Novi Covid-moratoriji do 9 mjeseci, ali računaju se i već iskorištena mirovanja otplata kredita

144

Kao što je drugi val pandemije Covid-19 širom Europske unije donio i novi val strogih epidemiloških mjera ograničenja rada i kretanja, tako su zaredala i reaktiviranja nekih postojećih ili uvođenja novih mjera potpore poduzetništvu i građanima, od onih u sferi ekonomske i fiskalne politike pa do monetarnih i supervizorskih mjera.

Utoliko je i jučerašnja objava Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) o ponovnom aktiviranju krizne regulative za moratorije na kredite zapravo očekivana vijest.

Faza usuglašavanja, doduše, bila je praćena spekulacijama o tome kako Sjever i Jug Europe nemaju baš ista stajališta s tim u vezi, pri čemu je Sjever poslovično oprezniji prema budućim rizicima i mogućoj eksploziji neprihodujućih ili tzv. loših kredita. No, na kraju je očito pronađen kompromis.

Ta rješenja u primjenu će i u Hrvatskoj, u kojoj je prema posljednjim dostupnim podacima HUB-a, u režimu Covid-moratorija oko 32 milijarde kuna duga poduzeća po bankovnim kreditima te oko sedam milijardi kredita fizičkih osoba. Te se brojke s obzirom na isteke nekih moratorija, dakako, mijenjaju.

Razdoblje do kojega su u sklopu odgovora na prvi pandemijski val banke mogle klijentima odobravati zahtjeve za zamrzavanjem otplata isteklo je s krajem rujna, a sad se taj oblik likvidnosne potpore uz specifična regulatorna pravila ponovno otvara i takvi će se zahtjevi moći odobravati do kraja prvog kvartala iduće godine.

Time će se Covid-moratoriji omogućiti i za one koji za njima nisu posegnuli u prvom valu, s tim da nove EBA-ine smjernice predviđaju moratorije ukupnog trajanja do devet mjeseci. U tome je vjerojatno i kompromis, jer ukupno trajanje od devet mjeseci podrazumijeva cijelo krizno razdoblje), a to znači da će onaj tko je npr. već iskoristio tri mjeseca, može računati na još šest mjeseci odgode.

S obzirom na nove rokove, pak, proizlazi da će krajnji rok korištenja zamrzavanja otplata uz poseban supervizorski tretman (u pogledu klasifikacije plasmana) biti do kraja 2021.

Dosadašnji su “timeouti” odobravani uglavnom na šest do 12 mjeseci. Prema novim EBA-inim smjernicama, ako moratorij ukupno traje dulje od devet mjeseci, banke moraju utvrditi kvalitetu kredita i potom odlučiti treba li ga svrstati u kategoriju višeg rizika naplate.

Procjene (ne)naplativosti kredita morat će dostaviti i supervizorima. U EBA-i ističu kako je ključno da banke nastave kreditirati gospodarstvo. Reaktivaciju smjernica objašnjavaju uvažavanjem iznimnih okolnosti drugog vala pandemije, ali istodobno upozoravaju banke da “moraju voditi računa o mogućim problemima vezanim za solventnost” te da problematični krediti moraju biti dobro reflektirani u njihovim bilancama.

Kako bilo, osjetan rast NPL-ova smatra se neizbježnim, a neki drže da se može govoriti i o njihovoj eksploziji.

Na tom tragu su, uostalom, i raspredanja na razini Europske središnje banke koja idu u smjeru koncepta “loše banke”, odnosno stvaranja mreže (nacionalnih?) tvrtki za upravljanje imovinom u koje bi se prebacivali nenaplativi krediti kao posljedica pandemije. S tim u vezi već se barata i grubim procjenama da bi samo u bankama eurozone teret NPL-ova mogao dosegnuti oko 1,4 bilijuna.

Dostupnost od ključne važnosti

Trenutačno je većina vlada uglavnom zaokupljena kratkoročnim prioritetima, a za njih je dostupnost kredita od ključne važnosti. Zasad se upozorenja o razinama javnog duga kojima će već ove godine rezultirati fiskalni poticaji nekih od velikih ekonomija EU, poput npr. procjene o skoku talijanskog duga na oko 160 posto BDP-a očito ostaju u drugom planu.

U Hrvatskoj, pak, banke u pogledu novih zahtjeva za moratorijima ne očekuju snažan porast. Ipak, nadaju se da će kompenzacijske mjere za djelatnosti kojima je trenutačno onemogućen rad amortizirati gubitke u mjeri da se se ne bi trebao dogoditi veći udar na plaće zaposlenika, a time i njihovu sposobnost servisiranja dugova.

Iako je trenutačno gotovo 30 posto kreditnog duga poslovnog sektora i oko pet posto portfelja kredita stanovništvu u mirovanju po tzv. Covid mjerama HNB-a, a to znači i da te kredite banke i dalje mogu tretirati kao uredne, banke itekako već kalkuliraju s povećanim kreditnim rizikom.

Tako su uz devetomjesečne rezultate banka u HNB-u istaknuli da je upravo najveći utjecaj na pad dobiti imalo povećanje troškova umanjenja vrijednosti zbog kreditnoga rizika, i to za čak 442,7 posto.

Više svim sektorima

Istodobno, tijekom prvih devet mjeseci krediti su povećani gotovo svim sektorima. Rastom kredita domaćim sektorima prednjačila je država; oni središnjoj državi su s nepunih 37 milijardi kuna krajem prošle godine povećani na više od 42,8 milijardi, a lokalnoj s manje od pet na blizu peti i pol milijardi. Istodobno, stanje kredita sektoru poduzeća povećano je i kod javnih poduzeća i privatnih.

Javnim tvrtkama (tzv. nefinancijskim društvima) stanje kredita krajem 2019. bilo na 6 milijardi kuna, a krajem rujna na 6,85, dok je prirast kredita ostalim poduzećima manji; krajem rujna dosegnuli su 68,5 milijardi ili milijardu kuna više nego početkom godine.

poslovni.hr

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *