Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Prema informacijama do kojih je došao Dubrovnik Insider tri harmonika autobusa marke IVECO, već obojani u prepoznatljive Libertasove boje, u Zagrebu čekaju na isporuku u Dubrovnik. To je jasno vidljivo na ekskluzivnim fotografijama ustupljenim Dubrovnik Insideru. I to ne bi bilo ništa čudno da se ne radi o tri autobusa za čiju kupovinu Libertas nikada nije dobio suglasnost Gradskog vijeća. Naime, iako je točka o kupovini ovih dodatnih autobusa već bila upućena prema Gradskom vijeću, iz Libertasa su odgovorili kako je ista „zbog financijske krize skinuta s dnevnog reda“.

Dakle, riječ je o nova tri autobusa takve vrste, nastavno na tri već ranije kupljena. Prema navodima iz javnog gradskog prijevoznika - „Nakon što su cruise kompanije iskazale veći interes i potrebu od očekivanog, odlučeno je da će se osim tri postojeća autobusa kupiti još tri. Stoga je raspisana javna nabava za dodatna tri harmonika autobusa. Proveden je postupak u kojem je odabrana tvrtka Unicredit lesing Croatia d.o.o. (6.381.670,68 kuna). Uz navedenu tvrtku na natječaju su sudjelovali i OTP Leasing (6.405.577,921 kuna) te Raiffeisen Leasing d.o.o. (6.858.028,80 kuna)“.

U odgovoru kojeg nam je u ime Libertasa poslao glasnogovornik Nikša Grljević navodi se i kako tvrtka Libertas „nema nikakve obveze prema tvrtki dobavljaču Iveco, a obzirom da isti još nisu službeno odobreni od strane Grada Dubrovnika“.

Ali, ta informacija u potpunoj je suprotnosti s navodima naših izvora iz Libertasa, gdje smo s više strana doznali kako obveza njihove kupnje itekako postoji, jer je, u očekivanju tek protokolarnog dizanja potrebne većine ruku (ili po novom kliktanja zelenih puca na tabletima) gradskih vijećnika, direktor Ante Vojvodić, odlučio ne čekati potrebnu suglasnost. Koronavirus poremetio je te planove, kao i planove za barem ovu turističku sezonu, pa su sada ti autobusi sasvim suvišni i mogu Libertasu donijeti samo štetu. A ukoliko se ta informacija pokaže točnom, direktor Vojvodić nije samo napravio štetu tvrtki koju vodi, već je i prekršio zakon.

Uz ova tri harmonika autobusa, na 26. sjednici Gradskog vijeća vijećnicima je predstavljen i plan kupnje još pet prigradskih autobusa istog proizvođača. A, kako se vidi na fotografijama, i tih pet autobusa krasi Libertasova narančasta boja. I za njih naši izvori tvrde kako su spremni za isporuku i da i za njih postoji obveza kupnje.

Ukoliko pretpostavimo da su svi naši izvori odreda u zabludi, i da je zapravo sve kako to tvrdi uprava Libertasa, postavlja se pitanje zašto je netko požurio obojati autobuse prije njihove kupnje, ili barem prije nego je uplaćeno učešće i imaju način za sanirati štetu po svoju tvrtku? Naime, svaki dobavljač vozila boja prema zahtjevu iz tehničke dokumentacije tek po odobrenju narudžbe, odnosno potpisivanju odgovarajućeg ugovora, a posebice kada znamo da rok isporuke za autobuse nije osam do deset dana, kao za npr. Fotelju. Stoga je pravo pitanje – tko je i kada naručio dostavu ovih osam autobusa koji čekaju u Zagrebu i na čiji su nalog oni obojani u Libertasove boje? Pa ukoliko to ipak nije bio potpuno neuobičajen potez prerevnog dobavljača vozila, onda je potrebno javnosti jasno reći tko je u Libertasu dao nalog za to, mimo Gradskog vijeća i propisane procedure!

Stoga smo ponovno uputili upit Libertasu i zatražili da odgovore po čijem nalogu su autobusi već lakirani u Libertasove boje iako još nema odluke Gradskog vijeća o nabavci istih. Odgovor čekamo.

Solaris i IVECO tako bi, umjesto tek naziva proizvođača vozila, mogli postati nazivi novih afera javnog gradskog prijevoznika Libertasa. Ukoliko se dokaže da je za to kriva ova uprava te tvrtke, javnost od gradonačelnika Frankovića će očekivati da povuče odlučan potez i barem razriješi direktora Vojvodića, bez obzira na kumske i prijateljske veze koje ih vežu. Jer Grad i građani posebice danas moraju biti važniji od prijatelja i rodbine. Obliti privatorum – publica curate!

USKOK je nadzirao Josipu Rimac i prema sudskom nalogu ju prisluškivao sve dok sama Rimac nije primijetila 'bubicu' u autu i sve prijavila policiji

Josipa Rimac, bivša državna tajnica u Ministarstvu uprave, prvoosumnjičena je u slučaju u kojem ju se tereti za trgovanje utjecajem, zloporabu položaja te davanje i primanje mita a sve ono za što je osumnjičena počinila je od početka 2019. pa do svibnja 2020. godine. USKOK ju je prisluškivao i pratio. 

Na poslu mi je baš dobro. Stignem dodatno raditi, ali i zaraditi. Treba zaraditi  i sve isfinancirati. Evo, pogledaj ovaj projekt vjetroparka Krš-Pađene. Pogledaj što smo napravili. Nema većeg projekta u Hrvatskoj. Za sada je 250 milijuna eura, no toga će biti još, pričala je krajem veljače Josipa Rimac. 

Svom sugovorniku pričala je o vjetroparku, a njega je zanimalo tko je investitor projekta. Ona mu odgovara da je to Bašić Lager, a on joj odgovara: 

- Znači to su ti tvoji kanali i sada kada bude duvalo, ti puniš džepove. 

- Treba raditi. Netko kaže, ne može se. Ma može se - odgovara mu Rimac. Njen sugovornik joj na to postavlja retoričko pitanje: 

- A kome ćeš pogodovati, ako ne investitoru?

Ovo tek jedan u u nizu tajno snimljenih razgovora koje je Rimac vodila s radnim ljudima. USKOK-ovi istražitelji su nadzirali njezine razgovore u vozilu, no višemjesečna istraga je prekinuta nakon što je ona prošlog tjedna u svom autu pronašla 'bubicu'. Prijavila je to policiji i nije bilo druge nego da USKOK brzo okonča akciju.

U posao zbog kojeg je uhićeno više od 10 ljudi upletena je i Josipina sestra. 

- Ja sam njima jasno rekla da im neću riješiti ovo što im gori, dok god oni tu policu  osiguranja ne raščiste s vama. Pa neka biraju. Nekad moram biti i malo bezobrazna - rekla je Josipa svojoj sestri jednom prigodom. 

Inače, Josipa Rimac o svojim "poslovima" vrlo otvoreno priča, pogotovo kada razgovara s Antom Sladićem, koji je završio u Remetincu kao i ona. On se bavi uzgojom krava, a prepreku u tom poslu predstavlja mu Uredba o zakupu šumskog zemljišta, čije je izmjene spreman platiti i novcima i zemljištima. To dvoje, kako se sumnja, u obilatim, količinama nudi i Josipi Rimac i svima onima na koje je ona, kako kažu istražitelji, utjecala da pomognu Sladiću.

A među tima su Ružica Njavro, tajnica kabineta u Ministarstvu  poljoprivrede, Nataša Turbić, HDZ-ova načelnica Gračaca i njezin rođak Marinko Tokmakčija, inače kninski gradski vijećnik.

Sladić i Rimac su često komunicirali i sastajali u njezinom autu ili stanu. On je bio taj koji je donosio novac, a taj novac je, sumnja se, ponekad bio za Rimac, a ponekad za nekog drugog. 

Josipa Rimac je iznos od 10.000 eura početkom travnja u svom autu dala Ružici Njavro, koju se sumnjiči da je kod ministrice Marije Vučković inicirala izmjenu Uredbe o zakupu šumskog zemljište i zauzvrat dobila taj novac. 

- Ante ti je rekao da mi to poguramo, a da on stoji iza onog što je zadnji put rekao i da, kada sve to prođe sigurno imaš svojih 500.000 kuna. A sada ti je poslao ovo da imaš za  Uskrs - kaže Josipa Rimac Ružici Njavro, predajući joj 10.000 eura, dok se Ružica Njavro smije.

IZVOR: 24sata.hr

Agroturizam Konavle organizirao je vođenu pješačku turu Čilipi-Grušići-Čilipi na koju su se odazvalo preko 250 sudionika.

Nakon okupljanja u Seoskoj kući Čilipi - OPG Novaković pješačilo se stazom do kušaonice ulja Glavinja u Grušićima, lokaliteta Diklićeva taraca, izletišta Bakićevo, kroz centar Čilipa nazad do polazne točke.
Dužina rute je bila 9 km, a tko je sve prisustvovao pogledajte u fotogaleriji našeg Lukše Fabiana.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji niti danas nema novih slučajeva zaraze koronavirusom. 

Od jučer uzetih 7 uzoraka, svi su negativni. Također, negativni su i rezultati preostalih 18 uzoraka poslanih na analizu u petak.

Od početka pandemije na analizu u Zagreb je poslano je 3076 uzoraka. 

U dubrovačkoj Općoj bolnici broj hospitaliziranih pacijenata pozitivnih na COVID i dalje se nije mijenjao te su na Zaraznom odjelu smještene 2 osobe. 

U samoizolaciji je i dalje ukupno 5 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije. 

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Raspored treninga svih kategorija VK Jug Adriatic osiguranje prilagođenih mjerama određenim od strane Nacionalnog stožera civilne zaštite za period 1. – 5. lipnja.

9.30 – 12.30 SENIORI (Kobešćak, Balić, Pecotić, Matković)
11 – 12.30 MLAĐI KADETI (Vukčević)

17 – 18.45 NADE, KADETI i ŽVK JUG (Bogdan, Đuho, Matković, Lončarić, Zonić, Nadilo)
19 – 21 MLAĐI JUNIORI (Bobić)
20 – 22 SENIORI I JUNIORI (Kobešćak,Pecotić, Balić)

VK JUG AO

U Hrvatsku bez ograničenja mogu državljani Slovenije, Mađarske, Austrije, Češke, Slovačke, Estonije, Litve, Latvije, Njemačke i Poljske, no kamo mogu Hrvati?

Dok Austrijanci mogu u Hrvatsku, Hrvati ne mogu u Austriju. Više je kombinacija, a kamo, kada i po kojim uvjetima mogu Hrvati putovati u inozemstvo donosi Dnevnik.hr.

1. BiH – od 1. lipnja bez ograničenja

U Bosnu i Hercegovinu od 1. lipnja mogu državljani svih susjednih zemalja pa i Hrvati i to bez ograničenja.

2. Republika Srbija – bez ograničenja

U Srbiju se već može bez ograničenja. Za ulazak u tu državu nije više potreban test na koronavirus, kao ni samoizolacija.

3. Crna Gora – granice se otvaraju 1. lipnja

No u Crnu Goru još ne možemo. Moći ćemo od ponedjeljka. U nju neće moći Srbi što između dviju zemalja trenutačno stvara političke trzavice.

4. Mađarska – zabrana ulaska uz iznimke

U Mađarskoj pak je i nadalje na snazi odluka kojom se zabranjuje ulazak svim stranim državljanima, pa tako i Hrvatima koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak. Iznimke se odnose na one koji imaju prebivalište u pograničnom području u krugu od 30 kilometara od granice ili su zaposleni u tvrtki sa sjedištem na tom području.

5. Slovenija – bez ograničenja

U Sloveniju Hrvati mogu bez posebnih uvjeta, osim onih koji imaju simptome zaraze korona virusom. Preporučuje se pridržavanje uobičajenih epidemioloških mjera.

6. Italija – otvaranje granica 3. lipnja uz ograničenja

U Italiju koja je u Europi bila epicentar zaraze moći će se od 3. lipnja. No bit će obavezna samoizolacija od 14 dana, a bit će i ograničen ulazak u neke regije. Zasad nije propisano u koje, no pretpostavlja se da će to biti Lombardija i druge regije s najvećim brojem zaraženih.

7. Austrija – dogovor sa 6 država, zabranjen ulazak Hrvatima, Slovencima i Talijanima

Dok Austrijanci mogu u Hrvatsku, Hrvati u Austriju zasad još ne mogu bez ograničenja. U tu se zemlju može samo uz predočenje negativnog testa na koronavirus koji nije stariji od četiri dana te je izdan na njemačkom ili engleskom. Bez testa mogu oni koji tamo imaju prijavljen boravak ili prebivalište no morat će proći režim 14-dnevne samoizolacije.

8. Švicarska – otvaranje granica 15. lipnja?

U Švicarsku se može samo s važnim osobnim razlozima, tranzit je slobodan. U toj zemlji treća faza popuštanja mjera slijedi tek 8. lipnja, a otvaranje granica očekuje se tjedan dana poslije – 15. lipnja.

9. Njemačka – 15. lipnja bi se trebala otvoriti i granica za europske državljane i u Njemačkoj

10. Češka – samo hitne situacije, otvaranje 13. lipnja

Češki tursti, izvještavali smo, već su na hrvatskoj obali. No Hrvati u Prag ili neki drugi češki grad bez važećeg testa za koronavirus mogu tek od 13. lipnja. Izuzete su izvanredne i hitne situacije.

11. Slovačka – samo s prijavljenim boravištem ili prebivalištem, obavezna samoizolacija

U Slovačku je dopušten ulazak samo osobama koje imaju stalni ili privremeni boravak u toj republici, uz obveznu karantenu od 14 dana.

12. Velika Britanija – otvaranje granica 8. lipnja, obavezna samoizolacija

U Veliku Britaniju moći će se od 8. lipnja, ali uz obaveznu 14-todnevnu samoizolaciju. Potrebno je i pristati na praćenje putem mobilne aplikacije. Kazne za kršenje izolacije kreću od tisuću funti na više.

13. Nizozemska – otvorene granice za sve državljane EU

Nizozemska je pak primjer zemlje koja je za sve državljane EU otvorila svoje granice.

Bez obzira na popuštanje mjera, većina zemalja i dalje navodi izbjegavanje putovanja.

poslovni.hr

Prema preporuci magazina za poslovnu elitu Ceoworld, pet luksuznih destinacija ove godine najprivlačnijih za odmor bogatih i slavnih su Los Cabos u Meksiku, otok Necker u Britanskom Djevičanskom otočju, Aspen u Koloradu, St. Moritz u Švicarskoj i naš Hvar.

Prema tom njujorškom portalu za poslovnu elitu, Hvar se našao u ekskluzivnom društvu s meksičkim ‘akvarijem svijeta’, privatnim otokom koji iznajmljuje britanski milijarder Richard Branson te s dva ekskluzivna svjetska zimovališta, očito privlačna i izvan skijaške sezone, prenosi tportal.

Opisujući Hvar, portal s više od 12,4 milijuna mjesečnih pregleda, prema tvrdnji uredništva, ne štedi na superlativima. Tu su ‘prirodna polja’ (valjda misli na parcelizaciju Starogradskog polja iz grčkih vremena, pod zaštitom UNESCO-a, op.p.), ‘neka od najboljih crnih vina u Europi’, srednjovjekovna umjetnost, nadrealni krajolik, morski specijaliteti, ukratko jedno od posebnih skrovišta za odabrane. Uz to su priložene senzacionalne fotografije plaže, ali – bračkog Zlatnog rata. Susjedni Bračani valjda se neće ljutiti.

Budući da elita ionako u Hvar dolazi izolirana na jahtama, ovoga bi ljeta zbog opreza u doba korone to doista mogla biti zanimljiva destinacija, ali Ceoworld ne spominje ništa o mogućim uvjetima i protokolu dolaska s obzirom na pandemijsku situaciju. I hoće li na našu obalu moći pristajati jahtaši iz drugih zemalja osim onih iz tzv. koronakoridora, o čemu izvještava turistički magazin za luksuzna putovanja Condé Nast Traveller.

Riječ je o ideji da putnici iz EU-a mogu putovati unutar obližnjih zemalja s usporedivom epidemiološkom situacijom te portal spominje tri koridora: Češku, Slovačku i HrvatskuEstoniju, Latviju i Litvu te Grčku, Cipar i Izrael.

IZVOR: morski.hr

Ako se potvrdi krimen za koji se, prema policijskom izvješću, sumnjiče bivša kninska gradonačelnica Josipa Rimac, bosansko-hercegovački poduzetnik Milenko Bašić i predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije Tomislav Jureković, taj slučaj mogao bi se pokazati kao jedna od najvećih korupcijskih afera u povijesti Hrvatske, teška više od 1,9 milijardi kuna, piše Jutarnji list.

Otkud ta brojka? Iz navoda u policijskom priopćenju može se iščitati kako istražitelji sumnjaju da je Jureković, na nagovor Josipe Rimac, tvrtki C.E.M.P., u vlasništvu Milenka Bašića, omogućio da cijena isporučene energije (iz Bašićeve vjetroelektrane Krš-Pađene) naraste s 43 na 94 eura po megavatsatu, odnosno za 118 posto. Taj porast očito se odnosi na razliku između tržišne cijene električne energije i povlaštene, subvencionirane cijene koju pojedini proizvođači iz obnovljivih izvora energije dobivaju tijekom perioda od 14 godina. Iz policijskog izvještaja također se može iščitati kako se Jurekovića sumnjiči da je tu financijsku korist Bašiću osigurao tako što je osigurao “donošenje akata” u razdoblju od prosinca prošle godine do 18. svibnja ove godine.

Ključni dokument

Uvidom u arhivu na internetskoj stranici Hrvatske energetske regulatorne agencije može se zaključiti kako se to odnosi na više akata koje je Agencija u tom periodu izdala, a vezanih na tvrtku C.E.M.P. i njezin projekt vjetroelektrane Krš-Pađene, inače najvećeg takvog objekta u Hrvatskoj. Taj vjetropark, podijeljen na tri faze projektnog razvoja, trebao je imati kumulativnu snagu od 142 megavata, a ključni dokument za njegovu realizaciju – kao i svakog takvog projekta – zove se Prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Posjedovanje takvog rješenja investitoru de facto omogućava da proizvedenu energiju prodaje po netržišno visokoj cijeni, ali ne vrijedi beskonačno, već samo na određeni rok u kojem se od investitora očekuje da realizira projekt.

Rok važenja rješenja može se produžiti u vrlo specifičnim okolnostima, a čini se kako upravo u tom segmentu istražitelji vide potencijalne nezakonitosti u slučaju Krš-Pađene. Naime, Hrvatska energetska regulatorna agencija je 27. prosinca prošle godine izdala rješenje kojim prihvaća određene promjene lokacijskih uvjeta vezanih na projekt, a na kojima se temeljilo prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Kako se to dogodilo svega nekoliko dana prije isteka roka važenja tog prethodnog rješenja koje je Bašićeva tvrtka imala, a C.E.M.P. je zahtjev HERA-i podnio tek tjedan dana ranije, pojavile su se sumnje kako se radilo o pogodovanju investitoru, kojem je rok za dovršetak projekta tako pomaknut za još dvije godine.

Bez takvih izmjena, C.E.M.P.-ovo prethodno rješenje o statusu povlaštenog proizvođača prestalo bi vrijediti, projekt bi se urušio, a ulagači i kreditori ostali bez znatnog dijela svog novca. Uz produljenje roka, tvrtka je dobila priliku dovršiti projekt i sljedećih 14 godina prodavati struju po povlaštenoj cijeni od 94 eura. Koliki je kumulativni iznos te financijske koristi nemoguće je potpuno precizno utvrditi, s obzirom na to da nitko danas ne može predvidjeti kretanje cijene električne energije na burzi tijekom narednih 14 godina.

Golemi iznosi

Kako su to morali kvantificirati na određeni način, za pretpostaviti je da su istražitelji kao osnovu za tržišnu cijenu uzeli višemjesečni prosjek prodajne cijene bazne električne energije na jednoj od regionalnih burzi. Također, nemoguće je znati koliko bi točno energije elektrana Krš-Pađene proizvodila u tom periodu, ali se kao utemeljena procjena može uzeti nacionalni prosjek rada vjetroelektrana od oko 2500 sati godišnje. Uz toliki angažman elektrana snage 142 megavata imala bi godišnju proizvodnju od 355 tisuća megavatsati, a tijekom trajanja poticajnog razdoblja ta proizvodnja iznosila bi 4 milijuna i 970 tisuća megavatsati. Uz prosječnu razliku između poticajne i tržišne cijene od 51 eura po megavatsatu, ispada da bi vlasnici elektrane Krš-Pađene ukupno primili oko 253,4 milijuna eura poticaja, što uz aktualni tečaj od 7,5 kuna za euro, iznosi 1,9 milijardi kuna. Naravno, taj iznos je poprilično apstraktna brojka, jer bez statusa povlaštenog proizvođača de facto ne bi ni bilo projekta, s obzirom na to da bi se investirani novac teško mogao vratiti iz tržišne cijene energije, a ni financijeri projekt ne bi pristali financirati uz perspektivu da će povrat plasmana ovisiti isključivo o tržišnim kretanjima cijene energije.

Ova istraga, uz drugi krak koji se odnosi na odnose C.E.M.P.-a s Hrvatskim šumama, vjerojatno će potaknuti i propitkivanje kontroverznih odnosa niza državnih institucija prema projektu Krš-Pađene, a zbog koje ih već godinama za pogodovanja prozivaju ekološke udruge i politički aktivisti. Takvih nejasnoća u slučaju projekta Krš-Pađene ima dosta.

Neodgovorena pitanja

U projektu je inicijalno sudjelovao HEP, a onda iz njega izašao, prepustivši ga C.E.M.P.-u bez naknade, iako je investirao značajna sredstva u razvoj. Originalna prethodna rješenja o statusu povlaštenog proizvođača tvrtka je ishodila 24. i 31. 12. 2013. godine, netom prije nego što će 1. siječnja 2014. na snagu stupiti novi tarifni sustav s 30 posto manjim poticajima. Već 2017. nakon odluke investitora da mijenja projekt tako što će ugraditi snažnije, veće i više agregate, Ministarstvo zaštite okoliša će poništavajući svoju prethodnu odluku C.E.M.P. osloboditi obveze da radi novu procjenu utjecaja na okoliš. Sljedeće godine C.E.M.P. će tražiti i dobiti prvo produljenje statusa povlaštenog proizvođača, na temelju pisane izjave direktora o tome da je već utrošeno 50 posto planiranih investicijskih sredstava i konzekventno više od pola projekta realizirano.

No, 2019. državna razvojna banka HBOR odobrit će C.E.M.P.-u kredit od 80 milijuna eura, usprkos činjenici da je lokacijska dozvola na kojoj se projekt temelji predmet sudskog spora, a projekt je već ionako subvencioniran kroz garantiranu otkupnu cijenu energije. Na kraju, HERA-inim prihvaćanjem izmjene Prethodnog rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije rok za realizaciju projekta opet je prolongiran. Je li u svim tim transakcijama bilo nezakonitosti i pogodovanja investitorima? Istraga koja je pred nama trebala bi dati odgovor na to pitanje…

dnevno.hr

Stranica 6 od 1806
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…