Budite se iscrpljeni i razdražljivi? Ova bolest modernog doba pogađa sve više ljudi, a može uzrokovati ozbiljnije probleme

273

Često zanemarena, ali ozbiljna medicinska bolest koja značajno može utjecati na kvalitetu života, apneja je poremećaj od kojeg boluje 5-15% svjetske populacije, odnosno oko 425 milijuna ljudi. Razlog zbog kojeg su simptomi često zanemareni jest taj što apneju vrlo često prati nekoliko naizgled nepovezanih simptoma.

Što je apneja i kada je se pojavljuje?

Apneja je poremećaj spavanja koji je povezan s periodičkim izostancima disanja i smanjenim protokom zraka tijekom spavanja, s trajanjem epizoda dužim od 10 sekundi. Postoji nekoliko vrsta ove bolesti:

  • opstruktivna apneja u snu pojavljuje se kada su dišni putovi privremeno blokirani jezikom, krajnicima, mekim nepcem ili grkljanom
  • hipopneja nastaje zbog površnog disanja, tj. kada se pokreti disanja i protok zraka kroz dišne puteve smanje za 50%
  • mješovita apneja nastaje s potpunim izostankom respiracijskih napora na početku epizode, praćen postupnim povećanjem napora koji eventualno prekidaju apneju
  • središnja/centralna apneja u snu javlja se kada respiratorni mišići ne dobivaju signal od mozga da se trebaju pokrenuti

Koji su znakovi apneje i kako je prepoznati?

Bez obzira na tip apneje koja se pojavljuje, simptomi su tipični te uključuju:

  • glasno hrkanje – može biti najuočljiviji simptom, iako samo hrkanje nije uvijek povezano s apnejom
  • pretjerana dnevna pospanost – zbog loše kvalitete spavanja, osobe često osjećaju umor i pospanost tijekom dana
  • epizode prekida disanja – često ih primjećuju drugi, a obuhvaćaju trenutke kada osoba prestane disati tijekom spavanja
  • naglo buđenje s otežanim disanjem – može ukazivati na prekide disanja tijekom noći.
  • osjećaj zaduhe pri buđenju – buđenje s otežanim disanjem ili gušenjem
  • problemi s koncentracijom – teškoće s pamćenjem ili koncentracijom mogu biti posljedica nedostatka kvalitetnog sna
  • iritabilnost ili promjene raspoloženja – osjećaj frustracije ili promjene raspoloženja mogu biti češći
  • povišen krvni tlak – apneja u snu može dovesti do povišenja krvnog tlaka
  • smanjen libido – smanjena seksualna želja može biti jedan od simptoma
  • noćno znojenje – prekomjerno znojenje tijekom noći može biti povezano s pokušajima tijela da regulira disanje
  • jutarnje glavobolje – česte su kod osoba s apnejom u snu zbog niskih razina kisika tijekom noći
  • suhoća usta ili grlo pri buđenju – može biti rezultat disanja kroz usta tijekom noći
  • nemiran san – često mijenjanje položaja tijekom spavanja može biti znak apneje
  • depresija – dugoročni učinci lošeg sna mogu dovesti do depresije

Kako se apneja dijagnosticira?

Apneja se u većini slučajeva dijagnosticira na temelju obiteljske anamneze, ali i tipičnih simptoma koji se pojavljuju. Kod apneje, oboljelome je često od pomoći i bliska osoba koja može popratiti spavanje, a bolest se utvrđuje na nekoliko načina.

Poligrafija je metoda ispitivanja sna uz pomoć uređaja koji prati vaše vitalne funkcije. Pacijent dobiva opremu koju priključuje prije spavanja, a uključuje: remena za prsa, nosne kanile i sonde za prst kako bi se bilježili otkucaji srca, razinu kisika u krvi, protok zraka i način disanja.

Polisomnografija je metoda ispitivanja sna koja se provodi u laboratoriju za vrijeme jedne noći u periodu od najmanje 6 sati – uređaji mjere vitalne funkcije tijekom spavanja, dok tehničar za spavanje bilježi rad srca, brzinu disanja, razinu kisika u krvi i protok zraka kroz usta i nos.

Endoskopija u snu metoda je kojom se promatra dinamika dišnih putova. Prije samog pregleda, pacijent dobiva tablete za spavanje, a tijekom sna obavlja se pregled gornjih dišnih putova s pomoću fleksibilnog endoskopa te pregled traje oko 2 sata.

Što je to AHI, apnejsko-hipopnejski indeks?

AHI, apnejsko-hipopnejski indeks, računa se tako da se zbroji sve epizode apneja i hipopneja i podijeli s ukupnim vremenom trajanja sna. Klasifikacija AHI indeksa je sljedeća:

  • normalni, < 5 AHI/satu,
  • blagi, 5-15 AHI/satu,
  • umjereni, 15-30 AHI/satu,
  • teški, > 30 AHI/satu.

Trajanje jedne epizode apneje može varirati od deset sekundi do više od jedne minute. Zdrave osobe mogu imati od 0 do 5 epizoda apneje u jednom satu spavanja, dok su posebno opasne neliječene umjerene i teške apneje. Teški oblici apneje uključuju više od 30 epizoda apneje po satu, odnosno 30 izostanaka disanja u jednom satu s minimalnim trajanjem pojedinačnih epizoda od 10 sekundi. U praksi, osoba s teškom apnejom može ne disati ukupno oko pet minuta u jednom satu, a vrlo često i između 5 do 15 minuta, što dovodi do značajnog pada razine kisika u krvi tijekom spavanja i niza naizgled nepovezanih simptoma.

Što se događa ako se ne tretira apneja u snu?

Netretirana apneju u snu može dovesti do niza ozbiljnih zdravstvenih problema i simptoma:

  • kardiovaskularni problemi – nepridržavanje terapije može povećati rizik od visokog krvnog tlaka, srčanog udara, moždanog udara i srčane aritmije
  • povećani rizik od dijabetesa – studije pokazuju vezu između neadekvatno liječene apneje u snu i povećanog rizika za razvoj dijabetes tip 2
  • kognitivno propadanje – problemi s memorijom, koncentracijom i drugi kognitivni deficit mogu se pogoršati zbog kroničnog nedostatka sna
  • automobilske nesreće – zbog prekomjerne dnevne pospanosti, osobe s neliječenom apnejom u snu imaju veći rizik za uključenost u prometne nesreće
  • depresija i anksioznost – mentalno zdravlje može biti ozbiljno narušeno ako apneja u snu ostane neliječena, uključujući simptome depresije i anksioznosti
  • smanjenje učinkovitosti na poslu ili u školi – umor i pospanost mogu utjecati na profesionalne i akademske performanse
  • poremećaji u partnerskim i obiteljskim odnosima – irritabilnost i promjene raspoloženja mogu negativno utjecati na osobne odnose
  • metabolički sindrom – veća vjerojatnost razvoja ovog stanja, koje uključuje kombinaciju dijabetesa, visokog krvnog tlaka i pretilosti
  • povećanje tjelesne težine – apneja u snu može ometati hormone koji reguliraju apetit, što dovodi do povećanja tjelesne težine
  • problemi s jetrom – studije sugeriraju povezanost neliječene apneje u snu s većim rizikom od jetrenih problema, uključujući masnu jetru
  • kompromitiran imunološki sustav – kronični umor i stres mogu oslabiti imunološki sustav, čineći tijelo osjetljivijim na infekcije
  • smanjeni životni vijek – neliječena apneja u snu može dovesti do niza zdravstvenih problema koji mogu skratiti životni vijek

Kako sami možemo poboljšati stanje?

Osim prepoznavanja simptoma i liječenja, važno je dijagnozu shvatiti ozbiljno pa je ključno poboljšati kvalitetu sna, a samim time i kvalitetu života. Stoga, važno se pridržavati sljedećih smjernica:

  • održavati zdrave životne navike i uravnoteženu prehranu
  • izbjegavati uzimanje lijekova za opuštanje mišića
  • promijeniti položaj spavanja
  • prestati pušiti i konzumirati alkohol

Kliničko tretiranje apneje

Budući da apneja značajno utječe na kvalitetu života, važno je simptome prepoznati na vrijeme, a u Poliklinici Lohuis Filipović Medical Group primjenjuju nekoliko metoda kojima se tretiraju problemi s apnejom.

Zubna udlaga SomnoDent koristi se kod blagih simptoma, a izrađuje se po mjeri, maksimalno je podesiva, lako se održava i sprečava ozljede zubnog mesa te se nosi tijekom noći. Apneja se također pojavljuje i zbog devijacija septuma, polipa u nosu ili hipertrofije nosne školjke, a ovi se zahvati izvode minimalno invazivnim tehnikama.

Operacija nepca i uvule izvodi se u malom broju slučajeva, a operacijom se dobiva dodatni prostor u usnoj šupljini, čime dišni putovi postaju prohodni, što dovodi do smanjenja hrkanja.

Kako bi se omogućila prohodnost dišnih puteva tijekom spavanja, koristi se i CPAP aparat, koji radi tako što kroz masku, koja se nosi preko nosa ili nosa i usta, kontinuirano pruža protok zraka pod blagim pritiskom. Taj pritisak zraka pomaže u održavanju otvorenih dišnih puteva, čime se sprječava njihovo kolabiranje i prekidi u disanju tijekom spavanja.

Pacijentima se također preporučuje i kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu koja uključuje vježbe disanja, vizualizaciju i vježbe relaksacije koje pozitivno utječu na san.

Važnost kvalitete sna

Poliklinika Lohuis Filipović Medical Group, regionalni centar za liječenje apneje i hrkanja, ističe se svojim pristupom koji uključuje niz dijagnostičkih tehnika poput poligrafije, polisomnografije i somnoskopije, a za dijagnosticiranje i liječenje apneje ključni je multidisciplinarni pristup koji rezultira individualnim rješenjima. Sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Lohuis Filipović Medical Group.

IZVOR: poslovni.hr




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *