NEJASNI KRITERIJI: Za alergiju dodatni bod DA, a za samohranog roditelja bez socijalne pomoći – NE!

159

Ovogodišnja turbulentna školska godina završava u prilično čudnim okolnostima, onakvima kakvi su ju pratili gotovo od samog početka. Već s prvim danima jeseni i sjedanjem učenika u klupe, započeo je štrajk prosvjetnih radnika zbog kojeg su djeca bila prisiljena ostati u svojim domovima. Nakon toga, nastava se nadoknađivala subotama, a većini učenika su bili skraćeni zimski praznici.

I kada se činilo da će se sve smiriti, počela je korona i ponovni ostanak kod kuće te prebacivanje na online nastavu. Sve je dodatno “zasolio” potres u Zagrebu zbog čega se među mnoge mlade uvukao strah. Ovakvu tešku školsku godinu posebice su osjetili učenici osmih razreda osnovnih škola te završnih razreda srednjih škola, na kojima su se “prelomile” sve nelogičnosti, nepravde i težina nastavne godine.

Maturanti su krenuli na maturu, a učenici osmih razreda spremaju se za upis u srednje škole. No, kako svugdje postoje razlike, tako postoje i među učenicima.

Pa tako uz učenike koji se bave sportom i već su osnovnu školu pohađali po posebnim uvjetima, a na upisu imaju dodatna prava, bodove i olakšavajuće okolnosti, primjerice nemaju prijemnog ispita u onim školama u kojima se to traži, postoje i učenici s “teškoćama u razvoju”. Oni se upisuju prema posebnom Pravilniku, a nas je zanimalo tko su zapravo ta djeca i što se krije iza tog famoznog termina “teškoće u razvoju”.

Kako piše u Pravilniku, “kandidati s teškoćama u razvoju su kandidati koji su osnovnu školu završili prema rješenju ureda državne uprave u županiji odnosno Gradskoga ureda za obrazovanje Grada Zagreba o primjerenome obliku školovanja. Oni se rangiraju na zasebnim ljestvicama poretka, a temeljem ostvarenog ukupnog broja bodova utvrđenog tijekom postupka vrednovanja, u programima 11 obrazovanja za koje posjeduju stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje”.Sve je određeno Pravilnicima, ali ne zna se tko ih radi

Nadalje piše kako ti kandidati “moraju zadovoljiti na ispitu sposobnosti i darovitosti u školama u kojima je to uvjet za upis. Pravo upisa u nekome programu obrazovanja ostvaruje onoliko kandidata koliko se u tome programu obrazovanja može upisati kandidata s teškoćama u razvoju sukladno Državnome pedagoškome standardu srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08 i 90/10)”.

Nakon tih pročitanih rečenica nismo bili pametniji pa smo, željni znanja, poslali upit Gradskom uredu za obrazovanje Grada Zagreba. Pohvalno je to što nam je prilično brzo odgovorio pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba Ivica Lovrić mada ni on nije objasnio sve što nas je zanimalo i nije odgovorio na sva pitanja. Istaknuo je kako je “termin ‘učenik s teškoćama u razvoju’ kao i vrste teškoća na temelju kojih učenici ostvaruju pravo na primjerene programe školovanja i primjerene oblike pomoći školovanja pobliže definiran Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju”.

On je nadalje naveo kako se “zajednički, dodatni i posebni elementi i kriteriji za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole te postupak i način upisa učenika, broj upisnih mjesta u razrednim odjelima prvih razreda srednjih škola, rokovi za prijavu i upis te ostali uvjeti i postupci za upis učenika u I. razred srednje škole pobliže definiraju Pravilnikom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole te Odlukom o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2020./2021.”

Istražujući Pravilnike, vidljivo je kako je prošle godine bilo jasno navedeno da učenici s “teškoćama u razvoju” dobivaju dodatni bod, a ove godine u publikaciji pod nazivom “Prijave i upisi u srednje škole za školsku godinu 2020./2021.  Učenici s teškoćama u razvoju”, nije decidirano navedeno dobivaju li ili ne dodatni bod već samo piše – poseban element vrednovanja. Znači li to da će učenici dobiti dodani bod ili neće, nitko sa sigurnošću ne zna.

Dodatni bodovi samo u specifičnim slučajevima

No, tu nismo stali već smo krenuli dalje. Iz nekih izvora iz Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba saznali smo da se ove godine neće dobivati dodatni bod, osim u nekim specifičnim slučajevima. Zanimalo nas je i tko na kraju upisuje te dodatne bodove uz opći uspjeh učenika? Je li to Hrvatski zavod za zapošljavanje koji je provodio Profesionalnu orijentaciju za učenike s “teškoćama u razvoju” i dao mišljenje o pojedinom učeniku, jesu li to osnovne škole koje na temelju mišljenja HZZ-a mogu učenicima dati dodatni bod, Gradski ured za obrazovanje, srednje škole ili netko četvrti?

Zanimalo nas je što o navedenoj temi misle i u dvjema srednjim školama u kojima u nekim smjerovima kandidati za upis pišu prijemni ispit, a to su XV. gimnazija – MIOC te Prirodoslovna škola Vladimir Prelog. Osim toga, zanimalo nas je kako izgledaju prijemni ispiti u srednjim školama te kakve sve teškoće iskazuju učenici s “teškoćama u razvoju”.

Ravnateljica XV. gimnazije Ljiljana Crnković je rekla kako prema važećoj orijentacijskoj Listi vrsta i stupnjeva oštećenja u razvoju nalaze se sljedeće vrste teškoća u razvoju:

a. Djeca i učenici s oštećenjem vida.

b. Djeca i učenici s oštećenjem sluha.

c. Djeca i učenici s poremećajem govora, jezika i glasa.

d. Djeca i učenici sa sniženim intelektualnim sposobnostima.

e Djeca i učenici s poremećajem iz autističnog spektra.

f. Djeca i učenici s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima.

g. Djeca i učenici s poremećajem pažnje uz hiperaktivnost.

h. Specifične teškoće učenja

Napomenula je kako takvi učenici posjeduju i rješenje o individualiziranom pristupu.

Za alergiju DA dodatni bod, a za samohranog roditelja bez socijalne pomoći NE 

Poznat nam je slučaj iz prijašnjih godina kada je jedan učenik stekao pravo izravnog upisa u srednju školu na temelju toga što je dobio dodatni bod jer ima alergije i samim time spada u navedenu kategoriju, a istodobno je bio i na državnom natjecanju iz jednog predmeta gdje je osvojio visoko mjesto te time imao prednost pred ostalim kandidatima u kategorija učenika “s teškoćama u razvoju”. Zanimalo nas je je li to pravedno prema ostalim učenicima iz te “kategorije”.

Ljiljana Crnković je rekla kako “učenici s alergijama ulaze u kategoriju zdravstvenih poteškoća te na temelju mišljenja nadležnog školskog liječnika i profesionalne orijentacije mogu dobiti jedan dodatni bod”.

“Povremeno se dogodi da su i ti učenici državni natjecatelji te ostvaruju dodatne bodove. I u našu školu upisuju se i te kategorije učenika. Važno je istaknuti da kada učenik ostvaruju pravo na dodatne bodove u više kategorija ti mu se bodovi ne zbrajaju nego mu se računa ostvarivanje jednog prava koje je za njega najpovoljnije”, istaknula je Ljiljana Crnković.

Zanimalo nas je i koliko se učenika koji imaju “teškoće u razvoju” mogu upisati u srednje škole te postoji li neka kvota za upis. Ravnateljica XV. gimnazije je odgovorila kako u svaku školu koja provodi posebnu provjeru znanja može se prijaviti veći broj učenika s teškoćama u razvoju.

“Prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u razredni odjel mogu biti uključena najviše tri učenika s nekim od oblika teškoća, ali tada se broj učenika u razredu umanjuje. Učenici s teškoćama u razvoju moraju zadovoljiti prvi uvjet koji je bodovni prag za upis u pojedinu školu, pristupaju provjeri posebnih znanja u posebnom terminu i rangiraju se između sebe i tek potom mogu ostvarili pravo na izravan upis”, rekla je Ljiljana Crnković.

Dodala je kako su u MIOC-u imali, a imaju i dalje učenike s oštećenjem sluha, s poremećajem govora i jezika, učenike s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima te s poremećajem pažnje uz hiperaktivnost.

Dodatni bodovi i za sudjelovanje na natjecanjima

Napomenula je i kako će se prema važećem Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole svim učenicima koji su bili na nekom od natjecanja koja se boduju za upis u našu školu (hrvatski jezik, prvi strani jezik, matematika, fizika, kemija, informatika te sportska natjecanja) dodijeliti dodatni bodovi.

S druge strane, ravnatelj PŠV Prelog Zlatko Stić nam je u telefonskom razgovoru napomenuo kako srednje škole ne odlučuju o upisu dodatnih bodova učenika s “teškoćama u razvoju” već o tome vode brigu osnovne škole, medicina rada i Gradski ured za obrazovanje.

Ipak je odgovorio na upit kako izgleda prijemni ispit u PŠV Prelog za takve učenike te napomenuo kako učenici s “teškoćama u razvoju” u ranijem terminu od ostalih kandidata koji žele upisati tu školu pišu test. Inače, taj je test identičan za sve učenike bez obzira jesu li s teškoćama ili nisu, ali ovisno ako netko ima disleksiju ili disgrafiju onda mu je vizualno prilagođeno i omogućeno dulje vrijeme pisanja testa.

“Od kada su elektronski upisi, mi smo ‘gledatelji’ kao i roditelji tko se upisuje u školu i mi nemamo ništa s dodatnim bodovima. Osnovne škole daju po jedan bod za neke socijalno-zdravstvene teškoće”, naglasio je Stić.

I onda se ponovno vraćamo na gore navedeni slučaj učenika s alergijama koji na temelju te dijagnoze ima pravo na dodatni bod. S druge strane je slučaj drugog učenika, sina samohranog roditelja, koji ne dobiva alimentaciju, ali ni socijalnu pomoć pa takav učenik nema pravo na dodatni bod. Postavlja se pitanje kako je moguće napraviti takvu diobu među djecom? Neki će vjerojatno reći da se ne mogu miješati “kruške i jabuke” jer alergije spadaju u zdravstvene, a samohrano roditeljstvo u socijalne poteškoće, ali u konačnici se sve svodi na jedno – dodatni bod na opći uspjeh o kojem možda nekima ovisi upis u željenu srednju školu i odabir budućeg zanimanja.

IZVOR: dnevno.hr

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *