IVICA PRLENDER: Kakav je to Dubrovnik ako nema sv. Vlaha?

143

‘Ususret sv. Vlahu’, ciklus različitih kulturnih događanja četvrtkom kao dalja priprava za svetkovinu zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, započela su večeras predavanjem dr. sc. Ivice Prlendera na temu „Sveti Vlaho ispod Republike – javno i/ili intimno“ u dvorani sv. Ivana Pavla II.

Kad je ova tema u pitanju ovo je najzahtjevnija publika na svijetu, smatra Prlender.

– Učili su nas da nije potreba govorit ako se nema što novo rijet, ja se nastojim toga držat, a vi ćete kad finem znat jesam li na pravome putu ili nijesam – kazao je.

Otkad je dubrovačkog iseljeništva i kolonija, gdje god bilo na kugli zemaljskoj, reproducirao se Dubrovnik. 

– Kakav je to Dubrovnik ako nema sv. Vlaha? Taj obrazac se ponavlja evo i u 21. stoljeću – kazao je Prlender dodavši kako je ovo predavanje jedno nastojanje uspredivo sa svojedobnim ‘da ne samo pokušaš najbolje što umiješ pridonijeti određenim znanjima nego i da pokreneš nešto što mora biti veće, a nedvojbeno je i važnije od toga’.

Što se tiče privatnog sv. Vlaho se u njegov život, kao i u većine, pojavio u djetinjoj dobi sasvim neopaženo, a što se tiče onoga javnog o sv. Vlahu, Prlender je ispričao kako je davne 1994. godine bio član uredništva uglednog časopisa Dubrovnik.

– Imali smo krizu, ostali smo bez glavnog urednika, rješenje je bilo da svaki član uredništva pripremi jedan temtski broj. Ja sam bez velikog razmišljanja odmah rekao kako će moja tema biti sv. Vlaho. Taj uvod što imam uz sebe iz 1994. tematski je broj koji je pokrenuo puno toga – istaknuo je.

Dodaje kako je ‘nedvojbeno i neupitno’ kako se nijedna historiografija nije interesirala za kult i značaj sv. Vlaha u dubrovačkoj povijesti, objasnivši kako je to više bila jedna od onih ‘ukrasnih tema’ nego što je bila fokus sustavnih istraživanja.

– Oblikujući taj tematski broj nastojao sam pristupiti drugačijom metodologijom. Okupio sam povjesničare, a uspio sam zainteresirati i arheologe, povjesničare umjetnosti i književnosti. Možda je najbolji primjer koji se ostvario u jednoj zasebnoj knjizi ono što su napravili gospari Miljenko Foretić i Luko Paljetak. Zamolio sam ih da naprave jedan književni presjek tekstova o sv. Vlahu. Kad su uložili već takav trud onda je to nakon nekoliko godina proizvelo jednu puno širu knjigu koja će biti trajno ostvarenje praćenja sv. Vlaha, od najranijih sačuvanih tekstova pa do suvremenih književnika. Od tada jednim novim zamahom to traje i mimo mene – rekao je Prlender.

Odnos podržavljenja i kulta sveca te onoga što je intimno, skrovito i privatno, kako se u različitim povijesnim epohama i u okvirima Republike, ali i izvan očitovalo, bila je tema večerašnjeg predavanja.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *