Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ana Šuško je trbuhom za kruhom, napustila hrvatski jug i živi i radi u Londonu. Evo kako je opisala London za vrijeme pandemije izazvane virusom Covid-19.

Ovako vam to izgleda: danas šećem po centru. Ljudi trče s posla prema fast foodovima, restrikcija je da ne smije biti više od šest ljudi na jednom mjestu. Dakle, red za bilo gdje se čeka satima. Svi s "brnjicama", imas osjećaj da te gledaju ispod obrva, a jednostavno nam svima smeta ta maska.

Lijep je dan, sunce. Svaki dan šećem po parkovima. Danas sam odlučila sjesti negdje na kafu vanka. Sve prazno, ljudi nema po kafićima. Samo ispred M&S čeka 100 ljudi  i pitam se kako im se da.. tako i ispred svake butige, apoteke, fast fooda i sl. Kafić sa predivnom taracom u cvijeću posve prazan. Woo hoo! Idem sjesti tamo. A ne, nećeš! Trči za mnom neka kosooka. Kaže: ovamo "dear". Ne smijem ući bez pratnje. Ok. Prije ulaza na taracu kaze ona skenirajte ovaj kod. Kakav kod, pitam ja. Kod da se zna da sam ja bila u tom kafiću i popila kafu. Bez toga ne smijem ući. Moraju me imati u sustavu u slučaju da se netko tamo zarazio. Ok. Skeniram kod. Ne ide. Šalji sms sa podacima nekoj službi tamo, dobila potvrdni sms da smijem ući u kafić. Konačno me pustili. 

Idem sjest na taracu. Opet kosooka kaže: No dear, moraš ući unutra, naručiti, platiti i onda smiješ sjesti na taracu. Ušla, naručila, platila, izašla vanka, oprezno prilazim mom stolu da me ne bi kung fu opet odnekud zaskocila. Sjela. Stize kapućin. Ništa gore nisam popila u životu. Zapalila cigar, opržila jezik na bljuvotinu od kafe i misli se moj balkanski mozak: ajte svi lijepo u pm. Digla se i pošla doma skuhat kafu!

Restorani su vam ovdje bez konobara... Dočeka te robot na ulazu, skeniraš se, dobiješ kod i onda mozes ući. Sjedneš za stol koji ti je robot dao. Ali moraš imati pametni telefon da bi taj kod unio na online platformu. Znači, moraš imati internet. Na stolu imas nalijepljen taj kod. Nemaju menije. Odeš online i klikaš hrana, piće, naručiš što želiš, platiš online karticom sve sto si narucčo i onda ti se odnekud pojavi netko tko i ne priča engleski i samo dostavi. Valjda će do dogodine robotizirat i te što ti donesu hranu. Ako imas pitanje konobaru, koga briga. Konobara se ništa ne pita. Nema ga zvat ni: Alo, mali, ni zviždat ni mahat, možes se slikat, i to doslovno, ali slikat kod koji su ti dali jer si postao čip pri ulazu u restoran, selfie ne prolazi, provjereno..... To je i ovdje samo početak robota. Pa će naši konobari nažalost plakati za danima kad smo im mahali i zvali ih. Tipa- napojnice nema nigdje. Pitala sam se kako bi, recimo. moj tata išta ovdje pojeo.

Preko televizije pozivaju ljude da prijave tko ne nosi masku ili se radi o okupljanju više od šest ljudi na jednom mjestu. Traže od građana da takve prekršitelje odmah prijave policiji. Na ulici ne možeš hodati kuda želiš, nego kao u Čovječe, ne ljuti se, hodati po označenim krugovima određene boje! Ne znam tko se ovdje igra s kockom.....

 

Izložba Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice bit će otvorena u žitnici Rupe u srijedu, 23. rujna 2020. godine u 19.30 sati.

Dubrovački muzeji ovom izložbom predstavljaju bogatu tekstilnu, ali i drugu građu, prikupljenu na području Makedonije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće i tijekom 1950-ih i 1960-ih godina prošlog stoljeća, koja se kao dio kolekcija ili muzejskih zbirki sačuvala u Dubrovniku. Izložba je dio projekta osnaživanja međuinstitucionalne i međunarodne suradnje s Makedonijom te istraživanja tekstilnog rukotvorstva i njegovih transformacija koje prolazi u različitim kulturno-povijesnim zbiljama. Time se želi istaknuti doprinos hrvatskih istraživača u prikupljanju, zaštiti, očuvanju i prezentaciji makedonskih narodnih nošnji kao nacionalne kulturne baštine i zajedničkog dobra svih slavenskih naroda s područja jugoistočne Europe. 

Bit će predstavljeni najvrjedniji primjerci makedonskog tradicijskog ruha i veza koji su u Dubrovačke muzeje pristigli sakupljačkim radom Jelke Miš te donacijom Komisije za kulturnu suradnju FNRJ. Uz muzejske izloške, na izložbi se predstavljaju i vrijedni primjerci iz fundusa FA Linđo, kao i privatnih kolekcionara.

Autorica izložbe je viša kustosica Branka Hajdić, stručni suradnici na izložbi muzejska savjetnica iz Instituta za zaštitu spomenika kulture i muzeja u Bitoli Nade Genevska Bračić, etnolog prof. dr. sc. Vladimir Janevski i kustos Ivica Kipre, dok postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl. Izložba ostaje otvorena za javnost do 6. studenoga 2020.

Građani su pozvani da se i na ovom događanju pridržavaju preporučenih epidemioloških mjera i da održavaju međusobni razmak.

Zamjenica župana Žaklina Marević i pročelnik UO za gospodarstvo i more Ivo Klaić nazočili su u ponedjeljak u Korčuli potpisivanju Ugovora o izvođenju radova na “Rekonstrukciji lukobrana Puntin – luka Korčula” vrijednosti 10,5 milijuna kuna. Ugovor je potpisao ravnatelj Županijske lučke uprave Korčula Ante Tvrdeić i predstavnik izvođača radova tvrtke Pomgrad Inženjering d.o.o.

Potpisivanju ugovora je nazočio i gradonačelnik Korčule Andrija Fabris te drugi predstavnici otočkih općina.

Nakon što je Županijska lučka uprava Korčula izradila svu potrebnu projektno tehničku dokumentaciju te ishodila građevinsku dozvolu za projekt rekonstrukcije lukobrana Puntin uslijedio je proces izrade natječajne dokumentacije te procedura odabira izvođača radova.

”Biti ovdje s vama danas kada se označava kraj takoreći papirnate faze projekta i početak izvedbenog dijela neizmjerno me veseli. Rekonstrukcija lukobrana Puntin vrijedna 10.5 milijuna kuna samo je još jedan u nizu pokazatelja da se upornim i kontinuiranim promišljanjima i ulaganjima mogu stvoriti bolji preduvjeti za život na našim otocima. Financijska vrijednost projekta, iako značajna, ne oslikava dovoljno vjerno,njegovu životnu vrijednost koju je na kraju krajeva prepoznala i EU koja ga sufinancira u maksimalnom iznosu. Povezivanje otoka s kopnom nema alternativu i naš je imperativ”, rekla je zamjenica Marević te se osvrnula na druge vrijedne projekte čija se realizacija uskoro očekuje.

”Moram ovom prilikom istaknuti i 360 milijuna kuna vrijedne projekte izgradnje „Nove luke Korčula – luka Polačište“, i rekonstrukcije pristupne ceste od naselja Račišće do Grada Korčule za koje su u srpnju potpisani ugovori upravo u Korčuli. Početak tih radova očekujemo početkom sljedeće godine. Također tu je i nova luka Perna u Orebiću i projekt obilaznice Orebića za koje se priprema dokumentacija, a oba se itekako održavaju na kvalitetu života otočana”, istaknula je ona

”Tu je i projekt izgradnje školjere u luci Prigradica u vrijednosti 7,5 milijuna kuna koji je u tijeku, te već završeni projekti izgradnje školjere u Orebiću vrijedne 3 milijuna kuna, kao i proširenja luke Dominče u Korčulu u iznosu od 11 milijuna. Sve to su projekti koje je pripremila Dubrovačko-neretvanska županija putem svojih Županijskih lučkih uprava, a do sada su svi prijavljeni na EU fondove i odobreni.  U ovom izazovnom vremenu krize uzrokovane koronavirusom, taj marljivi rad koji prethodi jednom događanju kao što je današnje garancija je da će sredstva biti osigurana bez obzira na sve”, napomenula je zamjenica.

”Povrh svega toga podsjetit ću i kako je Vlada donijela odluku o skorom uvođenju svakodnevne katamaranske linije između Lastova i Dubrovnika upravo preko Korčule što će na još jedan način olakšati život otočana i osigurati bolju povezanost. Čestitam još jednom svima vama, osobito ravnatelju Tvrdeiću, bivšem ravnatelju Lelekoviću, izvođaču radova -sa zeljom da i ovi radovi budu završeni i prije krajnjeg roka. Dopustite mi da se ovom prilikom zahvalim zamjeniku župana Jošku Cebalu koji se zalagao za realizaciju svih ovih projekata i svim našim djelatnicima lučkih uprava”, istaknula je ona.

Projekt “Rekonstrukcija lukobrana Puntin – luka Korčula” uključuje poboljšanje temeljnog tla, ojačanje i povezivanje konstrukcije lukobrana, uklanjanje neadekvatne školjere, ugrađivanje nove višeslojne školjere te uključuje radove na građevini kojima će se lukobran trajno zaštititi od oštećenja i deformacija što će omogućiti sigurno prometovanje i pristajanje brodova na području zapadne obale luke Korčula te redovito povezivanje luke Korčula s obližnjim otocima i kopnom. Ukupna vrijednost projekta “Rekonstrukcija lukobrana Puntin – luka Korčula” iznosi 10.519.750,00 kuna. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda 85% što iznosi 8.941.787,50 kuna. Ostatak od 15% je financiran iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

U cilju transparentnosti rada gradske uprave i otvaranja prema javnosti Grad Dubrovnik na svojim je mrežnim stranicama otvorio za građane preglednik  'Dokumenti prostornog uređenja i gradnje', gdje  je moguće pregledavati i pretraživati, po zadanim kriterijima, lokacijske i građevinske dozvole.

Prostorno se u GIS-u Grada Dubrovnika prikazuju svi izdani dokumenti prostornog uređenja i gradnje nastali u Upravnom odjelu za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, a aplikacija je danas predstavljena i dubrovačkim novinarima.

''Građani doma iz fotelje mogu klikom miša vidjeti sve građevinske dozvole koje su izdate i pronaći sve ostale informacije o toj dozvoli, poput investitora ili datuma izdavanja. Na ovaj je način učinjen još jedan u nizu koraka kojima se Grad Dubrovnik otvara za svoje građane i to je ono što Grad želi'', rekao je prilikom predstavljanja novog alata za javnost pročelnik Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Zdenko Medović.

Uz pomoć ove aplikacije će se jednostavnije, kvalitetnije i brže moći doći do traženih podataka vezano za izdavanje građevinskih dozvola.

''Riječ je o jako korisnom alatu koji će osim građanima pomoći i nama koji radimo u gradskoj upravi na način da će nas rasteretiti od puno upita s obzirom da će sve podatke građani moći sami pronaći'', rekao je također pročelnik Medović.

Plan je vizualizirati i donesena Rješenja o izvedenom stanju kojih je preko 6000.

Aplikacija se može pronaći na linku: http://gradsrv2.dubrovnik.hr/visios/Basic

Pojašnjenje prikaza:

Prva ikonica: Sadržaj mape -> odabrati Dokumenti prostornog uređenja i gradnje  -> odabrati ili Lokacijske ili Građevinske dozvole

Pretraga po dozvolama:

Peta ikonica: Pretraga -> odabrati željnu pretragu

Informacije iz dozvole:

Treća ikonica: Identifikacija -> kliknuti na željeni obojani poligon (pokažu se informacije)

Dubrovačke knjižnice organiziraju pjesničku večer uz predavanje posvećenu poeziji Ilije Crijevića koje će održati dr.sc. Zrinka Blažević s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovo događanje, koje je u sklopu Dana europske baštine i projekta Kultura u điru, održat će se u utorak, 22. rujna 2020. s početkom u 17:30 sati ispod lođe u ljetnikovcu Skočibuha (ul. Anice Bošković 28).


U rujnu ove godine navršava se pola milenija od smrti dubrovačkoga humanističkog pjesnika i prozaista Ilije Crijevića (Aelius Lampridius Cervinus, Dubrovnik 1463. – Dubrovnik, 15. IX. 1520). On se, prema jednodušnom sudu povjesničara književnosti i klasičnih filologa ubraja među najveće pjesnike latinskoga jezičnog izraza.

U ovome predavanju će Zrinka Blažević na primjeru pjesničkoga opusa Ilije Crijevića pokazati da vrijednost hrvatske neolatinske književnosti kadšto čak i nadilazi granice nacionalne kulture, mjereći se s najvećim poetskim ostvarenjima europskoga humanizma. Autorica će to ilustrirati i čitanjem fragmenata prepjeva najreprezentativnijih Crijevićevih pjesama od onih ljubavne, nabožne i satirične tematike, do poetskih ekfraza i panegiričkoga komunalnog epa De Epidauro.

Dr. sc. Zrinka Blažević, redovita profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesorica Blažević predaje europsku i svjetsku povijest ranoga novog vijeka i suvremene teorije historijske znanosti na preddiplomskoj razini te historijsku antropologiju i historijsku imagologiju na diplomskoj razini studija. Bavi se i prevođenjem latinske poezije i historiografske proze na hrvatski jezik te je do sada objavila nekoliko knjiga prijevoda. Ususret ovom jubileju pokrenula je ambiciozni projekt prepjevavši gotovo 9000 Crijevićevih stihova i to prema latinskom autografu iz Vatikanske biblioteke. Ovim projektom bi se hrvatskoj javnosti u prepjevu učinio dostupnim Crijevićev poetski opus koji predstavlja prvorazredan primjer hrvatske humanističke pjesničke produkcije. Zahvaljujući činjenici da je ovaj prijedlog naišao na razumijevanje i potporu Matice hrvatske, u skoro će vrijeme biti objavljena cjelovita zbirka prepjeva Crijevićevih pjesama.



Jutarnji list u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj i projektom Župan.hr provodi Izbor za najuspješnije EU projekte u Republici Hrvatskoj s ciljem povećanja razine osviještenosti građana o dosadašnjem uspješnom korištenju sredstava EU i predstavljanja brojnih uspješnih lokalnih EU projekata.

U konkurenciji za najbolji projekt u Hrvatskoj u kategoriji “Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici” je i projekt Dubrovačko-neretvanske županije ”Povijest na zrnu soli”.

Peteročlani žiri odabrao je konsenzusom 21 projekt koji je ušao u drugi krug izbora koji će se provodit do 1. listopada 2020., a peteročlani žiri izabrat će pobjednike po kategorijama:

  • Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici
  • Doprinos prekograničnoj suradnji
  • Doprinos znanosti i inovacijama
  • Doprinos poduzetništvu

Glasovanje za najuspješniji projekt je otvoreno od 19. rujna do 1. listopada 2020. godine, a nominirane projekte možete pronaći OVDJE.

Stranica za glasovanje u kategoriji Najuspješniji EU projekt prema izboru javnosti: https://novac.jutarnji.hr/euprojekt2020/glasaj-za-najbolji-eu-projekt-u-hrvatskoj-2020/10480777/

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica Jelka Tepšić posjetili su u ponedjeljak ekipu filma „The Islander“, koji se ovih dana snima na nekoliko lokacija u Dubrovniku.

Predstavnici Grada Dubrovnika tako su se u Pilama susreli s producentima i snimateljskom ekipom hrvatsko-američke koprodukcije kao i glavnom glumicom Caroline Goodall.

Gradonačelnik Franković istaknuo je kako interes filmske industrije za Dubrovnik ne jenjava te je najavio dolazak nove produkcije ekipe. -"Sve će se to, uvjereni smo, odraziti povoljno na turističku sezonu 2021., a za koju smo već počeli pripreme, kao i na lokalno gospodarstvo za vrijeme trajanja snimanja", rekao je. 

Snimanje SF filma „The Islander“ odvijalo se u Hrvatskoj, između ostalih lokacija na otocima Hvaru, Braču Pagu i Kornatima, tijekom svibnja i lipnja 2018. i nalazi se u post produkciji, a nakon završnih snimanja u Dubrovniku, očekuje se da bi uskoro mogao stići pred publiku u kino dvoranama.

Dubrovačko-neretvanska županija u suradnji s Gradom Zagrebom treću godinu zaredom, organizira samostalni plasman mandarina u sklopu manifestacije „Zagreb Neretvi, Neretva Zagrebu“ .

Plasman bi se vršio direktnom prodajom na štandovima na atraktivnim lokacijama u gradu Zagrebu.

Cilj ove manifestacije je da se proizvođačima iz doline Neretve osigura samostalna prodaja mandarina, a građanima Zagreba pruži mogućnost konzumacije prvoklasnih proizvoda čija je kvaliteta sinonim izvrsnosti već desetljećima.

Manifestacija „Zagreb Neretvi, Neretva Zagrebu“ održati će se  u terminu od 12. do 26. listopada 2020. godine.

Pozivaju se svi proizvođači zainteresirani za sudjelovanje u ovoj manifestaciji da se obrate savjetniku u Upravnom odjelu za gospodarstvo i more Čedi Vučkoviću, koji će ih uputiti u detalje oko organizacije manifestacije. Prijave se prikupljaju zaključno s 30. rujna 2020. godine.

Kontakt podaci: Čedo Vučković (tel – 020/351-482, mob- 098/344-998) ili putem maila (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.).

Stranica 1 od 2041
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…