Što se tiče amerikanizacije i anglizacije hrvatskoga jezika gdje je zavladala pomodnost kod govornika, kazao je kako to ništa nije neobično, javlja se čak iz Napoleonovog doba gdje se koristio francuski jezik kao stvar prestiža. Jozić je pokazao i neke primjere anglizama koji se koriste u svakodnevnom govoru, a to su: afterparty (zabava iza posla), event (događaj), hot spot (žarišna točka), touch screen (zaslon na dodir), streaming (emitiranje), hashtag (ključna riječ), feedback (povratna informacija) i druge. Objasnio je i kako su kratice poput HTV-a ili HNB-a zasebne imenice muškoga roda i tako se dekliniraju, iako kad se ne pišu kao kratice su imenice ženskoga roda.

Osvrnuo se i na riječ „ikad“ koja se redovito koristi u medijskim naslovima i nije ispravna, jer se radi o engleskim konstrukcijama u hrvatskom standardnom jeziku. Kod muškaraca se sklanja i ime i prezime. Kod žena se prezime ne sklanja, a iznimka su ženska prezimena koja završavaju na –a, podsjetio je Jozić. Spomenuo je i latinske izraze na koje se pogrešno dodava prefiks –naj poput maksimus, minimus, optimus jer oni sami već sadržavaju –naj. Objasnio je kako je četveronaglasna novoštokavska standardnojezična norma najtočnija i mi s tim nemamo problema za razliku od drugih krajeva Hrvatske.

Nakon predavanja Jozić je rješavao dilemu publike odgovarajući na brojna pitanja o jezičnim izrazima i njihovom korištenu u svakodnevnom životu.

Ovim predavanjem počeo je program u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika kojeg Dubrovačke knjižnice obilježavaju četvrtu godinu za redom.