OČEKUJE SE NEZAPAMĆENA KATAKLIZMA / Pluća svijeta neprekidno gore već dva tjedna, sve dovodi do katastrofalnih posljedica

542

Prošlog mjeseca veliki požari poharali su najsjevernije dijelove Rusije i Grenlanda. Na Aljasci je ove godine izgorjelo 2,4 milijuna hektara šume. A dok je požar gutao lučicu na tamošnjem, idilično zvanom Labuđem jezeru, termometar je pokazivao najvišu temperaturu zabilježenu na Aljasci: 32 Celzijeva stupnja.

Požar se mogao vidjeti iz svemira: 24. srpnja kolosalni stupovi dima istovremeno su se uzdizali iznad Rusije, Aljaske i Grenlanda. Dijelovi Britanske Kolumbije, Kanade i Aljaske još uvijek gore, a trenutno je opožareno više od 13,5 milijuna hektara Sibira, piše Business Insider.

Srpanj je, kažu, bio najtopliji mjesec ikad zabilježen. Prije toga preživjeli smo najtopliji lipanj u povijesti. Dva toplinska vala pogodila su Europu, ubivši pritom desetke ljudi. Sve u svemu, ova je godina zasad treća najtoplija, izračunao je Climate Central. A prošla je bila četvrta najtoplija u povijesti i najtoplija ikad za svjetske oceane. NASA je izradila i grafički prikaz kako biste mogli vidjeti što se zapravo događa.

Vrući i suhi uvjeti u sjevernoj hemisferi posljedica su ovog neviđenog zatopljenja. Zagrijavanje ranije otapa zimski snježni pokrivač, a topliji zrak usisava vlagu s drveća i tla, zbog čega se zemlja suši. Manje je i oborina, što stvara idealne uvjete za nastanak požara. Čak i na Arktiku.

Europska služba za nadzor atmosfere Copernicus zabilježila je od početka lipnja više od stotinu snažnih i dugotrajnih požara u arktičkom pojasu.

Požara je sve više i sve su veći. Na zapadu SAD-a prosječna sezona požara sada je 78 dana duža nego prije pola stoljeća. U Kaliforniji požari progutaju pet puta više šuma nego 1972. godine. Dvanaest od 15 najvećih požara u povijesti države dogodilo se nakon 2000. godine.

Arktički požari unište manje infrastrukture nego oni kalifornijski, ali zato ispuštaju zastrašujuće količine ugljičnog dioksida u atmosferu.

Podaci koje je prikupio Copernicus pokazuju da je u lipanjskim požarima na Arktiku u atmosferu ispušteno više ugljičnog dioksida no što ga cijela Švedska ispusti u godini dana. Taj dotok ugljičnog dioksida u atmosferu dovodi do još većeg zagrijavanja planeta, čime raste vjerojatnost od novih požara u polarnom krugu.

I sve se ubrzano pretvara u beskonačnu petlju iz koje je nemoguće pronaći izlaz.

Vatra se u Amazoniji ne gasi već 2 tjedna

I naposljetku, brazilska svemirska agencija izvijestila je da je broj požara koji je zahvatio Amazoniju, kao posljedica sječe šuma, ove godine porastao za 83 posto.

Naime, od siječnja do kolovoza u brazilskom je dijelu Amazonije izbilo više od 72.000 požara. Riječ je o najvećem evidentiranom broju požara otkad je 2013. počelo službeno praćenje ovih podataka. Institut je izvijestio da je samo od prošlog četvrtka zabilježeno više od 9500 požara, uglavnom u području Amazonije. Za usporedbu, tijekom cijele 2018. evidentirano je ukupno 40.000 požara.  Tako velik broj požara izazvat će još veće ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu, strahuju stručnjaci, a to će pak dovesti do nove serije požara i nezapamćene kataklizme, piše tportal.

NASA je, s druge strane, objavila satelitske snimke požara u Amazoniji.

Gust dim koji je nastao zbog požara nadvio se u ponedjeljak nad Sao Paulom gdje je usred dana, oko sat vremena, vladala potpuna tama. Ova ekološka katastrofa mogla se vidjeti iz svemira.

To se dogodilo nakon što je snažan vjetar “donio” dim iz država Amazonas i Rondonije, od Sao Paula udaljenih više od 2700 kilometara. Najveća prašuma na svijetu, Amazonija ključna je u borbi protiv globalnog zatopljenja, a gori već dva tjedna.

IZVOR: direktno.hr

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *