ISTRAŽILI SMO: Gleda li još uvijek platforma u službi građana – Dubrovačko oko?

99

Interaktivna web platforma Dubrovačko Oko koja služi građanima za komunikaciju s upravnim tijelima i komunalnim tvrtkama grada Dubrovnika, dostupna je svim korisnicima od 19. srpnja 2016. godine kada je i predstavljena na konferenciji za medije. 

Cilj aplikacije je slanje komunalnih problema poput neispravne javne rasvjete, odvodnje, problema na cestama i s otpadom te problema po kojima je najčešće u pitanju kršenje komunalnog reda. Najveću skupinu korisnika sustava čine građani kojih trenutno u istom tom sustavu ima više od 1000. Oni šalju prijave za određeni problem i te prijave se dalje prosljeđuju gradskim odjelima i tvrtkama koji su sekundarni korisnici sustava.

ZNAJU DOBIVATI I NEGATIVNE KOMENTARE

Javnost je pozitivno prihvatila cijeli projekt i aktivno u njemu sudjelovala. Međutim već duže vrijeme nema nikakvih vijesti o toj aplikaciji i cijelom projektu pa smo odlučili upitati administratore, odnosno ljude koji zaprimaju prijave i šalju ih dalje nadležnim ustanovama, je li aplikacija još uvijek živa? Za Dubrovnik Insider kazali su kako je projekt i dalje u funkciji te u prosjeku dobivaju nekih sedam, osam prijava na dan, s tim da je broj objavljenih prijava manji zato što se ne objavljuju duplirane prijave ili ako je predmet u statusu rješavanja, a pošiljatelju se pošalje obavijest zašto prijava nije objavljena. Rekli su kako za svaki predmet postoji neki rok. Globalno je bilo rečeno da se radi o 90 dana. 

– Jedna od češćih vrsta prijava gdje se susrećemo s nestrpljenjem građana su neregistrirana vozila, ali postoji zakonska procedura, komunalni redar mora izaći na teren i ukoliko je to vozilo stvarno neregistrirano, ostavlja se obavijest. Također postoji zakonski rok koji dok ne prođe, to se vozilo ne smije dirati  – kažu administratori.

Dodaju kako ljudi tada znaju slati ružne komentare, ali što se tiče učinkovitosti – aplikacija je funkcionalna. Potvrdili su nam kako mnogi znaju brkati i ‘stavljati sve pod isti koš’ misleći pritom da komunalni redari mogu obavljati poslove koji nisu pod njihovom nadležnošću.

– Na primjer ovaj prethodni slučaj neregistriranog vozila. U nadležnosti je policije koja prvo mora izaći na teren utvrditi je li registracija istekla, a onda tek komunalni redari mogu nešto poduzeti i rješavanje takvih prijava ne ide preko noći. Ljudi isto tako brkaju ako netko nekoga zagradi s autom kako je to predmet Upravnog odjela za promet, međutim to je Upravni odjel za komunalno jer prometni redari rješavaju nered u prometu. Slično je i s otpadom. Nadležnost Čistoće je odvoz komunalnog otpada s odlagališta, iz spremnika, pometanje ulica i slično, ali nepropisno odložen otpad na lokaciji koja nije odlagalište i općenito kršenje komunalog reda po kojem je primjerice kažnjivo i odlaganje otpada izvan dozvoljenog vremena, sve je to posao komunalnih redara. Znači za idealno uređen grad, mi bismo trebali imati 50 zaposlenih redara u gradu, a imamo desetak. Po aplikaciji se točno vidi na kojim predmetima ima posla i koliko fali ljudi – objasnili su administratori aplikacije. 

Kazali su kako su znali dobivati negativne odgovore tipa ‘zašto mi te prijave ne pošaljemo i slično’ nadležnim županijskim institucijama.

 – To je isto kao da tražite mjesečnu parkirnu kartu za auto na bolničkom odjelu. Grad kao takav ne može prosljeđivati prijave županijskim i državnim institucijama, ali sigurno da bi se trebala pojačati ta suradnja, na čemu mi dodatno radimo pa je tako u tijeku dorada Oka koje bi uključilo sve nadležne – Hrvatske ceste, Lučku upravu i itd.  Međutim to je projekt koji je potrebno prvo dogovoriti s direktorima i voditeljima u tim institucijama ako želimo da stvar zaista funkcionira kako bi trebala. Zasad je naš posao prijave proslijediti gradskim institucijama s kojima vrlo dobro surađujemo i prosjek riješenih prijava je dobar  – objasnili su. 

PRIJAVE STIŽU U SVAKO DOBA DANA I NOĆI

Na upit koliko imaju trenutno prijava, rekli su da se brojka kreće negdje oko 1300 prijava, ali kako tu brojku treba uzeti s rezervom.

– Postoji i nekoliko testnih prijava, neke su se i ponavljale. Zna se dogoditi da pošiljatelj ne može čekati odgovor na prijavu pa u roku sat dva šalje opet istu. Radi se o brojci od ukupno 959 prijava. Što se tiče neriješenih prijava, istaknuli su kako ih je jako malo.

– Sve prijave koje su starije od šest mjeseci spadaju u neriješene jer gradska uprava iz nekog razloga nije bila u mogućnosti to riješiti. Što se tiče sustava i njegove uspješnosti, administratori aplikacije rekli su kako je aplikacija genijalno rješenje spomenuvši grad Zagreb koji je takvu aplikaciju uveo odavno.

– Na primjer majka s djetetom dođe u parkić i vidi da tu ima razasutog otpada, zatim nepodšišanog zelenila gdje se dijete igra te slomljenih sprava za djecu. Zatim fotografira te stvari i šalje prijavu pomoću aplikacije, koja potom ide na tri lokacije. Vrtlar održava zelenila, Čistoća otpad, a Upravni odjel za društvene djelatnosti održava sprave. Tu se radi o jednoj kompleksnoj prijavi za koju treba malo duže vremena da bi se riješila, ali u roku pet, šest dana bude gotova. Svakodnevno imamo suradnju sa Čistoćom i Vrtlarom koji sve prijave obrade i šalju na rješavanje već isti dan, a obično i riješe najviše kroz nekoliko dana.

Što se tiče stopostotne riješenosti predmeta, ona postoji u Odsjeku za javnu rasvjetu, gdje se svi pristigli predmeti u roku 24 sata odobre od administratora, u roku 48 sati se izlazi na teren i u roku od nekoliko dana objavljuje se fotografija gotovog predmeta i on se zaključuje. Kazali su kako komunalno i prometno redarstvo imaju najviši broj prijava. 

– Tražili smo da nam se kategorije dodatno podijele kako bi imali što točniju statistiku. U kategorije sada spadaju ceste, odvodnja, otpad, zelene površine i kategorija ostalo pod koju spada kršenje komunalnog reda, znači sve od bukera koji nisu na svojim pozicijama, nelegalno ostavljenog otpada, krivog mjesta i vremena odlaganja otpada, nepropisno parkiranog vozila i slično. Toliki je broj prijava u tom odjelu da se dio njih i ne objavljuje jer postoje i trenutne situacije na koje se ne može baš utjecati.

– Na primjer kombi iskrcava robu u neku butigu zaustavivši se djelomično na nogostupu ili rijetko, ali dogodi se da stanu nasred puta i upale sva četiri žmigavca što traje dvije ili nekoliko minuta. Nije lijepo, ali vjerojatno je neizbježno. Takve prijave trenutne prirode se ne objavljuju, već se samo na njih odgovori pošiljatelju. Na kraju krajeva, Dubrovačko oko nije tako ni koncipirano. Također, prijave pristižu u svako doba dana i noći, što nije moguće nadgledati od 0 do 24. Kažu kako bi bilo idealno kada bi svaki dio grada bio pokriven redarima.

– Trebala bi dva redara šetati Uvalom, dva po Babinom kuku, dva Lapadskom i Gruškom obalom, dva u staroj gradskoj jezgri. Ukoliko hoćemo postići standard Rijeke i Zagreba onda trebamo imati pedesetak komunalnih redara, ali možda se u našem gradu rijetko tko želi baviti ovim poslom – ističu administratori.

Za kraj naglasili su kako policija ima svoju aplikaciju zove se MUP HR gdje građani mogu anonimno objaviti fotografije, lokacije i problem.

 – To je vrlo dobro za ova nepropisna parkiranja kojih ima skoro svaki dan. Ukoliko se na fotografiji vidi registracija i prekršaj, policija može napisati kaznu samo po tome. Ta aplikacija bi rasteretila Dubrovačko oko baš za taj dio prijava koji nije u našoj nadležnosti, a svakodnevno ga građani prijavljuju – zaključuju.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *