Ivona Macan

Ivona Macan

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Mladi Cavtatski književnik i kolumnist Davor Novevski odlučio je pokrenuti kampanju grupnog financiranja svog prvog romana nazvanog „Teorija sjene“.

U ovom slučaju, potencijalni donatori i pretplatnici imaju priliku izravno sudjelovati u razvoju romana od „sirovog“ rukopisa do gotovog, ukoričenog izdanja.

Nakon zbirke pripovjetki 'Ravno do dna', Novevskome je namjera objaviti svoj prvi roman početkom svibnja. Zato je pokrenuo crowdfunding kampanju kojom namjerava prikupiti oko devet tisuća kuna koliko mu je potrebno za uređenje, lektoriranje, prijelom i tiskanje romana. 

- Nakon prvog 'ispitivanja terena' rekao bih i probijanja leda, sada bih volio da ova promocija bude malo ozbiljnija, da ih bude više, a time i više primjeraka knjige. Zamislio sam da to bude fleksibilno financiranje, znači da ne moram skupit točno taj iznos, nego može i manje - govori autor.

Zasad je skupio malo više od 20 posto potrebnog iznosa, što je za prvi dan 'sasvim ok', ističe Novevski te dodaje kako kampanja traje mjesec dana. Objasnio kako je došao do ove ideje grupnog financiranja projekta, koja je mnogima strana.

- Crowdfunding je relativno nov način grupnog financiranja nekog projekta. U svijetu je poprilično razvijen, to su ogromni iznosi koji se vrte, dok je kod nas najviše populariziran u Zagrebu, informatičari taj sustav najbolje poznaju. Na dubrovačkom području nisam siguran da to itko radi. Vidio sam ovaj projekt preko društvenih mreža, čak su se i neki portali tako financirali. Pretraživao sam kako oni to rade, pa sam prilagodio sebi. Normalno, cilj mi je prikupiti manji iznos od njih.

Crowfunding funkcionira tako da svatko može uplatiti neki iznos, anonimno ili vlastitim imenom i prezimenom, ali Novevski objašnjava zašto to nije klasično 'žicanje love'.

- Ovo je na foru 'nešto daš, nešto dobiješ zauzvrat'. Kad se otvori taj link ima sedam ili osam različitih nagrada koje oni koji su uplatili određeni iznos, mogu dobiti. Ja dobijem novac za izdavanje knjige, ali time se obvezujem dati onima koji su to donacijama zaslužili - nagradu, govori autor, te dodaje kako za doniranih deset dolara svoje ime možete pronaći otisnuto na koricama knjige, a oni koji se odluče na nešto veće donacije, dobiti će i vlastiti primjerak knjige uz posvetu kao i druge kreativne nagrade. 

Otkrio je i koliko je trajalo istraživanje samog projekta prije nego li se upustio u pothvat, ali i pisanje romana.

-  Poprilično je trajalo moje istraživanje oko Crowfunding platforme, tražio sam i strane i domaće kampanje, pa pomalo prikupljanje podtaka, pa sklapanje videa uz pomoć prijatelja, slika... sve skupa možda oko mjesec dana da bi ličilo na nešto.Roman sam pisao mjesecima, ne znam točno koliko. Nekad bih pisao pola sata, pa uru vremena, pa pet dana ništa, pa pet dana svaki dan - rekao je Novevski.  

'Teorija sjene' kriminalistički je roman s elementima psihološkog trilera čija je radnja većim dijelom smještena u Dubrovnik i okolna mjesta. Na dvjestotinjak stranica „Teorija sjene“ govori o stvarnom putovanju dvoje likova, ali i metaforičkom putovanju prema spokoju i iskupljenju usput secirajući život i međuljudske odnose u Gradu kroz zanimljive situacije u koje glavni likovi upadaju i ljude koje na svom putu susreću. 

Ukoliko se odlučite pomoći realizaciji ovog projekta i rezervirati svoj primjerak, uključite se u crowdfunding kampanju: https://www.indiegogo.com/projects/teorija-sjene-moj-prvi-roman-book-novel/x/18218520#/

Povodom Međunarodnog dana materinskoga jezika, koji se obilježava 21. veljače, večerašnjim predavanjem u Čitaonici knjižnice, započela je već tradicionalna manifestacija Mjesec hrvatskoga jezika koja se na poticaj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Hrvatskoj obilježava od 2014. godine.

Voditeljica tribina dr.sc. Katja Bakija, profesorica hrvatskog jezika i književnosti te docentica na Sveučilištu u Dubrovniku večeras je ugostila književnog povjesničara i teoretičara književnosti te dugogodišnjeg lektora na Sveučilištu u Dubrovniku dr.sc. Antuna Česka, koji je tematizirao pitanja standardizacije hrvatskog jezika.  

Pročitavši pjesmu Zvonka Kovača na samom početku, Bakija je rekla kako je ono što će povezivati sve četiri tribine upravo hrvatski jezik, istaknuvši da je 'naša prava domovina zapravo jezik'.

- Jezik je medij koji fascinira davno. Bavljenje problemima jezika ima tradiciju dugu više od dva i pol tisućljeća, dok jezikoslovlje kao samostalna disciplina ima povijest od otprilike dva stoljeća. Bez jezika kao osnovnog elementa izražavanja gotovo da ne bi bilo čovjeka i ljudskog društva kakvog poznajemo. Prva u nizu tribina bavit će se pitanjima standardizacije hrvatskoga jezika, to znači procesom stvaranja standardnoga jezika nad regionalnim jezičnim ujednačavanjem. Ona je i politički i društveno uvjetovana. Standardizacija je dugotrajna i prolazi različite faze - kazala je Bakija, naglasivši kako su se Hrvati dugo borili za svoj jezik. 

Standardizacija jezika počinje odabirom nekog dijalekta koji će biti osnovicom jezične norme i njegovim opisom. O tome i o jezičnoj situaciji više je govorio lektor Antun Česko

- Lektori imaju puno širi put u jezično znanje nego što imaju sami jezikoslovci koji su znanstvenici, detaljno ga obrade, ali ispuste iz vida zašto je to tako. To je tako jer je hrvatski jezik zapostavljen u našem školstvu. Ono što u osnovnoj školi naučimo, ako uspijemo to zapamtiti i osvijestiti, to ostaje trajna svojina - rekao je Česko.

Upitan ima li izlaska iz ove teške jezične situacije, Česko je odgovorio kako je 'bacio svoje koplje u trnje'.

- Ja sam odustao, jedino sam ostao vjeran našem Sveučilištu. Zanimanje za jezik među mojim kolegama i kolegicama u osnovnoj i srednjoj školi je vrlo malo, zato jer su ljudi prestali bit svjesni što znači poznavati normirani hrvatski jezik.

Objasnio je kako se korpus hrvatskog jezika sastoji od tri sloja.

- Ono što je vrhunac to je hrvatski standardni jezik koji je ozakonjen. Nažalost, u nas to nije uopće provedeno otkad postoji Hrvatska, jer bez obzira koje su se vlade i ministarstva izmjenjivala dosad, nijedan pravopis koji je izišao nije ozakonjen. Imamo šest pravopisa dosad izašlih i svi imaju preporuku tog ministarstva koje je tada bilo na vlasti. Mi kao lektori smo na mukama kako to riješiti.

Drugi problem kojeg Česko ističe je rječnik za koji kaže kako ove koje imamo sadrže samo deskriptivan opis, a normativan rječnik mi danas nemamo. 

- Što se tiče gramatike tu smo najtanji - rekao je. 

Bitna razlika je između standardnog hrvatskog jezika i jezika hrvatske književnosti.

- Standardni nije književni, referirat ću se na modernu poeziju gdje pjesnici ne poštuju nijednu normu standardizacije jezika, tu je potpuna sloboda, pišu onako kako doživljavaju svijet. 
Zato je, navodi Česko, tijekom hrvatske povijesti stadardni jezik stvaran upravo na taj način da su jezikoslovci prateći djela hrvatskih književnika nalazili riječi i pronalazili onu najčešću i najbolju koja bi odgovarala te je standardizirali u jezik, a do devastacije je došlo tijekom 70-ih godina.

Kazao je i kako razgovorni jezik ne podliježe nikakvim normama, 'važno je da se sugovornici razumiju'.

- Štokavac, kajkavac i čakavac gotovo da se ne mogu razumijeti, ali je bitno da oni koji se služe tim idiomima se razumiju.

Česko se posebno osvrnuo se na dubrovački govor, za koji je kazao da je iščeznuo.

- Sačuvale su ga starije generacije, ali on je iščeznuo. Prolazio je različita razdoblja. Ono što zamjeram danas to je naglasak ili kratkoća sloga, drugo smeta me kad se kaže 'pjaca' ili 'pijaca', dubrovački je 'placa'. Zašto se Stradun zove tako jer je prije bio placa, nije bio popločen već je tu bila zemlja i kad bi padala kiša nastala bi močvara, iz svih ulica sve bi se slilo na Stradun. Zašto se u nas trgovi zovu poljane, jer su tu prije uzgajalo voće i povrće, a na placi se trgovalo. To je specifično za Dubrovnik - objasnio je dugogodišnji lektor Sveučilišta u Dubrovniku. 
U gramatici točno piše kako je izuzetak Dubrovnik i dubrovačko područje jer imaju muška i ženska imena, kazao je uputivši kritiku Zagrebu i nepoznavanju gramatike. - Iz Zagreba nas forisiraju da je 'Festa sv. Vlahe' ili obljetnica 'Ive Vojnovića', to je vulgarizmom, toliko nepoznavanje gramatike. U našim dubrovačkim krajevima i u Dubrovniku dopušteno je da može biti nominativ Maro, genitiv Mara ,jer mi imamo i žensko ime Mara, ili Pero, Pera.. kad ne bismo razlikovali to, uzeli bismo normu standardnog jezika - objasnio je. 

Što se tiče idioma u hrvatskom jeziku, Česko je naveo niz primjera pogotovo iz političkog i administrativnog sustava.

- 'Pravosuđe' je vazda bilo sudstvo, ne reče se 'uvaženi', već 'poštovani', 'cijenjeni', 'ugledni', nije 'nadležni', nego 'nadređeni', 'mjerodavni', 'obvezni'. 'Dakanje' kako je zovem podrugljivo, ili 'dalikanje' to jest, 'da li ste ono', 'da li ste ovo', reče se 'jeste li'. 'Zahvaljivati se' isto tako je nepravilno, znači odbijati, neprihvaćati, obično rečem svi se zahvaljuju, ali svi i uzimaju. Veliki je problem sa povratnim glagolima. Na jednom oglasu piše 'brinemo o vašem zdravlju' Nije točno, reče se 'brinemo se o vašem zdravlju', nije 'odmaram', već 'odmaram se'. 'Naziv' je isto ono što me smeta, nema razlike između imena, naslova i naziva, sve je 'naziv'.  To je novi proizvod političke i upravno administrativne devastacije standardnoga jezika. Za to kažemo 'nazivlje', 'naslov' nosi predavanje, 'ime'  npr. ustanova, a ne 'naziv'. Masovna je i uporaba riječi 'spisatelj' i 'spisateljica', zašto se ne govori 'pjesnik', 'pjesnikinja', 'poetesa', 'autor', 'autorica'. Također ne reče se 'pričati' već 'govoriti' - objasnio je na primjerima lektor Antun Česko.

U nastavku Mjeseca hrvatskoga jezika, koji traje do 17. ožujka, na tribinama o jeziku gosti  Dubrovačkih  knjižnica bit će Đurica Drobac, novinar i urednik na HTV, akademski glumac Branimir Vidić Flika i akademik Stjepan Krasić, profesor povijesti na papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog.

U zgradi Atlant centra danas je službeno otvoren ogranak Lapad Narodne knjižnice u sklopu Dubrovačkih knjižnica. 

Prvi prostor od oko 50 kvadrata, za početak će činiti Opće-posudbeni odjel, a nakon završetka svih radova tu će se smjestiti Odjel za djecu i mlade. Do kraja 2018. godine očekuje se opremanje i useljenje u cjelokupni prostor.

Ogranak su uz prigodan program otvorili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Vesna Čučić.

- Otvaranje ovog ogranka vrlo je znakovito, a vidimo i po društvenim mrežama da su ljudi jako oduševeljeni time. Atlant centar dobiva jedan novi sadržaj kao i Lapad koji je 16 godina bio bez knjižnice. Zahvaljajujući gradskoj vlasti na čelu s gradonačelnikom Frankovićem i njegovoj suradnici Jelki Tepšić, s kojima je bilo izuzetno zadovoljstvo surađivati, uspjeli smo otvoriti ovaj prostor - istaknula je ravnateljica Vesna Čučić.

Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je za potrebe ponovnog ustrojenja Ogranka Grad Dubrovnik osigurao Dubrovačkim knjižnicama ukupno 200 kvadrata raspoređenih u tri povezana prostora.

- Nakon toliko godina konačno otvaramo ovaj ogranak, to je jedan mali korak, ali jako bitan za Grad, najmlađe, ali i sve građane. U budućnosti će ovaj prosotor biti isključivo namijenjen djeci, a dodatna dva prostora će biti namijenjena odraslima. Nastavljamo i dalje s navedenim akcijama, pred nama je i nužno izmještanje glavne knjižnice u Gradu. Taj dio želimo u budućnosti riješiti kako bi prostor bio pod najmom Grada - rekao je gradonačelnik zahvalivši se ravnateljici Čučić te time i službeno otvorio Ogranak Lapad.

Ogranak je prethodno djelovao u montažnom objektu u DOC-u, potom je preseljen u OŠ Lapad gdje je radio do kraja 2001. godine. Fond Ogranka Lapad od 2009. bio je pohranjen u pomoćnoj prostoriji Ogranka Mokošica. 

Ogranak NK Lapad nalazi se na prvom katu zgrade Atlanta, a radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 14 sati, a utorkom i četvrtkomod 14 do 20 sati.

Dio atmosfere s današnjeg otvaranja pogledajte u fotogaleriji.

Hvalevrijedna donacija Grada Dubrovnika, novo vozilo hitne pomoći, predano je danas u ruke ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, Luki Luliću.

Gradonačelnik Mato Franković i zamjenica Jelka Tepšić predali su ključeve, a radi se o investiciji vrijednoj 370 tisuća kuna.

- Grad Dubrovnik je još jednom pokazao kako želi podizati kvaalitetu standarda zdravstvene usluge na području Dubrovnika. Iako to nije primanrno naša djelatnost, smatramo da Zavod za hitnu medicinu, Dom zdravlja i Opća bolnica Dubrovnik moraju postizati sve one standarde koji su nužni u današnjim vremenima. Prilikom rebalansa proračuna u ožujku osigurat ćemo još toliko za drugo vozilo, kao i milijun kuna za proširenje Dječjeg odjela u OB Dubrovnik. U proračunu je već usvojeno milijun kuna za potrebe bolnice. Značajna sredstva samo u ovoj godini, izdvojit ćemo za zdravstvenu skrb naših žitelja - istaknuo je Franković.

Gradonačelnik je podsjetio i kako je Grad osigurao jedan stan za potrebe Opće bolnice Dubrovnik, jedan stan za potrebe Doma zdravlja kojemu su osigurali i prostore u Mokošici gdje će se nalaziti pedijatrijska i ginekološka ambulanta te su dogovorili i logopeda.

Osvrnuo se i na ukidanje punkta medicinske pomoći na Elafitima kazavši kako će rebalansom proračuna omogućiti potrebnih 420 tisuća kuna za funkcioniranje punkta.

Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu DNŽ Luka Lulić, zahvalio se na donaciji Gradu.

- Raduje me što će Grad nastaviti pružati podršku svim zdravstvenim ustanovama, pa tako i nama. Posebno me raduje ova odluka za Elafite. Imamo oko 20 vozila, na ovaj način smanjujemo njihovu prosječnu starost. Tendencija da idemo u hrvatski vrh kao naša Splitsko-dalmatinska županija čiji je prosjek starosti vozila tri godine, a naš oko pet. Zavod za hitnu medicinu ima devet ispostava na području Dubrovačko-neretvanske županije u kojima djeluje 50 timova, od čega deset na području Grada Dubrovnika - kazao je Lulić.

Ova donacija Grada Dubrovnika dio je programa 'Ulaganje u medicinsku opremu' za koja su sredstva osigurana iz proračuna.

Služba za međunarodne odnose i istraživačke projekte ovaj tjedan, od 12. do 16. veljače, organizira Orijentacijski tjedan, kako bi strani studenti bili upoznati sa svim informacijama potrebnima za studiranjem, ali i da im se olakša snalaženje na Sveučilištu u Dubrovniku i u gradu Dubrovniku. Tijekom trajanja ovog tjedna, studentima je pripremljeno pregršt aktivnosti, od formalnih do razgleda Grada, zajedničke večere i izleta.

Studenti dolaze u okviru programa mobilnosti Erasmus+, kao Double Degree studenti i freemover studenti (slobodnjaci). Koordinatorica Erasmus projekta na Sveučilištu u Dubrovniku Nikolina Potrebica, objasnila je kako je navela jedan 'zanimljiv momenat za povijest' malog dubrovačkog sveučilišta.

- Na Sveučilište stiže novih 58 studenata iz različitih zamalja svijeta. Prije dvije godine, Sveučilište u Dubrovniku krenulo je sudjelovati u Erasmus+ programu koje uključuje zemlje i izvan Europske unije. Ove godine imamo studente iz SAD-a, Uzbekistana, Kosova, a sljedeće godine imat ćemo studente iz Azerbejdžana. Širimo se svake godine na više različitih zemalja i primamo sve više studenata - naglasila je.

Potrebica se osvrnula i na problem smještaja, odnosno kako Sveučilište pomaže stranim studentima po tom pitanju.

- Cijela priprema za dolazak studenata počinje tri do četiri mjeseca prije semestra. Služba tada prikuplja sve dokumente, prijavne obrasce i slično, onda im stojimo na raspolaganju oko organizacije njihovog dolaska i boravka ovdje. Od 2009. primamo strane studente i to je veliki niz godina tako da smo uspjeli napraviti nekakvu bazu privatnih iznajmljivača kod kojih su bili strani studenti. Oni nam služe kao neka vrsta posrednika - istaknula je Potrebica kazavši kako je sve spremno za ljetni semestar.

Inače, ova je akademska godina rekordna po broju inozemnih dolaznih studenata – njih čak 111 će boraviti dio ili cijelu akademsku godinu na Sveučilištu u Dubrovniku. 

Realizacija ovog Orijentacijskog tjedna ostvarena je u suradnji sa studentskom udrugom ESN Dubrovnik.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima i u pratnji predstavnika tvrtke Vodovod Dubrovnik d.o.o. obišao je radove na izgradnji vodoopskrbnog cjevovoda Štikovica – Vrbica – Lozica – Mokošica, te na izgradnji sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda naselja Lozica.

Tijekom realizacije ove investicije izgrađeno je ukupno 3192,00 metara vodoopskrbnog cjevovoda na potezu Štikovica – Vrbica – Lozica – Mokošica, 3177,00 metara kanalizacijskog cjevovoda, 630 metara tlačnog kanalizacijskog cjevovoda i kanalizacijska crpna stanica Lozica.

- Ovo je nastavak investicije koja je započela 2013. godine, nažalost imala je svojih problema u realizaciji, prijetila je i penalizacija od strane Hrvatskih voda u iznosu od pet milijuna kuna. Nova uprava je uspješno završila pregovore i ovu investiciju privodi kraju kako bi ove godine radili odvodnju i vodoopskrbu Stare Mokošice, za što postoje svi preduvjeti, ishođena je građevinska dozvola i riješeni svi imovinsko pravni odnosi - rekao je Lukša Matušić, predsjednik Uprave Vodovoda.

Izgradnjom vodoopskrbnog cjevovoda stvaraju se preduvjeti povezivanja vodoopskrbnih sustava “Ombla“ i “Palata“, čime će se značajno povećavati sigurnost vodoopskrbe naselja Zatona, Orašca, Gornjih sela i Elafita, a rješava se i pitanje vodoopskrbe objekata na potezu od Termoterapije do Lozice.

- Radovi na vrijeme nisu gotovi jer smo imali veliki prodor mora, kao i prilikom zatvaranja mosta kad smo gubili dosta vremena. Izvođač konstantno mora ispumpavati more kako bi se moglo raditi. Od radova ostala je još samo montaža opreme crpne stanice i asfaltiranje prometnice - istaknuo je Matušić.

Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je ova Uprava Vodovoda naslijedila projekt u jako lošem stanju kao i situaciju kad su prijetila oduzimanja velikih sredstava, te su u kratkom vremenu pokrenuli investiciju i doveli je do kraja.

- Radi se o jednoj od većih investicija Grada Dubrovnika. Ovaj sustav će biti preduvjet za kanalizacijsku mrežu Stare Mokošice, koji nije mogao ni započeti dok se ovaj prethodno ne dovrši. Hrvatske vode ovaj put neće penalizirati Vodovod Dubrovnik jer oni su pokazali kako se na pošten i konkretan način investicija može dovesti do kraja - rekao je Franković.

Izgradnjom kanalizacijskog sustava u Lozici, te planiranom izgradnjom kanalizacijskog sustava u Mokošici, omogućiti će se priključenje svih objekata na gravitirajućem području na sustav odvodnje otpadnih voda grada Dubrovnika.

Podsjetimo, Vodovod Dubrovnik 9. listopada prošle godine započeo je izvođenje radova izgradnje i rekonstrukcije mreže vodoopskrbe i odvodnje Štikovica-Vrbica-Lozica do naselja Mokošica. Radovi završavaju krajem ovog mjeseca, a ukupna vrijednost  iznosit će 9,5 milijuna kuna. Financijska sredstva osigurana su sufinanciranjem Grada Dubrovnika i Hrvatskih voda iz EIB – CEB programa.

Enes Ćerimagić pravnik Zelene akcije i Đuro Capor koordinator inicijative Srđ je naš, održali su konferenciju za novinare povodom nove tužbe protiv lokacijske dozvole za projekt apartmanizacije na Srđu.

Nepunih godinu dana nakon što je Upravni sud u Splitu poništio lokacijsku dozvolu po njihovoj tužbi, Ćerimagić i Capor kažu kako ponovno na sudu moraju dokazivati ono što su već jednom dokazali. 

- Početkom ove godine u sjeni praznika izdana je nova lokacijska dozvola za Srđ. Ta nova dozvola u biti je prepisana stara dozvola. Temelji se na okolišnoj dozvoli koja je također obnovljena 2017. godine te po našem mišljenju grubo ignorira shvaćanje suda koji je prethodnu okolišnu dozvolu poništio 2016. godine - kazao je Ćerimagić.

Istaknuo je kako su 12. mjesecu prošle godine zajedno sa Udrženjem hrvatskih arhitekata podnijeli tužbu protiv obnovljene okolišne dozvole, a sada ovaj tjedan su podignuli tužbu i protiv nove lokacijske dozvole. 

Ćerimagić se osvrnuo na nekoliko glavnih argumenata koje su naveli u tužbi.

- Mislimo da nakon 2014., i presude Visokog upravnog suda ovaj predmet je neusklađen s prostorinim planom Dubrovačko-neretvanske županije i to dokazujemo u svojoj tužbi.
- Zatim u Urbanisitičkom planu uređenja i prostornim planovima za ovaj projekt postoji jedan sustav rješenja vodoopskrbe, a to je da sam zahvat ima svoj samostalni sustav vodoopskrbe. Lokacijskom dozvolom se predviđa nešto drugačije, a to je da se cijeli projekt priključi na vodopskrbni sustav Grada Dubrovnika i na taj način iskoristi onaj dugo iščekivani pročistač vode koji se gradi u Komolcu. Smatramo da je to neprihvatljivo i suprotno prostornim planovima.
- Javni uvid za ovaj projekt koji se želi graditi u Dubrovniku proveden je u Zagrebu, smatramo kako je to nedopustivo i nezakonito - naglasio je.

Capor se osvrnuo na pitanje izgradnje infrastrukture na Srđu, upitavši se 'kako smo se ponovno doveli u situaciji da raspravljamo o tome'. 

- Time što je izdana lokacijska ponovno je aktualizirano pitanje plaćanja tih troškova. Tijekom prošle lokacijske dozvole bilo je jasno da ti troškovi spadaju na Grad Dubrovnik i javne tvrtke. U javnost je tijekom 2016. procurio Nacrt ugovora između Grada i Razvoj golfa, gdje je bilo očito da će svi ti troškovi biti plaćeni od strane Grada i javnih tvrtki. Razvoj golf bi izgradio dio infrastrukture bez javnog natječaja koji bi potom Grad morao otkupiti od njih - rekao je Capor.

Podsjetio je da u postupcima izdavanja lokacijske dozvole i rješenja studije na okoliš nisu sudjelovali predstvanici Grada te su time prihvatili ovakvo rješenje kakvo zagovara Razvoj golf.

Također, smatra da nije nikako dobro da se daleko od očiju javnosti počinju ponovno voditi pregovori o plaćanju infrastrukture kazavši kako to za građane može imati 'ogromne posljedice'.

Podsjetio je na situaciju kada je gradonačelnik Franković prijetio raskidanjem ugvoora o koncesiji u studenom pošle godine.

- Sad se o tome više ne razgovora. Po pitanju tko će platiti infrastrukturu ponovno je muk, kada je muk onda bi se građani trebali bojati - zaključuje Đuro Capor.

Osnovna prednost novih sirena za uzbunjivanje je što postoji mogućnost slanja govornih poruka, što dosad nije bilo moguće. Problem zastarjelog sustava nije rješavan od 2004. godine, a Državna uprava za zaštitu i spašavanje ove godine započela je proces modernizacije sustava za uzbunjivanje. Prva faza radova je gotova.

Danas su se sirene i testirale, što će postati uobičajna praksa svake prve subote u mjesecu u cijeloj Hrvatskoj. Što se tiče samog znaka za uzbunjivanje sirene se čuju u radijusu do 800 metara, a što se tiče govora malo manje. Ovim testiranjem se želi ustanoviti koje su to zone koje one pokrivaju kako bi se služba mogla osloniti na te podatke i vidjeti koliko sirena Dubrovniku treba. 

Druga faza radova ovisi o financijskim sredstvima, a istaknuto je kako je prioritet ovog područja dolina Neretve gdje prijeti veliki rizik od poplava.

Turizam kao glavna gospodarska grana veže se uz još jedan aspekt, a to je sigurnost, naglasio je gradonačelnik Mato Franković koji se zahvalio Područnom uredu Državnog ureda za zaštitu i spašavanje, Vladi i resornom Ministarstvu na rješavanju ovog problema.

- Imamo moderan sustav uzbunjivanja koji podiže razinu sigurnosti u gradu. Što se tiče financijskih sredstava, Grad je spreman pomoći u drugoj fazi kako bi se cijelo područje pokrilo. Sve je stvar navike i dobre komunikacije s gostima i mislim da je većina njih navikla da postoje sustavi za uzbunjivanje, jer radi se o njihovoj sigurnosti, ali i sigurnosti stanovnika Grada - rekao je gradonačelnik dodavši kako vjeruje da će svi na kraju biti zadovoljni jer Grad ima ovakav sustav koji mu od Domovinskog rata nije trebao, ali nikad se ne zna kad će zatrebati.

Podsjetimo, prilikom modernizacije sustava za uzbunjivanje, demontirane su stare sirene u Dubrovniku i umjesto njih, na Osnovnoj školi Ivana Gundulića i na zgradi Vatrogasaca, instalirane nove elektronske.

Page 1 of 32
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…