OPREZ: Veće količine šećera kriju se u sladoledu, kečapu, jogurtu pa i vodi

104

Hoće li na čokoladama, keksima, bombonima odnosno slatkišima stajati zdravstveno upozorenje nalik onom na kutijama cigareta – ideja je o kojoj trenutačno “vijećaju” britanski stručnjaci. 

Zdravstvene posljedice konzumacije slatkiša odnosno šećera godinama su tema upozorenja niza organizacija, a jedan od ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije jest smanjiti broj pretilih i zaustaviti takav rastući trend u nizu zemalja svijeta. Ova zadnja ideja koja dolazi s Otoka naglasila je tamošnje podatke o karijesu u djece; u posljednje dvije godine 34 tisuće djece do devet godina ostalo je bez zuba upravo zbog karijesa.

Pretilost veliki problem

Hoće li, slikovito rečeno, slika pokvarenog zuba biti na vrećici bombona, (pro)cijenit će britanski stručnjaci. I inače je u toj zemlji kao i u nizu drugih već uveden poseban porez na zaslađena gazirana pića, proizvod koji je sinonim za goleme količine šećera.
Reformulacija Coca-Cole u smislu smanjenja količine šećera za 22 do 24 posto u tom piću dolazi kao vijest iz Južne Afrike, a istovremeno je u Australiji aktualna kampanja za Colu bez šećera koja mijenja brend Coca-Cole Zero. Domaći pokušaji uvođenja ekstraporeza kolokvijalnog nazvanog “porez na grijeh” ostali su tek na pokušaju.

Hrvatski zdravstveni stručnjaci prvo su se “gombali” s edukacijom o prekomjernom unosu soli, uslijedilo je i njezino smanjenje u pekarskim proizvodima, najavljeno je isto za mliječnu i mesnu industriju, dok je priča sa šećerom ostala u drugom planu. Debljina i njezine posljedice itekako su očite na zdravstvenoj slici Hrvatske, a zadnji rad kaže da 35 posto djece u dobi od osam i devet godina ima višak kilograma. Spomenuta bezalkoholna gazirana pića, dakako, nisu jedini primjer skrivenih šećera. Šećer se nalazi u mnogim proizvodima za koje to većini ne bi palo na pamet. Zato će struka ponavljati da se čitaju deklaracije odnosno sastav proizvoda. Tako ćemo, primjerice, u sto grama jednog čokoladnog namaza u organizam unijeti čak 57 grama šećera. Tih 57 grama više je od 11 vrećica šećera koji dolazi uz kavu. Inače je preporuka svesti unos šećera na pet, maksimalno deset posto ukupne energetske vrijednosti. Prevedeno bi to u prosjeku za odraslog čovjeka značio maksimum od jedne jušne žlice šećera dnevno, a kad su u pitanju djeca (starija od tri godine) jednu čajnu žličicu. – Za pojedine prehrambene proizvode postoji pravilnik koji klasificira što se smije nazvati, primjerice, džemom ili u mesnoj industriji točno se zna što je kobasica, što čini kulen itd. Ali pravila ne postoje za sve pa riblji štapići mogu imati od sedam do 77 grama ribljeg mesa i zvat će se “ribljim štapićima”. No, najvidljiviji na tržištu su voćni sokovi i nektari koje valja razlikovati. Voćni sok je najkvalitetniji oblik soka, proizvodi se direktnom mehaničkom preradom voća koje nije fermentiralo. Voćni nektar dobiva se dodatkom vode i šećera ili meda voćnom soku, voćnom soku iz koncentrata, voćnom soku u prahu, voćnoj kaši itd. i dozvoljeno je dodavanje sladila ili češće šećera do 20 posto ukupne mase gotovog proizvoda. 

Slatkiše zamijeniti voćem

Šećer je sirovina koja ima svoj volumen i masu, tehnološka svojstva i, kad ga izbacite, morate ga zamijeniti nečim drugim što znači dosta ulaganja i tehnoloških napora, a potrošač na kraju može reći da mu nije više ukusan proizvod – opisuje Diana Gluhak, mag. nutricionizma. Ova će konzultantica za nutricionizam i vlasnica certifikata Healthy Meal Standarda istaknuti da nema prehrane kompletno bez ugljikohidrata, ali da valja birati izvor iz kojeg ih unosimo u organizam. Zamijeniti slatkiše i gazirane sokove voćem i integralnim žitaricama, ključna je preporuka. Izuzev onih “očitih” šećera, čitanja sastava proizvoda, valja podsjetiti i da se šećeri nalaze u hrani kao što su voćni jogurti, konzervirano voće, umaci, kečap, vode s okusom…

Komentari


TAG


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *