Zašto je cijena zlata ponovno pala na predpandemijsku razinu?

154

Cijena zlata najčešće se izražava u iznosu američkih dolara koje je potrebno izdvojiti za jednu uncu (31,1 grama) zlata na svjetskim burzama.

Ona u trenutku pisanja ovog članka iznosi oko 1700 američkih dolara, što je tek nekoliko postotaka više od razine na kojoj je cijena bila početkom 2020. godine, prije početka pandemije. Relativno niska razina cijene zlata posljedica je nedavnog pada koji traje već mjesecima.

Podsjetimo, cijena zlata doživjela je svoj apsolutni povijesni vrhunac u kolovozu prošle godine kada je dosegnula više od 2000 dolara po unci.

Mnogi se opravdano pitaju kako to da je nakon takvog rasta cijena doživjela pad s obzirom na to da se svijet još uvijek nalazi u pandemiji, gospodarska kriza nije nestala, a takvo je gospodarsko okruženje inače plodno tlo za rast cijene žutog plemenitog metala.

Odgovor je kompleksan jer je više faktora u igri, ali onaj najbitniji vjerojatno je rast kamatnjaka na američke državne obveznice kojem svjedočimo posljednjih mjeseci.

Naime, postoji dobro zabilježena negativna korelacija kretanja povrata na američke desetogodišnje “trezorce” i cijene zlata – kada povrat raste, to stvara pritisak na cijenu zlata koja pada i obrnuto.

Razlog tomu je ponašanje investitora koji od obveznica bježe kada su povrati niski, zbog čega dio njih završi u zlatu kojem posljedično raste cijena, dok se tim istim obveznicama vraćaju kada prinosi počnu rasti, što dovodi do odljeva kapitala iz zlata kojem cijena zatim pada.

Izgledan pad vrijednosti dolara

Ipak, razloga za strah ulagača u zlato nema iz jednog jednostavnog razloga – američke kamatne stope ne mogu rasti u nedogled. Naime, rast kamatnjaka, odnosno prinosa na obveznice, indirektno povećava izdatke iz američkog državnog proračuna za otplatu duga koji je u posljednjih godinu dana već doživio veliki rast.

Budući da se SAD većinom zadužuje na domaćem tržištu kapitala, rast prinosa na američke obveznice ujedno znači i rast kamata za otplatu državnog duga, tako da je u fiskalnom interesu države da stope ipak ne rastu previše.

Sve navedeno odnosi se na nominalne prinose na obveznice, ali ono što je bitnije su realni prinosi koji su i u SAD-u negativni jer je očekivana inflacija veća od nominalnog prinosa.

To znači da čak i ovaj novi rast kamatnjaka nije dovoljan da bi ulaganje u desetogodišnje obveznice bilo isplativo, što je zapravo dobra vijest za ulagače u zlato.

Inflacija ponovno nakon dugog vremena postaje jedna od najvećih bojazni monetarnih vlasti, što je vjerojatno i opravdano s obzirom na velike programe kvantitativnog popuštanja i ultraekspanzivne monetarne politike koja se provodi već desetak godina, a dosegla je svoj vrhunac prošle godine.

Podsjetimo, više od 40% svih američkih dolara u optjecaju stvoreno je u posljednjih 13 mjeseci, što je monetarna ekspanzija nezapamćenih razmjera u povijesti SAD-a.

Uvijek je nezahvalno predviđati kretanje cijene zlata u budućnosti, ali moguće je analizirati pojedinačne faktore koji utječu na cijenu.

Primjerice, vrlo je izgledno da nas čeka pad vrijednosti američkog dolara u budućnosti, ali nije moguće predvidjeti koliki će pad točno biti i kojom će se brzinom odviti.

Prilika za kupnju s ‘’popustom’’

Što se tiče kretanja cijene zlata, potrebno je odvojiti kratkoročna predviđanja koja se tiču razdoblja od nekoliko mjeseci do godinu dana od onih dugoročnih koja se odnose na višegodišnje kretanje cijene.

Kratkoročna kretanja izrazito su teška za predvidjeti jer su oscilacije na dnevnoj, tjednoj, ali i mjesečnoj razini vrlo česte i nepredvidljive, ali nešto je lakše prognozirati kretanje cijene u dugom roku s obzirom na dostupnost povijesnih podataka.

Pogledamo li kretanje cijene u posljednjih 20 godina, možemo vidjeti kako je prosječni godišnji rast iznosio približno 8%, a sličan je trend zabilježen i u prethodnom razdoblju.

Naravno, to ne znači da je cijena zlata svake godine toliko rasla, već je to prosjek – jedne godine rasla je više, druge godine manje, a treće je možda doživjela i pad. Ono što je bitno, dugoročni trend u prosjeku je pozitivan.

Ukoliko taj trend preslikamo i na budućnost te uračunamo nove pojave kao što su visoka inflacija i niske kamatne stope, postaje jasno zašto većina analitičara smatra kako je pred zlatom svijetla budućnost unatoč kratkoročnom padu u kojemu se trenutačno nalazimo.

Dapače, mnogi investitori ovakve padove iskorištavaju upravo za kupnju zlata jer na njih gledaju kao svojevrsnu priliku za kupnju s “popustom”. Kada cijena zlata ponovo krene prema gore, takvi će najbolje proći.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *