciju, osobito nereprezentativnu dmeokraciju unutrag nekoliko godina. 

- Možemo vidjeti da je kriza demokracije na djelu. Kriza je reprezentativnosti i kriza je institucionalne funkcionalnosti suvremenih liberalnih demokracija. S druge strane veliki broj građana je razočaran takozvanim mainstream političkim opcijama koje sve više sliče jedna na drugu. To je razlog što se u jednom tom procjepu rađa nezadovoljstvo na kojem su na neki način 'zajahale' populističke stranke i opcije svih vrsta i boja. 

Dodao je kako bi ova tema trebala dati neki pregled i pokazati što je zapravo priroda populizma u suvremenim demokratskim uvjetima.

- Da li je to legitiman zahtjev za jednu veću razinu demokratičnosti ili je to zapravo jedna masovna populistička reformacija koja je u svojoj osnovi antiliberalna i antidemokratska, kompleksno je pitanje, ali i tema na koje nema jednostavnih odgovora. Pokušat ću dati jednu sliku i viđenje, ali i pustiti publiku da sama razluči - objasnio je Maldini.

Spomenuo je kako su za suvremeni populizam zaslužne i suvremene informacijske tehnologije.

- Dolazi do obrata kada su osobnosti političara i njihov izgled važniji te služe skretanju pozornosti od stvarnih problema.

Maldini smatra kako potenciranje konflikta otvara prostor populističkom djelovanju, dok izostanak sadržaja i pričuve demokratičnosti omogućuje supstituciju populističkom retorikom i narativima. 

- Kroz tu prizmu, u komparativnoj perspektivi, razmatraju se glavni trendovi i recentne manifestacije populizma u europskim demokracijama, u Hrvatskoj te u SAD-u, njihove sličnosti i razlike - zaključio je Maldini.

 

Prof. dr. sc. Pero Maldini je politolog i sveučilišni profesor, pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, voditelj interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Komunikologija na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, pročelnik katedre za interdisciplinarne znanosti na Edward Bernays VŠKM u Zagrebu te politički komentator više hrvatskih i inozemnih medija. Objavio je četiri knjige (dvije autorske i dvije uredničke) i više od trideset znanstvenih radova u hrvatskim i inozemnim znanstvenim publikacijama u području komparativne politike, teorije demokracije, demokratske tranzicije postkomunističkih društava, medija i politike te politike u uvjetima globalizacije i umreženog društva. Sa svojim izlaganjima i pozvanim predavanjima sudjelovao je na dvadeset i pet međunarodnih i pet domaćih znanstvenih skupova. U više je navrata bio na znanstvenim usavršavanjima u inozemstvu (SAD, Nizozemska, Mađarska, Slovačka).

Udruga Festa Dubrovnik 17. godinu za redom priprema manifestaciju Festa 2018. Dubrovnik ususret proslavi blagdana dubrovačkog parca, sv. Vlaha i obilježavanju Dana Grada. Povodom toga Udruga je danas održala konferenciju u Hotelu Valamar Lacroma na kojoj su iznijeli program.

Direktorica programa Feste 2018. Darija Mikulandra-Žanetić najavila je događanja. 

Program počinje 20. siječnja u 18 sati predstavljanjem knjige Dundo Maroje u engleskom prijevodu Filipa Krenusa u suradnji s Domom Marina Držića i Turističkom zajednicom Grada Dubrovnika u teatru Bursa.

Koncertni dio kreće u četvrtak 25. siječnja u 20 sati s tradicionalnom Festom od klapa gdje će  nastupiti 13 klapa iz Dubrovačko-neretvanske županije: Amfora, Atlant, FA Linđo, Karaka, Kaše, Klapa Zračne luke Dubrovnik, Kolafjaka, Kurenat, Ladeste, Maestral, Oštro, Ragusavecchia, Skontradura, Subrenum i kvartete DSO u kazalištu Marina Držića.

Dan poslije, 26. siječnja u Noći muzeja od 19 sati, održat će se dubrovačka Rock parada u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik koja će okupiti dubrovačke glazbenike, što je ujedno dobra prilika za sve da poslušaju koncert i pogledaju umjetnički postav Galerije.

Gala koncert posvećen Beatlesima 'The Beatles revival orchestra' upriličit će se 27. siječnja u suradnji s DSO-om, glazbenim producentom Oljom Dešićem i gostima, a održat će se u Hotelu Valamar Lacroma s početkom u 20 sati.

U nedjelju, 28. siječnja, u crkvi Sv. Vlaha od 19 sati dubrovačke operne dive Jelena Štefanić, Andrea Marić, Dubravka Šeparović Mušović i Diana Hilje pjevat će arije uz pratnju kvinteta DSO-a i klavirsku pratnju Stefani Grbić.

U tjednu prije sv. Vlaha,  31. siječnja u 11 sati održat će se 'Radionica o tradicionalnim jelima za Sv. Vlaha' u restoranu Mimoza u suradnji s udrugom Deša i Turističko ugostiteljskom školom.

1. veljače u 19 sati u predvorju Kazališta Marina Držića bit će izložba 'Naš Sveti Vlaho' u suorganizaciji Dubrovačke udruge likovnih umjetnika i udruge Festa Dubrovnik.

Na Kandeloru, 2. veljače, od podne u Sponzi i Gradskoj kavani uz Hrvatsku gospodarsku komoru, Dubrovačko-neretvansku županiju i Obrtničku komoru održat će se 'Festa od vina' na kojoj će vinari počastiti sve koji dođu na Festu i pokazati im što je novo u proizvodnji.

Uz Mikulandru Žanetić, na konferenciji su govorili i ravnatelj DSO-a Damir Milat, predsjednik udruge Slobodan Vlašić, organizator Feste od klapa Vicko Dragojević,  glasnogovornik KMD-a Žarko Dragojević i ravnatelj UGD-a Marin Ivanović.

Festa i ove godine ima humanitarnu namjenu, tako je sav prihod namijenjen obnovi crkve sv. Vlaha.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima je danas u Maloj vijećnici primio delegaciju udruženja Cruise Lines International Association (CLIA) i predstavnike vodećih svjetskih društava za kružna putovanja. Radnom sastanku prisustvovali su i predstavnici Grada Dubrovnika, Lučke uprave i turističkog sektora.

Ovom susretu prethodio je sastanak gradonačelnika s predstavnicima vodećih svjetskih društava za kružna putovanja i čelnicima CLIA-e održan u Hamburgu u rujnu 2017. godine, nakon kojeg je formirana stručna radna skupina koja će u idućem razdoblju raditi na pilot-projektu „Respect the City“.

Gradonačelnik Mato Franković zahvalio se CLIA-i kao vodećoj organizaciji koja djeluje u svijetu cruise industrije dodavši kako je ovo prvi puta da je jedna takva organizacija sjela i razgovarala o problemu.

- Danas smo razgovorali o ovoj godini, ali i 2019. i 2020., odnosno kako i na koji način postići obostrane željene ciljeve, a to je održivi turizam. Postigli smo brojne sporazume koji će biti vidljivi u 2018. godini, a u ovim nadolazećim će se usavršiti. Važno je napomenuti da se ne radi o sprječavanju dolazaka broja gostiju u Dubrovniku, već o upravljanju turistima. Da bi se uspjeh postigao u turističkoj destinaciji treba poznavati turizam, a nakon toga upravljati kako ovo ne bi bila destinacija samo za sutra već i za budućnost - naglasio je gradonačelnik.

Dodao je kako svi ovi razgovori vođeni s CLIA-iom, agencijama i hotelima imaju za cilj upravljanje turističkom djelatnosti te postizanjem bolje kvalitete i usluge svim skupinama posjetitelja. 

- Vjerujem kako će ovo biti prvi svjetski model kako i na koji način jedna lokalna zajednica, jedan grad u suradnji s vodećim cruise operaterima može postići povećanje kvalitete usluge, a istovremeno zadržati sve goste - kazao je Franković.

Nikos Mertzanidis, direktor za pitanja javne uprave u ime CLIA-e zahvalio se ljudima Dubrovnika i gradskoj upravi. 

- Ima dana kad je Dubrovnik prepun ljudi i posjete premašuju svaki limit, ali za nas je Dubrovnik važna destinacija i želimo nastaviti tražiti rješenje zbog čega smo i došli ovdje. Smatramo da je razgovor s ljudima najbolji način. Spremni smo pregovarati o svim iznesenim idejama, analizirati ih i biti u konstantnoj komunikaciji s Lučkom upravom i Gradom, kao i dosad.  

Na upit koje je rješenje za reduciranje ljudi u staroj gradskoj jezgri, Mertzanidis ističe kako broj kruzera nije reprezentativan broju putnika koji dolaze te da je rješenje stvoriti bolji 'tajming' odlazaka i dolazaka kruzera.

- Razumjeli smo problem kad jedan ili dva kruzera odlaze u isto vrijeme, stvaraju se gužve na ulazima i izlazima, putnici žure...

Što možemo očekivati u 2018. godini?

- U ljeto 2018. postići ćemo to da više neće dolaziti do zagušenja turista na ulazu u grad, posebno na Pilama. U budućnosti ćemo zajedno s Lučkom upravom znati dane koji su nam problematični te će se unaprijed znati kojim danima se može bukirati Dubrovnik kao luka pristajanja, a u kojima ne. Nismo u dijalogu bili neprijatelji, već partneri, i više se ne bi trebalo događati da imamo šest velikih kruzera u isto vrijeme u Gradu - zaključio je gradonačelnik.

Susret u Dubrovniku prvi je ovakav sastanak CLIA-e kao međunarodne asocijacije i krovnog udruženja cruise industrije s jednom lokalnom zajednicom organiziran kako bi se zajedničkim naporima uskladile potrebe destinacije s potrebama cruise tržišta, između ostalog uspostavila bolja koordinacija rasporeda dolazaka kruzera.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije izabrana je za nacionalnog koordinatora te organizatora natjecanja Hrvatsko stablo godine za sljedeće tri godine. Tim povodom održana je konferencija u Palači Ranjina.

Republika Hrvatska natjecanju 'Europsko stablo godine' priključila se 2017. godine, a Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije ove godine je kandidirala platanu na trgu u Trstenom.

Ivica Grilec, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, objasnio je što će značiti ukoliko platana na izboru osvoji 'titulu' Europskog stabla godine.

- Time ćemo pokazati stav prema prirodnoj baštini, prema vrijednostima te biti prepoznati kao netko tko cijeni prostor u kojem živi. Glasovanje će biti kroz cijelu veljaču putem tekstualnih poruka. Sve upute su na web stranici www.stablogodine.com koja će postati aktivna 25. siječnja. Nadam se kako ćemo ovim izborom polučiti dobar rezultat i dati jednu novu vrijednost prirodnoj baštini u Županiji i Gradu - naglasio je Grilec.

Nekoliko riječi vezano uz sam projekt uputio je župan Nikola Dobroslavić kazavši kako je ovo svojevrsno priznanje Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ.

- To je inicijativa koju provodi Europska unija. Platan u Trstenom je naš kandidat za stablo godine Europe. Tako je odlučeno jer se radi o posebnom drvu, a i obnovljeno je kroz sredstva Grada Dubrovnika te projektom kojeg su vodili međunarodni stručnjaci čime je ono sad sigrno za prolaznike i ljude koji se okupljaju tu, što je prije predstavljalo rizik, jer su padale grane.

Dodao je kako Ustanova brine o zaštićenim dijelovima prirode u cijeloj Županiji, osim Nacionalnog parka Mljet, Parka prirode Lastovo i Lokruma, istaknuvši kako je potrebno naći mjeru u zaštiti područja, ali i ljudi koji tu obavljaju djelatnosti.

- Brojna su područja koja su vrijedna i zaštićena. Više od 50 posto područja Županije je prepoznato kao prirodna vrijednost. Moramo naći mjeru zaštite prirode koju provodimo i želimo zaštiti, ali istovremeno i razvoja koji nam treba za naše građane, što je posebno istaknuto. Na primjer zaštiti Malostonski zaljev kako bismo mogli uzgajati vrhunske kamenice, a s druge strane moramo omogućiti ljudima koji to tamo uzgajaju da bez problema to i rade. Također, Javna ustanova nastoji koristiti EU sredstva, tako je upravo sad u prijavi jedan veliki projekt u dolini Neretve - kazao je župan.

Na konferenciji su, osim predstavnika Javne ustanove, sudjelovali i predstavnici partnera (Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume do.o. i Hrvatske agrometeorološko društvo) i zastupnice u Europskom parlamentu, Dubravke Šuice.

                                                                                                          .

Dramaturška adaptacija romana Jadranke Barač 'Kazerma' pod nakladničkom kućom Izvori d.o.o, održala se večeras u Dvorani Dubrovačkih ljetnih igara.

Kazerma je inače zgrada bivšeg benediktinskog samostana u gradskom predijelu Sv. Marija. Jadranka Barač, umirovljena ekonomistica i autorica već pete knjige po redu, kazala je kako knjiga govori o ratnim zbivanjima u Gradu i načinu na koji su se ljudi tada nosili s time. 

- Roman ‘Kazerma’ objavljen je 2007. i eto usudila sam se  napisati dramu istoimenog romana, jer mi je dao podstrek pokojni don Ivan Grubišić kada je promovirao roman u Gradu, napomenuvši kako ima puno toga Držićevskog. Roman govori o ratnim zbivanjima '91. i '92. u Dubrovniku, čiji su se stanovnici u vrijeme rata našli u tijesnom kutu, kako življenja tako i osobnih razmatranja. Način na koji su iznenadni događaji pogodili Grad reflektirali su se na njihovo ponašanje, što se u datim okolnostima najbolje vidi. Kad se okolnosti naglo promjene ljudi su na kušnji da pokažu svoje vrline ili da se promjene, nahvao ili nazbilj - istaknula je Barač.

Što se tiče dramaturške adaptacije, to jest, predloška autorica je naglasila kako je ovo sasvim drukčiji rad nego pisanje romana, jer dramski pisac mora s manje elemenata više toga izreći.

- Adaptacija ima 125 strana, a roman 250. To je bio vrlo težak posao, sedam godina sam prikupljala podatke. Kad se ovo uprizori ljudi će moći prepoznati ljude iz Grada, kako su se ponašali, što su govorili, nikoga nisam zaboravila. Ne samo da govori o ratnim zbivanjima, već i onome što će se danas događati sa opustešnim dijelom geta i kako se pomalo nekadašnji šušur života Grada gasi te kako nas izjedaju ti apartmani - rekla je.

Uspoređujući dušu Dubrovnika u ratno vrijeme i dušu Dubrovnika danas, Barač misli kako su ljudi u ovom trenu melankolični i da su izgubili volju, kriveći 'upravljače' koji su nametima i grubim 'drilom' doveli do toga.

- Ljudi to ne mogu izdržati, trebaju im oni koji će u ovom trenutku suosjećati i biti im prijatelji, te ih znati ohrabriti, ako nema volje, nema snage ni života.

Barač kaže kako bi voljela da se drama jednom uprizori na kazališnim daskama, te da se kroz godine adaptacije puno toga promijenilo u tekstu.

- Susrećući razne ljude iz Konavala, Cavtata, u autobusu, uvijek sam slušala nove priče što su pričali u skladištima, Ima jako puno duhovitih secna, ali i jako puno tužnih momenata - kazala je Jadranka Barač.

Knjigu su uz autoricu predstavili i dr. art . Mira Muhoberc, Marko Mujan, mag.pol, a tekstove je čitala Mirej Stanić.

Page 1 of 28
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…