Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Sastankom glavne direktorice Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem danas je u Dubrovniku započela konferencija na visokoj razini pod nazivom “Ubrzavanje realne konvergencije u Središnjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi – uloga upravljanja i institucija” u organizaciji HNB-a i MMF-a.

 Na konferenciji će, uz predstavnike Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke te HNB-a, sudjelovati i gotovo trideset guvernera središnjih banaka i ministara financija iz Središnje, Istočne i Jugoistočne Europe, predstavnici Europske komisije, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke i drugih institucija, te ugledni stručnjaci sa sveučilišta Berkley, Columbia i drugih.

Radni dio konferencije otvorit će guverner HNB-a Boris Vujčić i Poul Thomsen, direktor Međunarodnog monetarnog fonda za Europu, nakon čega slijedi niz prezentacija i panela posvećenih temi konferencije: jačanju bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, odnosno izazovima i načinima približavanja razine dohodaka ove regije standardima Zapadne Europe. Pažnja će biti usmjerena na iskustva zemalja u pogledu konvergencije, kao i na sadašnje izazove za rast, a istaknut će se važnost i primjeri izgradnje institucija i njihove uloge u poticanju i realizaciji pravednog i održivog rasta.

Raspravljat će se također o mogućim načinima za ostvarenje trajnog poboljšanja rada institucija na korist svih građana. Glavna direktorica MMF-a Christine Lagarde sudjelovat će na panelu koji će se baviti obilježjima uspješnih i kontinuiranih reformi, uz naglasak na važnosti izgradnje takvih institucija koje su dovoljno snažne da predvode novu fazu održivog rasta i konvergencije, a dotaknut će se i uloge vanjskog okruženja poput Europske unije u tom procesu. Uz guvernera Vujčića, u raspravama će s hrvatske strane učestvovati  i  potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, kao i ministar financija RH Zdravko Marić. 

Očekuje se da će konferencija odgovoriti na sljedeća ključna pitanja: gdje se zemlje danas nalaze u pogledu konvergencije, koja je uloga investicija, demografije i produktivnosti, kakvi su izgledi za približavanje životnog standarda zemalja Srednje i Istočne Europe razvijenijem dijelu Europe u kontekstu usporenog globalnog rasta i dugoročnih nepovoljnih demografskih kretanja, te kakvu ulogu u tim procesima mogu imati institucije i vlade.

Nakon nekoliko dana provedenih u Šibeniku, gdje je zajedno s pedesetak misionara iz cijeloga svijeta sudjelovao na 29. susretu hrvatskih misionara i misionarki, pater Tomislav Mesić, misionar Družbe Duha Svetoga koji već devetu godinu živi u Tanzaniji, proteklih je dana posjetio Dubrovnik.

Upravo je u Dubrovniku prije nešto više od osam mjeseci pokrenuta velika humanitarna akcija "Dubrovnik za Afriku: Kap vode - ocean ljubavi", čiji je cilj prikupiti novčana sredstva za izgradnju vodoopskrbnog sustava u selima Župe sv. Franje Asiškog u Monduli Juu gdje pater Mesić djeluje. Tom su prigodom u petak 7. srpnja patera Mesića, Boža Benića, organizatora humanitarne akcije, te Antoniju Konjuh i Anu Previšić, predstavnice Udruge mladih sv. Mihajlo koja je partner ove akcije, primili župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

Pater Mesić obojici je zahvalio na dosadašnjoj potpori, pobliže ih pritom upoznavši s brojnim poteškoćama s kojima se svakodnevno suočava na svom misijskom putu. Božo Benić je potom predstavio dosadašnji tijek i rezultate akcije. I župan i gradonačelnik zahvalili su Beniću na hvalevrijednoj inicijativi, naglasivši kako su i Županija i Grad uvijek spremni podržati ovakve i slične projekte kojima se ne samo Hrvatskoj, već i izvan njenih granica šalje poruka o Dubrovniku kao gradu izraženog osjećaja za potrebe onih čak i u dalekom svijetu. Važno je spomenuti kako je potporu akciji "Kap vode - ocean ljubavi" dala i generalna konzulica RH u Milanu Iva Pavić, koja je izrazila nadu kako će sav potreban novac uskoro biti prikupljen i kako će vrlo skoro započeti izgradnja.

Pater Mesić je u nedjelju 9. srpnja u crkvi sv. Mihajla na Lapadu predvodio svete mise, a u svojim je propovijedima naglasio kako je u njegovoj župi, koja inače broji preko 40.000 stanovnika, najveći problem upravo nedostatak vode. U selu u kojemu on živi nekoliko je umjetnih jezeraca o kojima ovise i ljudi, i stoka, i divlje životinje.

- Kada sam prije gotovo dvije godine došao u Monduli Juu i otkrio kako u nekim selima kiša nije pala već pet godina, te kako malena djeca, mahom djevojčice, svakoga jutra pješače i po 15 kilometara kako bi došle do vode, odlučio sam se angažirati i pokušati pomoći izgradnjom vodoopskrbnog sustava. Zahvaljujući nekim svojim poznanstvima, uspio sam doći čak i do tanzanijskog premijera, koji mi je dopustio izgradnju. Da kojim slučajem nije došlo do tog susreta, zbog raširene korupcije koja u Tanzaniji vlada teško da bismo uspjeli pokrenuti ovako veliku investiciju-  istaknuo je pater Mesić, naglasivši kako će vodoopskrbni sustav od smrti spasiti siromašno stanovništvo koje se mjesecima bori s velikim sušama i bolestima (tifus, dizenterija i malarija), a koje svakodnevno odnose veliki broj ljudskih života, poglavito djece.

Na samom kraju svoje propovijedi, pater Mesić je rekao kako smo svi pozvani biti misionari.

- Mi misionari ne bismo mogli učiniti puno bez vaše pomoći, vi ste naše produžene ruke i i zato hvala svima vama koji nam pomažete - zaključio je pater Mesić.

Na kraju je prisutne pozdravio župni vikar don Marinko Šljivić, koji je u ime Župe sv. Mihajla srdačno zahvalio pateru Mesiću na dolasku u Dubrovnik, kao i svima koji pomažu kako bi se akcija u kojoj je potrebno prikupiti još 70.000 kuna uspješno privela kraju. Pater Mesić će iz zdravstvenih razloga u Hrvatskoj boraviti još mjesec dana nakon čega se vraća u Tanzaniju, a svi koji mu žele pomoći mogu to učiniti na poseban žiro račun Župe sv. Mihajla (OTP banka: HR5824070001500318088) ili u župnom uredu.

Na sjednici Gospodarskog vijeća predstavljena je nova publikacija Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK pod nazivom „Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali“. 


Publikacija na preko 80 stranica obrađuje ekonomske i demografske pokazatelje i trendove u županijama te ih po brojnim drugim pokazateljima uspoređuje međusobno, ali i na razini EU. Uz navedeno, svakoj županiji posvećen je poseban dio s pokazateljima i opisom gospodarskog potencijala.


Navedena publikacija odlična je podloga za spoznavanje stanja u kojem se nalaze hrvatske županije, ali i za kreiranje gospodarskih (i ostalih) mjera i politika kojima je cilj ubrzavanje razvoja i smanjivanje razlika u međusobnom razvoju hrvatskih regija i županija.
U zadnje dvije godine primjetan je pozitivan trend pokazatelja poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije, no još uvijek nisu dostignute veličine zabilježene u pretkriznoj 2008. godini (broj zaposlenih i ukupni prihod). 


Veličina BDP-a najbolji je pokazatelj različite gospodarske snage pojedinih županija. Tako se od 328 milijardi kuna, koliko je iznosio bruto domaći proizvod (BDP) u 2014. godini na razini Hrvatske, čak trećina ili točno 33,3% odnosilo na Grad Zagreb. Udio Dubrovačko-neretvanske županije u ukupnom BDP je 3%, odnosno 9,5 milijardi kuna.Uz ekonomsku snagu, BDP pokazuje i trendove kretanja gospodarstva u pojedinim razdobljima. Tako je BDP i na nacionalnoj razini i u svim županijama u 2014. godini bio nominalno manji nego u pretkriznoj 2008. godini. Stopa pada BDP na nacionalnoj razini iznosila je -4% dok je u Dubrovačko-neretvanske županiji iznosila -3,2%. 


Hrvatska gospodarska komora provela je postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih županija u Republici Hrvatskoj prema indeksu gospodarske snage. HGK indeks gospodarske snage jest kompozitni pokazatelj koji se računa kao zbroj ponderiranih osnovnih gospodarskih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima te demografske projekcije radi mjerenja stupnja gospodarske snage i gospodarskog potencijala županija u odstupanju od prosjeka RH (indeks gospodarske snage iznad 100 pokazuje da je pojedina županija iznad prosjeka RH, dok vrijednost niža od 100 znači da je pojedina županija ispod prosjeka RH). 


HGK indeks gospodarske snage za Dubrovačko-neretvansku županiju iznosi 92,1 iz čega vidimo kako je DNŽ ispod prosjeka Republike Hrvatske te zauzima šesto mjesto u ukupnom poretku županija. 
U publikaciji su obrađena i demografska kretanja koja su izrazito nepovoljna za Republiku Hrvatsku i Dubrovačko-neretvanske županiju. Danas u Hrvatskoj ne postoji nijedna županija koja iz godine u godinu pokazuje neprekinut prirodni prirast. Dugogodišnje prirodno smanjenje izaziva zamjetne promjene u dobnom sastavu stanovništva što se očituje u padu broja i udjela mladih, u padu broja i udjela osoba u radnom kontingentu, te u porastu broja i udjela starijeg stanovništva. 


U projekcijama broja stanovništva za 2021. godinu u Dubrovačko-neretvansku županiji očekuje se pad stanovništva za 2% odnosno 1.954 stanovnika manje.

Na 2. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održane 10. srpnja raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2016. godini.


Godišnji financijski izvještaj za 2016. godinu predalo je 3.783 trgovačkih društava (7% više nego 2015.). Pozitivno su poslovala 2.478 trgovačka društva odnosno 65% njih, a 1.305 je ostvarilo negativan financijski rezultat. 
U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 2,7 milijarde kuna (26%), a zatim slijede trgovina s 2,2 milijarde prihoda (21%), prijevoz i skladištenje 1,3 milijarde (13%), te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (89% čine putničke agencije) 1,1 milijardu kuna (11%). 


Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 10%,  gdje se najveći udio u ukupnom prihodu od 67% (1,8 milijardi kn) odnosi na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih  djelatnost restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 19% (520 milijuna kuna), te djelatnost pripreme i usluživanja pića 8% (217 milijuna kuna). 
Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima od 26%, a iznosio je 407 milijuna kuna,  premda samo s učešćem 4% od ukupnog prihoda. Djelatnosti građevinarstva (851 milijuna kuna) te prijevoza i skladištenja (1,3 milijarde kuna) ostvarile su porast ukupnih prihoda od 16%.


Dobit razdoblja iznosila je 840 milijuna kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (342 milijuna kuna), što čini 41% od ukupne dobiti, (7% manje nego prethodne godine). Prijevoz i skladištenje čini 15% ukupne dobiti razdoblja što iznosi 128 milijuna kuna, a trgovina 13% s 110 milijuna kuna dobiti. 


Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak)  je neto dobit od 247 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane  ostvarila 149 milijuna kuna. 
U konsolidiranim rezultatima samo su tri djelatnosti iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 77 milijuna kuna, a gotovo cjelokupni gubitak ostvaren je u graditeljstvu(69 milijuna kuna).


Županijska trgovačka društva u 2016. su zapošljavala 19.692 djelatnika ili 3% više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja  te  pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 28% ili 5.619 djelatnika. Najznačajnije povećanje zaposlenih od 10% zabilježeno je u stručnim znanstvenim i tehničkim djelatnostima te u djelatnosti građevinarstva gdje je broj zaposlenih porastao za 7%.


Na kraju godine broj zaposlenih prema Zavodu za mirovinsko osiguranje iznosio je 39.992 te je u odnosu na kraj 2015. godine veći za 884 zaposlena (2%). Izražajna je sezonalnost u zapošljavanju tako je u 2016. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao s 4% na 14%, a u Republici Hrvatskoj s 2% na 4%.  Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2016. godini iznosila je 5.233 kuna što je rast od 5% u usporedbi s 2015. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrbe električnom energijom (11.841 kn) a najniža u djelatnosti rudarstva i vađenja (3.795 kn).

U prigodi svečanog otvaranja 68. Dubrovačkih ljetnih igara, gradonačelnik Mato Franković donio je zaključak kojim se u noći otvaranja, s 10. na 11. srpnja, odobrava produženje rada svih ugostiteljskih objekata na području Grada Dubrovnika do 4.00 sata ujutro uz obvezu poštivanja javnog reda i mora. 

Čaj od smilja zaboravljen je lijek za poticanje izlučivanja žuči i čišćenje jetara, pojačava i stvaranje probavnih sokova u želucu (stomahik) te lučenje probavnih enzima iz gušterače.


Žuti cvjetovi, koje najčešće pronalazimo na sunčanim kamenjarima, a koji ne venu ni nakon branja, prava su riznica zdravlja. Riječ je o mediteranskoj biljci, kod nas vrlo poznatoj – smilju. Raste do visine od 60 cm, ima uske listiće i žute cvjetove, a u narodnoj medicini jako je cijenjena i upotrebljava se kod astme, migrene, jetrenih tegoba i kožnih oboljenja.


Njena svojstva posebno su priznata u kozmetičkoj industriji jer smilje ima snažno djelovanje protiv starenja kože i zacjeljivanje rana te se svake godine bere u golemim količinama. No upravo zbog toga, jer je za litru ulja od smilja potrebna čak tona cvjetova, ova je biljka vrlo ugrožena.  Spojevi iz ulja smilja su učinkoviti protiv bakterija i gljivica koje mogu izazvati razne iritacije kože, uključujući i osip, infekcije i usporeno zarastanje rana. Umiruje i liječi kožu, a za još bolje rezultate možete ga kombinirati s kokosovim uljem ili uljem lavande.  


Tisućama godina u turskoj narodnoj medicini, ulje se koristi kao diuretik, pomaže da se smanji nadutost izvlačenjem viška vode iz tijela te za ublažavanje bolova. Cvjetovi smilja su također tradicionalni lijek za liječenje raznih probavnih problema i koriste se kao biljni čaj za liječenje crijevnih bolesti. Sadrži ljekovite italodione, regenerirajuće neterpenske diketone, monoterpenske alkohole, monoterpene, estere, eterična ulja, gorke tvari, bioflavonoid, arzanol te snažne protuupalne spojeve – alfa, beta i gama kurkumen te neril-acetat koji opušta mišiće i djeluje protiv grčeva. Pomoći će s nekoliko kapi na dan i kod hemeroida.

 
Iako je smilje pogodno za korištenje kod mnogih bolesti, najpopularnije je kao sredstvo protiv bora, mrlja i drugih znakova starenja kože.  Pokazala su to i istraživanja jedne francuske kozmetičke kuće koja je patentirala svoje proizvode sa smiljem. Njihova istraživanja su pokazala da ova biljka smanjuje dubinske bore za 19 posto, ukupan broj bora za 14 posto te naboranost kože za 38 posto. Utvrđeno je i da ulje smilja ima nevjerojatno jako antioksidativno djelovanje te znatno utječe na proizvodnju kolagena, potiče promjene u tkivu, poboljšava mikrocirkulaciju, detoksikaciju kože, djeluje antiseptički i pročišćavajuće na kožu.

 
Ulje smilja brzo prodire kroz kožu i koristi se za zacjeljivanje ožiljaka i strija jer potiče regeneraciju tkiva i kože, potiče rast i štiti nove zdrave stanice. Pomaže u uklanjanju sluzi iz dišnog sustava te u eliminaciji dugotrajnog kašlja, riješit će vas stresa i napetosti.  Ulje smilja jedno je od najboljih sredstava protiv podljeva i modrica, a pomaže i kod flebitisa, edema, problema s cirkulacijom, Raynaudove bolesti, eritroze, cijanoze, kapilara, Dupuytrenove bolesti, karpalnog tunela, artritisa, reumatizma, hepatitisa, ciroze, visokog kolesterola, rana, ekcema, psorijaze, rosacee.

 
Čaj od smilja Čaj od smilja zaboravljen je lijek za poticanje izlučivanja žuči i čišćenje jetre, pojačava i stvaranje probavnih sokova u želucu (stomahik) te lučenje probavnih enzima iz gušterače. Stoga je idealno prirodno rješenje za sve one koji pate od problematične probave, dugotrajnog kašlja, alergija i bolesti kože. 


Kako ga pripremiti?

  
3 velike žlice suhog smilja prelijte s 1/2 litre kipuće vode. Ostavite preko noći i ujutro procijedite. Pijte 3 puta na dan, prije obroka.

IZVOR: večernji.hr

 

Ako se jede u većim količinama ovaj dio rajčice može imati fatalne posljedice na pojedinca.

Sočna crvena rajčica u vruće ljetne dane omiljena je salata većini.

Plodovi su joj bogati vitaminom C, karotinom, vitaminom B1, a ima i vitamina E. Uz vitamine u plodovima su sadržane i značajne količine mangana, željeza i bakra. Sok od rajčice volimo jer snižava krvni tlak, a povisuje izlučivanje želučanih i crijevnih probavnih sokova, odnosno olakšava probavu. Preporučuje se u dijetama oboljelih od reumatičnih oboljenja, gihta, te srčanih i bubrežnih bolesti.

No, zasigurno niste znali da rajčica ima i otrovnih dijelova.


Europljani su strahovali od rajčice stotinama godina, a počeli su jesti ovu namirnicu tek u 18. stoljeću. Jedan od razloga skriva se i lišću rajčice koji sadrži toksične tvari solanin i tomatin, a koji mogu izazvati probleme sa želucem ako se konzumiraju. U većim količinama lišće rajčice može imati fatalne posljedice na pojedinca.


IZVOR: dnevno.hr

Povodom otvorenja izložbe „Stvaranje mostova - Putovanje s Marinom Držićem od Milana do Dubrovnika“, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i ravnatelj ustanove u kulturi „Dom Marina Držića“ Nikša Matić primili su danas generalnu konzulicu Republike Hrvatske u Milanu, Ivu Pavić i ravnateljicu Nacionalne knjižnice Braidense iz Milana, Mariu Goffreddo.


Prijemu se nazočili i Frano Bongi, dugogodišnji počasni konzul Talijanske Republike u Dubrovniku kao i odvjetnik iz Milana, gospodin Cristiano Pambianchi, nositelj odlikovanja Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u području kulture, koji je u diplomatskim krugovima poznat kao veliki promotor dubrovačke i hrvatske umjetnosti i kulture.


Naime, u okviru spomenute izlože u subotu 8. srpnja u Domu Marina Držića upriličit će se predstavljanje prvotisaka Držićevih djela iz 1551. godine, među njima i „Tirene“ koja je prvi put obavljena u Veneciji.  Izdanja su se dugo vremena smatrala izgubljenim dok 2007. godine nisu pronađena u Nacionalnoj knjižnici Braidense u Milanu gdje su i pohranjena, a njihovo izlaganje u Dubrovniku plod je suradnje Doma Marina Držića i milanske Nacionalne knjižnice.


Generalna konzulica Iva Pavić osvrnula se na nedavno održanu svečanost u Milanu povodom 25. obljetnice bilateralnih diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Talijanske republike te Dana državnosti Republike Hrvatske u čijem je središtu bio upravo Dubrovnik i to kroz prizmu života i stvaralaštva Ruđera Boškovića i Marina Držića te uz sudjelovanje brojnih dubrovačkih ustanova u kulturi, Gimnazije Dubrovnik i Turističke zajednice grada Dubrovnika.


Konzulica Pavić predstavila je također nove ideje i inicijative suradnje između Dubrovnika i Milana, ali i drugih gradova i regija u susjednoj i prijateljskoj zemlji.


Gradonačelnik Franković je uvaženim gostima čestitao na dosadašnjim uspjesima na promociji Dubrovnika i njegove bogate baštine i kulture. Izrazio je uvjerenje da će daljnja suradnja, dok god postoji snažni impuls s obje strane, svakako biti još i bogatija te je kazao kako je predstavljanje vrijednih prvih izdanja najvećeg hrvatskog komediografa od velikog značaja za Dubrovnik, ali i Republiku Hrvatsku.

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…