Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Klimatske promjene, posebno u zemljama u razvoju, nisu samo tehnički problem, već izravno utječu na mogućnost osiguravanja sredstava za život, posebno kod najugroženijih skupina, poručila je HDZ-ova zastupnica u Europarlamentu.

Na današnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu zastupnica Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi o izvješću „Žene, jednakost spolova i klimatska pravda“ i istaknula važnost borbe protiv klimatskih promjena u ostvarivanju jednakosti spolova:

„Uzimajući u obzir da bi prema podacima Međunarodne organizacije UN-a za migracije do 2050. godine 200 milijuna ljudi moglo biti raseljeno zbog klimatskih promjena, te da su žene i djevojčice među najsnažnije zahvaćenim skupinama, podržavam ovo izvješće u nadi da će se za ovaj problem naći nova i učinkovitija rješenja. Ni Hrvatska nije imuna na ovaj problem, prisjetimo li se nedavnih poplava i katastrofalnih požara.“

Borba protiv klimatskih promjena jedan je od glavnih prioriteta Europske unije, no poznato je kako klimatske promjene izravno utječu upravo na najranjivije skupine u društvu – one koji se oslanjaju na prirodne izvore za osiguravanje sredstava za život ali i one s manje financijskih sredstava za prilagodbu klimatskim promjenama.

Žene u velikoj mjeri spadaju u obje navedene skupine, što smanjuje njihovu mogućnost za zaštitu obitelji od negativnih posljedica klimatskih promjena. Žene su još ranjivije u zemljama u razvoju, jer nemaju isti pristup resursima, obrazovanju, mogućnostima zapošljavanja kao muškarci, a i dalje se smatraju najodgovornijima za brigu o obitelji i kućanstvu.  

Koncept klimatske pravde ima za cilj ne samo usmjeravanje pozornosti na te razlike nego i podizanje svijesti o tome kako klimatske promjene nisu samo tehnički ili ekonomski problemi već utječu na živote ljudi.

Novogodišnja ludnica i praznici su iza nas, vrijeme je da nova koncertna sezona u Revelinu učini ovu zimu u Dubrovniku još toplijom i zabavnijom. 

Prvo gostovanje u 2018. zakazano je za sv. Vlaha i to uz pjesme i zabavu koju priprema Željko Bebek. 

Poznato je da Bebek ima široku paletu hitova te generacijski i stilski vuče veliki dio publike, a njegova popularnost zadnjih godina dosegla je vrhunac, te puni koncertne prostore širom regije. Osim pjesama s njegovog zadnjeg albuma, pjevat će i svoje najveće hitove kao i nezaboravne hitove Bijelog Dugmeta.

Valentinovo je sve bliže, a najbolji poklon koji možete darovati ove godine svakako je koncert Severine. 

Jedna od trenutno najpopularnijih pjevačica u regiji zapjevat će svoje poznate pjesme u subotu 10. veljače u Revelinu. Zabava i atmosfera koju Severina priprema publici u dubrovačkom Revelinu sigurno će biti nešto spektakularno, stoga požurite po svoje karte na vrijeme. 

Ulaznice za sve nadolazeće koncerte u Revelinu nabavite što prije u uredu Revelina na adresi Vukovarska 30.

Dubrovnik će dobiti još jednu zimsku liniju u ožujku. Norveški zrakoplovni prijevoznik Norwegain Air Shuttle sa svojom sezonskom linijom Dubrovnik-Oslo počet će s operacijama već od 3. ožujka 2018. godine. odnosno nepunih mjesec dana prije početka ljetnog reda letenja.

Planirana su četiri leta svake subote do 24. ožujka 2018. godine. Ova zimska linija dolazi bez najave za zimski red letenja jer još u prosincu prošle godine ovi letovi u ožujku nisu bili u prodaji, piše avioradar.

Članak u cijelosti pročitajte OVDJE.

Na prvoj ovogodišnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu danas se glasovalo o Očuvanju ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera čiji je izvjestitelj španjolski zastupnik Gabriel Mato. Izvješće o tehničkim mjerama ključno je za ribarstvo Europske unije te samim time i za nacionalno ribarstvo Republike Hrvatske.

Na današnjem glasovanju usvojen je amandman hrvatskog ribarskog sektora kojim se brišu ograničenja za mreže plivarice, a Republika Hrvatska još od ulaska u Europsku uniju pokušava dobiti izuzeće od ove odredbe. Ribolov okružujućim mrežama za plivarice (osim za tune) odvija se u priobalnom području gdje dubine značajno variraju. Usvojenim amandmanom omogućeno je brisanje odredbe iz stavka 3. članka 13. Mediteranske uredbe koji je ograničavao korištenje okružujućih mreža plivarica na dubinama manjim od 70 posto visine mreže.

Dubravka Šuica, voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu izrazila je zadovoljstvo ishodom današnjeg glasovanja:

„Veseli me što smo današnjim glasovanjem o amandmanu 174 konačno riješili važne probleme u ribarstvu s kojima se hrvatski ribari suočavaju od ulaska u Europsku uniju, omogućavanjem brisanja ograničenja za mreže plivarice. Zbog izrazito promjenjive konfiguracije morskog dna na Istočnoj obali Jadrana ovu odredbu nije uvijek moguće primijeniti, a pogotovo jer se hrvatska plivaričarska flota kreće duž cijele obale u potrazi za ribom te tako ne može predvidjeti mjesto a ni dubinu na kojoj će obavljati ribolov. Ovo je važan korak u ostvarivanju interesa naših ribara ali i u očuvanju ekosustava Jadrana, našeg najvećeg blaga! Važno je da donosimo propise koji su prilagođeni specifičnostima pojedine regije a što je danas učinjeno za Jadransko more, jer je Europska komisija uvažila argumente znanstvene studije koja definira maksimalnu visinu mreže plivarice te odnos visine i dubine mora a sve zbog konfiguracije morskog dna u Jadranu.“

Podsjetimo, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u studenom raspravljalo se o očuvanju morskog ekosustava, konkretno u očuvanju vrste Posidonia oceanica poznatije kao Neptunova trava a zastupnica Šuica založila se za veći angažman Komisije, zabranu sidrenja te istaknula važnost sustavne gradnje marina i pročišćavanja otpadnih voda, upravo zbog iznimnog značaja Posidonie oceanice za očuvanje okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, na što se fokusira i današnje izvješće.

Potaknuti činjenicom da se razina kisika u zadnjih 50 godina smanjila za 2 posto što ima negativan učinak na morsku floru i faunu na današnjem dnevnom redu sjednice Europskog parlamenta je i rasprava o načinu upravljanja morima i oceanima u kontekstu Strategije održivih razvojnih ciljeva do 2030. godine.

U tijeku su dva natječaja za zakup poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, jedan za prostore u gradu Zagrebu, a drugi za Osijek, Rijeku, Split, Šibenik, Dubrovnik i Zadar. Na natječajima je objavljeno 68 poslovnih prostora, od kojih su 32 u Zagrebu, a većina ih je na atraktivnim lokacijama poput Trga bana Josipa Jelačića, Frankopanske ulice, Mesničke, Dežmanove, Radićeve ili Ilice i Tesline.

Pregledi poslovnih prostora,  jer se isti daju u zakup u „viđenom stanju“, organizirani su od 15. do 19 siječnja 2018. u terminima određenim natječajima. Predložene djelatnosti u poslovnim prostorima  su od  ugostiteljske, trgovačke, uredske, uslužne, zanatske do proizvodne djelatnosti te drugih.  

Početne cijene zakupa su od cca 444,00 do 23 000,00 kuna,  a veličine prostora od cca 11,00 do 370,00 m2 ovisno o gradu, zoni, veličini prostora, lokaciji, piše poslovni.hr  

S najpovoljnijim ponuditeljem sklapa se Ugovor o zakupu na rok od 5 godina, ako je ispunio uvjete natječaja te ponudio najviši iznos zakupnine. Rok za dostavu pisanih ponuda za zakup je 24. siječnja, odnosno 25. siječnja 2018. za prostore u Zagrebu, a ponude se dostavljaju Ministarstvu državne imovine.

Adrese prostora, raspored pregleda kao i svi detalji te uvjeti natječaja objavljeni su u Javnim pozivima.

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku (PH) Ivan Lovrinović izrazio je u utorak zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, navodeći da po njegovim saznanjima Europska komisija traži rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije "realizacije gradnje".

"Na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade, izražavam zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, jer po našim saznanjima EK pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije realizacije gradnje", rekao je Lovrinović na izvanrednoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru te zatražio da se o svemu očituje premijer Andrej Plenković.

Premijer mora odgovoriti

Od premijera traži da "javno, nedvosmisleno, bez uvijanja i diplomatske uglađenosti" odgovori je li "ikakvim dokumentom u posljednja tri mjeseca" EK tražila od Hrvatske rješevanje pitanja granice na moru sa BiH i je li početak izgradnje Pelješkog mosta vezan uz sporazum o granici na moru između dviju država, odnosno je li EK prije odobravanja financiranja tražila od Vlade jamstvo da je postignut sporazum s BiH glede Pelješkog mosta i je li to bio njihov uvjet?

Ako je to točno, hoće li naši partneri iz Europske unije poštovati hrvatsku suverenost i činjenicu da Hrvatska most gradi na svom teritoriju, da su sve zakonske i projektne pretpostavke ostvarene, zapitao se Lovrinović.Zapitao se i hoće li aktualna Vlada reagirati i kako će se postaviti u slučaju ako naši partneri iz EU ne budu poštovali hrvatsku suverenost i zamrznu financiranje izgradnje Pelješkog mosta do rješavanja spornog pitanja?Ako je istina to što smo doznali, tražimo Vladin i odgovor EK na pitanje ima li sve ovo, možda veze s najboljom ponudom i kasnijim odabirom kineskog izvođača da gradi Pelješki most sredstvima EU, poručio je Lovrinović.

Što je unatrag 20 godina radila hrvatska diplomacija

Hrvatsku diplomaciju i politiku općenito zapitao je što su radile proteklih 20 godina da nisu riješile otvorene sporove sa susjedima, da za to nisu iskoristile pozitivnu sliku koju je Hrvatska imala odmah nakon Domovinskog rata. Danas imamo situaciju da svi na štetu hrvatske države i teritorija žele ostvariti svoje interese, a mi u očima svjetske javnosti ispadamo kao jedna od najsvadljivijih nacija na svijetu, rekao je Lovrinović.Zapitao se zna li predsjednica Republike za pismo Europske komisije ili ne zna?Ako zna, pretpostavljam da će predsjednica danas iz BiH odgovoriti je li ovo točno, a ako se pokaže da ne zna ništa, a pismo postoji, onda dobijamo još jednu potvrdu da se u ovoj zemlji vode najmanje dvije vanjske politike, zaključio je zastupnik, a prenosi seebiz.eu

Konzorcij kineskih tvrtki predvođenih China Road and Bridge Corporation (CRBC) ponudio je da će Pelješki most sagraditi za 2,08 milijardi kuna za tri godine. Odluka o izboru kineske ponude koju su Hrvatske ceste donijele u petak bila je očekivana jer su ostale dvije ponude bile puno skuplje. Kinezi su osim zbog najniže cijene i roka gradnje koji je pola godine kraći od navedenog u natječaju bili favoriti za gradnju najvažnijeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj i zbog odličnih referenci.

Pelješki most bit će dug 2,4 kilometra i njegova gradnja CRBC-u ne bi trebala biti problem s obzirom na to da ta tvrtka gradi mostove duge i nekoliko desetaka kilometara. Donghai Bridge, dug 32,5 kilometara koji je sagradila ta tvrtka 2005. godine, bio je najduži most preko mora. CRBC je tri godine poslije završio gradnju još dužeg mosta u zaljevu Hangzhou, a dug je čak 35,6 kilometara. Da se umjesto za most Hrvatska odlučila za gradnju tunela koji bi spojio s maticom krajnji jug zemlje, a što su neki stručnjaci predlagali, CRBC bi se vjerojatno javio i na taj natječaj. Ta tvrtka u svojim referencama ima i projekt Shanghai Yangtze, koji čine most i tunel ukupne dužine 25 kilometara.

CRBC je jedna od četiri najveće državne kineske građevinske kompanije, a dio je tvrtke China Communications Construction Company koja godišnje uprihodi gotovo 55 milijardi dolara. Osim mostova i tunela ta kompanija osnovana 1958. godine gradi i morske i zračne luke, željezničke pruge, autoceste... Ima podružnice i urede u gotovo 50 zemalja u Aziji, Africi, Europi i Južnoj i Sjevernoj Americi. U hrvatskom susjedstvu CRBC je već radio i radi na nekim važnim infrastrukturnim projektima. U Srbiji je ta tvrtka sagradila 1,5 kilometara dug Pupinov most u Beogradu. Ugovor o gradnji tog mosta vrijednog 170 milijuna eura potpisale su srbijanska i kineska vlada, a gradnju je kreditom od 144 milijuna eura sufinancirala kineska Exim banka a ostali iznos vlada Srbije. Kinezi su se pri tome obvezali da će 45 posto građevinskog materijala za gradnju mosta biti iz Srbije. CRBC je za potrebe svojih radnika koje je doveo iz Kine na gradilište Pupinova mosta, podigao naselje za smještaj 200-tinjak ljudi.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Nezavisni vijećnici Matija Čale Mratović i Nenad Vekarić poslali su priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

Prošlo je više od sedam mjeseci nove gradske vlasti. To je dovoljno da bi se vidio smjer kojim gradska uprava ide, dovoljno da se analiziraju projekti koje gradska uprava ističe smatrajući ih uspješnim. Neka nam kao gradskim vijećnicima bude dozvoljeno da ih propitamo.

1. Najvažniji događaj u protekloj godini je sigurno novi ugovor sa Društvom prijatelja dubrovačke starine o upravljanju zidinama u narednih 15 godina. Bilo bi razumnije pričekati 2019. godinu kada je važeći ugovor isticao i u demokratskoj atmosferi uvažavanja oba partnera grada Dubrovnika i DPDS-a,  te dubrovačke javnosti   Ministarstva kulture RHa i drugih institucija u zemlji, napraviti novi Ugovor, utemeljen na zakonu,  koji bi štitio u prvom redu interese vlasnika dubrovačkih zidina, tj. građane Dubrovnika . Novi ugovor, usvojen na protekloj sjednici Gradskoga vijeća u žurnome postupku,  omogućava vodstvu DPDS-a samostalno i bez nadzora štampanje ulaznica, vrijednih  5 miljardi kuna, od čega grad dobiva manje od polovine iznosa, a DPDS postaje  više financijska agencija, a manje  udruga zadužena za obnovu baštine. Zašto?

2. Gore izneseno potvrđuje i novi prijedlog kojima DPDS financira obnovu Državnoga arhiva u Dubrovniku. Nakon što smo protekle godine iz cijene ulaznice za zidine bespotrebno odmah uplatili PDV u iznosu od 30 milijuna kuna, a taj iznos se ne vraća u Dubrovnik  i ne ulaže u našu kulturnu baštinu – sad dodatno plaćamo 14 milijuna kuna i tako zapravo osiromašujemo građane Dubrovnika za 44 milijuna kuna. Zašto? Sponzu treba vratiti Gradu, u njoj ostaviti Arhiv Republike, a u prostoru koji će nastati preseljem dijela Arhiva u Gruž urediti Sponzu kao interaktivni muzej, čitaonicu, školu sve ono što je Sponza bila kroz povijest. 

3. Ugovor sa Excelsa nekretninama koji je usvojilo Gradsko vijeće sličan  je ugovoru koji je predložio bivši gradonačelnik Vlahušić, koncesija za žičaru iznosi 15% od cijene karata, na 50 godina ali uz jednu bitnu iznimku. Nestala je obaveza Excelsa nekretnina da plati 18 milijuna kuna duga nastala od 2015 godine. Grad je izgubio 18 milijuna kuna za potrebe svojih građana. Zašto?

4. Terminal u Gružu je nakon poništenja ugovora sa jedinom kompanijom koja se javila na javni natječaja, Globalport holdigom sada ni na nebu ni na zemlji. Odlukom da u Grad ne treba dolaziti više od jednoga velikog kruzera  istovremeno se dovodi u pitanje i potreba proširenja operativne obale u Batahovini, jer postojeća prima 4-5 velikih brodova istovremeno. Također se dovodi u pitanje i sudbina Luke Dubrovnik i njenih zaposlenika, jer ako Luka Dubrovnik ne izgradi Terminal u Batahovini i dodatne sadržaje u Gružu izgubiti će koncesiju i de facto se ugasiti kao poslovni subjekt. Jesu li to dobre odluke?

5. Turizam je naša glavna gospodarska djelatnost koja je proteklih 8 godina bila u stalnoj uzlaznoj putanji i koja je rezultirala sa 4.2 milijuna noćenja i 1.2 milijuna dolazaka u naš grad u protekloj godini. Najveći doprinos dao je privatni smještaj, tj dubrovačke obitelji koje pametno upravljaju svojom imovinom. Umjesto da se iskoriste pozitivni vjetrovi za naredni period koji nastaju u svjetskim medijima kroz velike filmske uspješnice snimane u Dubrovniku i poveća popunjenost privatnoga smještaja, tase djelatnost ugrožava izjavama gradskih vlasti, koje prenose svjetski mediji, a čije naslovnice pišu:  ne dolazite u Dubrovnik tamo je velika gužva, birajte druge destinacije.  Je li to mudro?

6. Zimski festival je traljavom organizacijom doživio bojkot od domaćih ljudi, koji na Stradun nisu dolazili i tako se pozitivni efekt povratka domaćih ljudi u grad zimi potpuno izgubio. Zašto?

7. Nestali su projekti protiv kojih se gorljivo prosvjedovalo za vrijeme bivše gradske uprave, a obećavala se bolja rješenja:  Sklonište za životinje, novo prometno rješenje iza robne kuće Minčeta,  Lapadska obala, natkrivanje tržnice u Gružu. Ugasili su se skoro svi Smart city projekti kao Brojač posjetitelja u povijesnoj jezgri i pametno upravljanje prometom vozila.  Zašto?

8. Jedan od najvažnijih komunalnih projekata, zbrinjavanje otpada i zatvaranje Grabovice, uopće ne rješava. Pišu se i plaćaju kazne od nadležnih inspekcijskih službi jer se ne poštuju zakonske obaveze, ne poštuju se odluke Gradskoga vijeća i skupštine Čistoće jer se smeće i dalje baca na pretrpanu Grabovicu. Zašto? Padaju obilne kiše koje se prelijevaju preko novoga smeća i direktno ugožavaju izvor na Ombli. Kao nezavisni gradski vijećnici iznosit ćemo svoja zapažanja, prijedloge, stavove  u pisanom obliku jer sjednice Gradskoga vijeća više ne služe više za demokratski dijalog, traženja najboljih rješenja za Gad i građane nego za žurno izglasavanje već pripremljenih odluka. 

Nezavisni gradski vijećnici grada Dubrovnika 

Dr Matija Čale Mratović

Akademik  Nenad Vekarić

Page 8 of 322
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…