KOJI SU KRITERIJI? Dubrovnik ima nižu komunalnu naknadu od Siska

114

Pretvaranje komunalne naknade u porez na nekretnine činilo se kao najbezbolnije rješenje za oporezivanje nekretnina, no i te su naknade daleko od pravednog i dobro osmišljenog modela oporezivanja. Kad se već iznova otvara rasprava o oporezivanju nekretnina, bilo bi dobro da lokalne vlasti, općine i gradovi svojim biračima podnesu izvještaje po kojim se kriterijima plaća komunalna naknada, za koju građani godišnje izdvajaju dvije milijarde kuna.

Zbroj pet elemenata Komunalna naknada za kvadrat stambenog prostora u srcu Dubrovnika od 46 lipa po kvadratu jeftinija je 8 do 28 posto od komunalne naknade za četvorni metar kuće ili stana u prvoj zoni Vukovara, Slavonskog Broda, Osijeka, Karlovca, Siska. Zagreb je s 87 lipa po kvadratu stana u prvoj zoni apsolutni rekorder, čemu se za prvu zonu i nema što prigovoriti, no mještani koji žive u zagrebačkim predgrađima kao što su Sesvetska Sela, Staro Brestje, Kraljevački Novaki, Kobiljak, Hrašće… vjerojatno i ne znaju da je komunalna naknada za njihove kuće po kvadratu 2 lipe skuplja od one na Stradunu, pise vecernji.hr

Lokalne vlasti su i po novome zakonu isključivo odgovorne za zoniranje svog područja i propisivanje vrijednosti boda po četvornom metru nekretnine, a nitko od njih još nije izašao pred svoje građane i objasnio im hoće li zadržati postojeće tarife i zone ili će određivati nove, kako bi se, među ostalim, izbjegle i spomenute nelogičnosti. Zakon o lokalnim porezima nije ulazio u kriterije po kojima se godinama plaća komunalna naknada pa bi, umjesto da ih ispravi, novi porez mogao zacementirati zatečeno stanje. U prvoj zagrebačkoj zoni komunalna je naknada 87 lipa, Splitu 70, Zadru 64, Osijeku 59, a Puli, Sisku, Vukovaru i Koprivnici 50 lipa po kvadratu. Bude li ga, novi porez na nekretnine bio bi zbroj pet različitih elemenata, od kojih lokalne jedinice određuju tri najvažnija: zone, vrijednost boda i iznos korektivnog koeficijenta za sve nekretnine koje ne služe za trajno stanovanje. Kuće za odmor Po zakonu 30. studenog je rok do kojega svaki grad i općina odlučuju hoće li koeficijent namjene nekretnina koje ne služe za trajno stanovanje ili apartmane uvećati dva, tri, pet ili 7 puta!

Isto je i za poslovne nekretnine, gdje porez može biti dva do šest puta veći od poreza za prvi stan, ili pak za poslovne nekretnine koje se nalaze unutar spomeničke baštine do 13 puta. Predstojeća javna rasprava opet će biti manjkava ako se građanima odmah ne predoče odluke gradskih vlasti o korektivnim koeficijentima, bodovima i zonama. Zasad nitko od njih nije najavio da će mijenjati postojeće zone i vrijednosti boda po kojima se naplaćuje komunalna naknada. Ustrojavanje evidencija nekretnina u fokusu je priprema za oporezivanje nekretnina, dok se nelogičnosti iz sustava komunalne naknade ne spominju. Inače, porez na kuće za odmor naplaćuje 349 gradova i općina 5 do 15 kuna po kvadratu. Ubuduće bi ga kroz široko postavljene korektivne koeficijente morali naplaćivati svi, piše vecernji.hr

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *