Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak obišli su u petak gradilište pristupnih cesta Pelješkom mostu. U njihovoj pratnji su bili i saborski zastupnik Branko Bačić, župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, načelnik Općine Konavle Božo Lasić, načelnik Općine Ston Vedran Antunica, načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić, načelnik Općine Janjina Vlatko Mratović, predsjednik Uprave HC-a Josip Škorić i drugi uzvanici.

Ministar Butković rekao je ovom prilikom kako su ukupnja ulaganja u cestovnu infrastrukturu u RH oko 25 milijardi kuna.
”Danas smo imali koordinacijski sastanak s predstavnicima svih izvođača i nadzora na svim fazama izgradnje Pelješkog mosta. Taj projekt ide svome kraju, kako most tako i ceste. Većih problema i kašnjenja nema i do sezone 2022. godine ćemo imati gotov Pelješki most, a vrlo brzo i pristupne ceste koje su sastavni dio projekta. To je najveći i najznačajniji infrastrukturni projekt u RH. Mi smo u obilasku druge faze projekta, cesta koje izvodi tvrtka Strabag. Kao što znate probijen je tunel Debeli brijeg 74 dana prije predviđenog roka”, rekao je ministar Butković.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak rekla je kako joj je veliko zadovoljstvo uvjeriti se u napredak radova.
”Vrijednost projekta je više od četiri milijarde kuna, a 3,2 milijarde je iz fondova EU. To zaista govori i o važnosti činjenice da smo članica EU”, rekla je ministrica Tramišak.

Župan Nikola Dobroslavić zahvalio je Vladi RH, MMPI kao i MRRFEU na potpori projektima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
”S velikom zadovoljstvom ovdje na trasi pristupnih cesta konstatiramo da se projekt odvija uredno i da se bliži vidljivom završetku. Ovaj projekt je strateški projekt povezivanja hrvatskog prostora i mi radimo na njegovom nastavku u smislu pripremanja studijske dokumentacije za nastavak autoceste od Metkovića do Osojnika, kao i za brze ceste od Dubrovnika do Zračne luke te od Brijeste do Perne”, rekao je župan Dobroslavić.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić rekao je kako projekt Pelješkog mosta s pristupnim cestama primjer, kako u građevinskom, tako i u administrativnom smislu, kako se ovakvi veliki infrastrukturni projekti trebaju rješavati.
”Tunel kroz koji smo prošli je peti po veličini u RH i sve aktivnosti na drugoj fazi pristupnih cesta odvijaju se ubrzanim ritmom kako bi se sve završilo do konca lipnja 2022. godine”, rekao je Škorić.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potpisao je u petak u Stonu Ugovor za rekonstrukciju luke otvorene za javni promet Ubli na otoku Lastovo kao i Sporazum o potrebi sanacije i rekonstrukcije luke otvorene za javni promet luke Cavtat. Na potpisivanju su bili i župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Joškom Cebalom i Žaklinom Marević, a župan je ujedno i supotpisnik Sporazuma za sanaciju cavtatske rive.

Ministar Butković rekao je kako je razvoj lučke infrastrukture koji provodi Vlada RH renesansa na hrvatskoj obali.
”Od ova dva jedan projekt ide iz EU fondova, luka Ubli, drugi se financira iz nacionalnih sredstava, obnova luke u Cavtatu. Pelješki most i izgradnja lučke infrastrukture, odnosno kako je ja nazivam – renesansa na našoj obali ostat će upamćeni u mandatu Vlade RH Andreja Plenkovića. Ukupna vrijednost je oko 90 milijuna kuna. Mi svi koji živimo na moru i od mora znamo što znači graditi luku jer je lice i naličje svakog mjesta. To je više i od otočkog povezivanja, to je sigurnost, podiže imidž, manjeg ili većeg mjesta na otoku ili priobalju. Drago mi je da smo uspjeli ugovoriti tih milijardu kuna, a ovo što se događa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je gotovo 600 milijuna vrijednih projekata, a kad se pokrenu i ostali projekti to će biti 700 milijuna kuna. To pokazuje da ova županija zna provoditi projkete, da zna pripremati projekte, kao i naravno njezine Županijske lučke uprave”, rekao je ministar Butković.

Ravnatelj SAFU-a Tomislav Petric istaknuo je kako oni kao Središnja agencija na području DNŽ trenutno provode 29 projekata vrijednosti 6,8 milijardi kuna.

Župan Dobroslavić istaknuo je kako je veliki dio projekata lučke infrasturkture u realizaciji ili poodmakloj fazi pripreme.
”Mi imamo osam, odnosno sa cavtatskom rivom sada ih je devet takvih projekata i u realizaciji su već Trpanj, Donje Čelo i Puntin, pred izborom izvođača radova su Polačište i Vela Luka, a nakon današnjeg potpisa ide javna nabava za Ubli. Preostaje nam dakle Prigradica i Perna koja je pred građevinskom dozvolom. Vrijednost tih projekata je 700 milijuna kuna. Naši ljudi kažu kako je na naše područje zadnji ulagao Franjo Josip, a ovo sada to daleko nadmašuje. Zahvaljujem Ministarstvu, Vladi RH i našim saborskim zastupnicima posebice Branku Bačiću koji su na tome radili”, rekao je župan Dobroslavić.
Naglasio je i kako se priprema projekt produljenja autoceste od čvora Metković do Osojnika i brze ceste od Dubrovnika do Zračne Luke Dubrovnik te od Brijeste do Perne.
”Tada ćemo konačno biti infrastrukturno vezani s našom zemljom”, rekao je župan Dobroslavić.

Saborski zastupnik Branko Bačić rekao je kako MMPI razvija jako veliki broj projekata na području Dubrovačko-neretvanske županije.
”Svaka treća luka realizira se na području naše županije. Ne može se sve financirati iz europskih fondova, stoga je važno da je Ministarstvo prepoznalo značaj i tog projekta u Cavtatu”, rekao je Bačić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić izrazio je zahvalnost županu Dobroslaviću i Branku Bačiću, kao i ravnatelju LU DNŽ Antunu Banovcu.
”Ovo je itekako značajan zahvat za Cavtat, riva u Cavtatu je u jako lošem stanju i ovo je nužan projekt za nas. Radujem se što se ovo događa u mom mandatu i ponosan sam zbog toga”, rekao je načelnik Lasić.

Ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac istaknuo je kako je ponosan na današnje potpisivanje ugovora.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković rekao je ovom prilikom kako su u posljednje tri i pol godine realizirani brojni projekti na području Grada Dubrovnika.

”Jedan projekt koji smo svi mogli vidjeti je cesta od Velikog Zatona od Štikovice čiju su sanaciju građani, ali i posjetitelji čekali 40 godina. On danas ide svojem kraju, projekt je vrijedan 22,8 milijuna kuna. Lapadska obala koju se najmanje 40 godina čekalo, i za koju su se smišljali razlozi da se ne dogodi, mi smo je osmislili u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Ono što je važno i što očekujemo, što smo dobili ponovno je putnički terminal u Gružu”, rekao je gradonačelnik Franković.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije počeo je upis djece u prve razrede osnovnih škola koji će u školske klupe ući u rujnu, s početkom školske 2021./2022. godine.

U I. razred školske godine 2021./2022. u osnovne škole na području Dubrovačko-neretvanske županije upisat će se djeca koja imaju prebivalište, odnosno prijavljeno boravište na području Dubrovačko-neretvanske županije, odnosno na području koje pripada pojedinoj osnovnoj školi i to:

    1. djeca koja do 01. travnja 2021. godine imaju navršenih šest godina života,
    2. djeca koja do 31. ožujka 2021. godine nemaju navršenih šest godina života, ali koja do 31. prosinca 2021. godine navršavaju šest godina života ako to, na zahtjev roditelja ili skrbnika i na prijedlog stručnog povjerenstva, odobri nadležni Upravni odjel,
    3. djeca kojima je za školsku godinu 2020./2021. rješenjem Upravnog odjela za društvene djelatnosti Dubrovačko-neretvanske županije odgođen upis u prvi razred osnovne škole.

Pozivaju se roditelji, odnosno skrbnici djece dorasle za upis u prvi razred osnovne škole u školskoj godini 2021/2022. da najkasnije do 15. veljače 2021. godine podnesu zahtjev za uvrštenje svog djeteta na popis djece dorasle za upis u I. razred osnovne škole.

Sve detalje možete doznati na sljedećim dokumentima: 

  1. PLAN upisa djece u I. razred školske godine 2021./2022. u osnovne škole na području Dubrovačko-neretvanske županije,
  2. Obavijest  o upisu djece u I. razred školske godine 2021./2022. u osnovne škole na području Dubrovačko-neretvanske županije,
  3. Zahtjev za  uvrštavanje djeteta u popis školskih obveznika, – word i pdf obrazac
  4. Zahtjev za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta – učenika, Obrazac 6. – word i pdf obrazac

S milijardom kuna bespovratnih sredstava Grad Dubrovnik ušao financijski stabilan u 2021. godinu

Usprkos brojim negativnim efektima Covid-19 pandemije, a koji su se posebno prelili na sredine čije gospodarstvo je snažno oslonjeno na turizam, Grad Dubrovnik u 2021. godinu ušao je financijski stabilan s podlogom za završetak započetih, ali i realizaciju novih investicija.

U nešto više od tri godine Grad Dubrovnik je uspio priskrbiti preko milijardu kuna bespovratnih europskih sredstava čime je osigurano financiranje iznimno velikih i složenih kapitalnih projekata, poput 70 milijuna kuna vrijedne rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale s očekivanim početkom radova u travnju, a čije izvođenje građane Dubrovnika neće stajati niti kune.

EU projekt razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje vrijedan 881.208.682 kuna, ulaganje je koje je Dubrovnik čekao desetljećima. Izgradit će se, sanirati i rekonstruirati ukupno više od 70 kilometara cjevovoda na širem području Dubrovnika te izgraditi brojni objekti, među njima novi pročistač otpadnih voda u Lapadu. I troškovi izgradnje funkcionalnog pročistača pitke vode u Komolcu također će se refinancirati kroz ovaj projekt. Jedanaest novih MAN-ovih autobusa za javni prijevoz na gradske prometnice stižu pred sezonu, a također je riječ o ulaganju koje ne traži financijsko sudjelovanje Grada Dubrovnika nego je u cijelosti podmireno iz EU i nacionalnih izvora.

Kreditiranje je također redovan način financiranja javnih i razvojnih projekata, a bez kreditnog zaduživanja teško je zamisliti realizaciju velikih kapitalnih i infrastrukturnih projekata, poput stanova, novih prometnica ili škola. –„Uz Dubrovnik se godinama neopravdano vezivao epitet nekakvog proračunskog Eldorada, što nikada nije odgovaralo istini te nam je u konačnici samo štetilo, a o odgovornom i racionalnom gospodarenju javnim novcem treba suditi u razdobljima krize, a ne u, uvjetno rečeno, blagostanju“, kaže gradonačelnik Mato Franković, ističući kako je Grad u korona krizi zadržao stabilnost i kontinuitet razvojnih projekata, dok je posebna pažnja posvećena socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti. Gradonačelnik podsjeća i da je na ime beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed pada prihoda iz državnog u gradski proračun  prosincu uplaćeno 38,6 milijuna kuna.

Kreditna sredstva Grad Dubrovnik koristi za realizaciju brojnih infrastrukturnih zahvata. Svi se realiziraju krajnje transparentno, isti su opipljivi i na korist su građanima. Od prva 43 stana za mlade obitelji u Mokošici, sustava oborinske odvodnje u ulicama Kardinala Stepinca i Vukovarskoj, preko vrtića Palčica i OŠ Montovjerna, prve novogradnje u obrazovanju još od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, pa do strateškog projekta cestogradnje od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja, a kojim se stvaraju preduvjeti za širenje urbanog područja grada i brojnih drugih. Kreditnim zaduženjem u 2021. financirat će se i dom umirovljenika u Gružu, a investitor je hotel Gruž d.d., uz prethodno odobrenje Gradskog vijeća, kao uostalom i za sva zaduženja.

Uz spomenute EU projekte te one u fazi izvođenja, u Proračunu za 2021. godinu rezervirana su sredstva za dvoranu za borilačke sportove u Gospinom polju, za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za novu cestu Tamarić te, između ostalog, za završetak rekonstrukcije zgrade Jugovog bazena. Za 14 milijuna kuna vrijednu obnovu, uređenje i opremanje OŠ Marina Getaldića na dvije lokacije sredstva su osigurana donacijom zaklade Caboga Stiftung.

Grad Dubrovnik i u narednom razdoblju veliki značaj poklanja upravo vanproračunskim sredstvima pa je čitav niz projekata pripremljen i spreman za financiranje putem Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Među njima se ističu azil za životinje, Dom umirovljenika ispod Opće  bolnice, škola u Mokošici, vrtić Pčelica, stanovi Solitudo, ali i nova multi funkcionalna sportska dvorana u Gospinom polju, projekt koji je nedavno predstavljen javnosti.

I U UVJETIMA PANDEMIJE Čak pet gradskih tvrtki među najstabilnijim u Hrvatskoj

Pet društava u kojima Grad Dubrovnik ima većinski ili najveći pojedinačni vlasnički udio našla su se među najstabilnijim društvima u Republici Hrvatskoj prema poslovanju u korona-krizi, objavila je državna Financijska agencija FINA.

Tako su se četiri društva u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika - Vodovod Dubrovnik d.o.o., Čistoća d.o.o., Sanitat d.o.o. i Vrtlar d.o.o. našla među 1085 najstabilnijih u novoobjavljenom izvješću FINA-e „Poslovanje u uvjetima pandemije - najstabilniji poduzetnici u RH“. Njima se pridružila i Luka Dubrovnik d.d., tvrtka u kojoj Grad Dubrovnik među dioničarima zauzima najveći udio.

Ti poduzetnici prema metodologiji FINA-e bilježe najmanju vjerojatnost nastupanja statusa neispunjavanja obveza. FINA je za svoj izračun koristila podatke iz razdoblja siječanj – rujan 2020. te ih usporedila s podacima u istom razdoblju 2019. godine. S područja naše županije među najstabilnijim su ukupno 24 tvrtke, od kojih je 17 registrirano u Dubrovniku.

Ovi rezultati su znakoviti jer upravo je najveći pad prometa na razini županija, navodi se u izvješću, ostvaren u Dubrovačko-neretvanskoj (46,2%), a slijede Istarska (25,2%) i Šibensko-kninska županija (21,9%). Promatrano po područjima djelatnosti koja su 2020. godine u uvjetima pandemije COVID-19 imala pad prometa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine na samom vrhu su upravo djelatnosti vezane uz turizam.

Analiza FINA-e ujedno potvrđuje podatke koje je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković predstavio na konferenciji za novinare krajem prošle godine, a prema kojima su gradska društva, unatoč štetnim efektima pandemije, financijski stabilnija nego što su bila na početku mandata 2017. godine. Brzim prilagođavanjem novonastalim uvjetima Grad Dubrovnik je također u 2020. godini zadržao financijsku stabilnost koja se prelijeva i na 2021. godinu. Uredno poslovanje, tekuće i nove kapitalne investicije koje se odvijaju uz značajno korištenje dostupnih bespovratnih sredstava Europske unije, potvrđuju takvu poziciju Grada.

EU PROJEKT ODRŽIVE MOBILNOSTI Gradskim tvrtkama četiri teretna bicikla

U sklopu EU projekta City Changer Cargo Bike (CCCB), Grad Dubrovnik nabavio je četiri električna teretna bicikla, i to dva za potrebe Čistoće, jedan za tvrtku Vrtlar te jedan za gradsku upravu. Predstavljeni su novinarima, zajedno s prednostima njihova korištenja  na području povijesne jezgre, na kojoj se provodi pilot projekt, a gdje bi upotreba ovakvih bicikala u svrhu dostave mogla olakšati svakodnevni život ugostiteljima, trgovcima, dostavnim službama i građanima.

''S obzirom da je ovo pilot projekt vidjet ćemo kako će sve skupa zaživjeti i hoćemo li ići dalje u nabavku novih  električnih teretnih bicikla. Ovim su projektom, između ostalog, financirane i plaće troje djelatnika Grada Dubrovnika u periodu od 2018. do 2022. godine, kada projekt završava, edukacije i svi projektni materijali. I ovim projektom nastavljamo raditi na transformaciji grada na način da se okrenemo tehnologiji električnih vozila, koja su vozila budućnost. U suradnji s HEP-om postavljaju se punionice za električna vozila, pripremamo i projekt električnih autobusa, projekt car sharing zaživio je dosta dobro s obzirom na cjelokupnu situaciju s pandemijom'', rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković predstavljajući CCCB projekt.

Veliki su i ekološki benefiti korištenja električna teretna bicikla s obzirom na emisiju CO2, smanjenju buku te gužve. Gradovi Utrecht, Cambridge, San Sebastian i Copenhagen su već uveli ovu praksu na svojim ulicama i ona se pokazala kao vrlo ekonomski isplativa i efektivna.

''Učit ćemo od njih i kroz ovaj pilot projekt vidjeti kako će se one pokazati ovdje. Vidjet ćemo i ubuduće mogućnosti njihova korištenja. Cilj je promoviranje urbane mobilnosti kroz inovativna rješenja'', pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž.

Uporaba teretnih bicikala diljem gradova EU pokazala se kao vrlo uspješan model rješavanja problema istovara tereta, a posebno u njihovim pješačkim zonama.  CCCB želi putem aktivnosti ovog projekta pokazati korist ovog rješenja, podići svijest u javnom i privatnom sektoru, reducirati zagađenost i zagušenost motoriziranim vozilima te poboljšati sigurnost i upotrebu javnih površina.

U narednom periodu provest će se radionice i edukacije o prednostima ovakve vrste prijevoza za zaposlenike poduzeća koja ih koriste. Zbog situacije s epidemijom uzrokovanom virusom COVID 19, projekt je produljen šest mjeseci i trajat će do veljače 2022. Ukupna vrijednost projekta za svih 20 projektnih partnera je 28.564.842,23 kuna, a bespovratna sredstva za Grad Dubrovnik iznose 983.671,87 kuna.

Gradonačelnik Mato Franković dao podršku turističkim vodičima

Na sastanku s predstavnicima Društva turističkih vodiča Dubrovnik, gradonačelnik Mato Franković dao je punu podršku njihovoj inicijativi kojom traže izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu, a čiji konačan prijedlog liberalizira ovo tržište.

''Obećavam Vam da ću ne samo kao gradonačelnik Grada Dubrovnika, koji će sudjelovati u redovnoj proceduri te putem e savjetovanja predložiti izmjene Zakona, već i kao saborski  zastupnik inzistirati na tome da se zaštite lokalni vodiči, koji ne samo što tumače stariju povijest Grada nego itekako vjerno svjedoče noviju povijest, posebno Domovinski rat. Stoga ne možemo dopustiti da o Gradu i njegovoj povijesti pričaju osobe koje nisu dovoljno educirane'', rekao je gradonačelnik Franković, na sastanku kojeg je održao zajedno sa zamjenicom Jelkom Tepšić.

Jedna od osnovnih zamjerki turističkih vodiča na prijedlog ovog Zakona jest što se svima, bez potrebne edukacije, omogućuje da rade kao vodiči na čitavom prostoru Republike Hrvatske, osim na rijetkim zaštićenim lokalitetima, te pozivaju da Hrvatska zaštiti svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, poput primjerice Grčke i Cipra. Samo u Dubrovniku, kroz lokalno Društvo turističkih vodiča, trenutačno djeluje oko 600 vodiča s potrebnim licencama.

Gradonačelnik Franković u obilasku gradilišta pristupnih cesta Pelješkog mosta

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković pridružio se danas ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću i suradnicima u obilasku radova na pristupnim cestama Pelješkog mosta te obilasku gradilišta tunela Debeli Brijeg.

Prilikom obilaska gradilišta na Pelješcu gradonačelnik Mato Franković istaknuo je projekte koje ova Vlada snažno financijski i institucionalno podupire na području Grada Dubrovnika i Županije, izdvojivši projekte koje je Dubrovnik čekao 40 godina; realizaciju ceste Zaton Veliki-Štikovica vrijednu 22.8 milijuna kuna te 70 milijuna kuna vrijedno proširenje i uređenje Lapadske obale, a čija realizacija uskoro počinje.  -„Treba danas uputiti zahvalu ministru Olegu Butkoviću i državnom tajniku za more i EU fondove pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josipu Bilaveru, koji su uložili maksimalne napore da Lapadsku obalu u potpunosti financiramo europskim i nacionalnim sredstvima“, rekao je.

Podsjetio je i na projekt uređenja rive na Kalamoti vrijedan 30 milijuna kuna te na značaj putničkog terminala u Gružu, koji je unatoč otporima interesnih skupina vraćen Gradu. -„ Putnički terminal u najprometnijoj hrvatskoj luci je željom tadašnje državne vlasti i bivšeg gradonačelnika trebao pripasti privatnoj tvrtki i kao takav postati „banka“ nekoj privatnoj instituciji. To nismo dopustili i zadržali smo ga u svojim rukama“, poručio je gradonačelnik Franković.

Osvrnuo se i na dugogodišnje političko pitanje Pelješkog mosta. -„Pelješki most je projekt koji je trebao biti iznad uskih stranačkih interesa i ideologija, točka ujedinjenja različitih političkih opcija“ kazao je. Zahvalio je županu Nikoli Dobroslaviću i saborskom zastupniku Branku Bačiću na iskazanoj ustrajnosti te je podsjetio kako su tadašnja hrvatska Vlada i bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić pozdravljali odustajanje od gradnje Pelješkog mosta, nazivali ga „iluzijom za budale“ te su se priklanjali opciji koja bi pet i pol  kilometara zalazila u teritorij susjedne države.

Obilascima su u tvrđavi Kaštio u Stonu prethodila potpisivanja Ugovora za rekonstrukciju luke Ubli na Lastovu i Sporazuma o sanaciji dijela obale i izgradnje gata u Luci Cavtat. Nazočili su im župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, načelnik Općine Konavle Božo Lasić, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric, ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije Antun Banovac, saborski zastupnik Branko Bačić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić i drugi.

Lapadska obala nosit će ime generala Nojka Marinovića

Na inicijativu Policijske udruge branitelja i HVIDRA-e, gradonačelnik Mato Franković uputio je prijedlog Povjerenstvu za imenovanje ulica i trgova da se već na idućoj sjednici Gradskog vijeća ulica Lapadska obala preimenuje u Obala generala Nojka Marinovića. Ovim činom odala bi se počast jedinom dubrovačkom ratnom generalu, a svakako je važno spomenuti i simboliku kako se na ulicu koja će ubuduće nositi generalovo ime nastavlja Ulica Miljenka Bratoša, još jednog od simbola obrane Grada u Domovinskom ratu.

Podsjetimo, upravo će Lapadska obala uskoro doživjeti kompletnu rekonstrukciju i biti prvi veliki infrastrukturni zahvat na užem području grada u mandatu ove gradske uprave čija izgradnja je u potpunosti financirana iz europskih i nacionalnih sredstava.

„MISLI NA DRUGE-CIJEPI SE“ – I gradonačelnik Franković primio cjepivo protiv koronavirusa

U sklopu kampanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo „Misli na druge - cijepi se“, u Općoj bolnici Dubrovnik cjepivo protiv virusa COVID 19 primio i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Tom prigodom uputio je poruku svim sugrađanima o važnosti cijepljenja i solidarnosti s drugim članovima zajednice.

- Važno je da mi kao političari koji obnašamo društveno odgovorne funkcije pokažemo svojim primjerom da je cjepivo sigurno. Svjesni smo da na području Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika imamo jednu razinu odbojnosti prema cijepljenju, poglavito djece. Cjepivo će nastaviti pristizati u više navrata, Europska unija je osigurala dovoljnu količinu za sve tako da vjerujem da će odaziv biti dobar i da ćemo tako u konačnici pobijediti ovaj virus. U povijesti svijeta brojne bolesti riješene su cijepljenjem. Dakle, nema straha, cjepivo je sigurno i dosada su cijepljeni milijuni ljudi – poručio je gradonačelnik Franković.

Na temu putovanja i najava tzv. „zelenih putovnica“ rekao je kako je prerano govoriti o tome no istaknuo je kako će reaktivacija turističke sezone koju očekuje do lipnja zasigurno ovisiti o procijepljenosti stanovništva.

Kampanja se naslanja na zajedničku kampanju Europske unije pod sloganom “Zajedno kroz krizu” i glavnom porukom: „Naprijed ne možemo podijeljeni nego u zajedništvu: s istraživačima, medicinskim osobljem, znanstvenicima, učiteljima, prijateljima i susjedima koji djeluju u pozadini.” Cilj hrvatske nacionalne kampanje je građanima pružiti što više informacija o cjepivu, njegovim svojstvima i učincima, mogućim popratnim neželjenim pojavama nakon cijepljenja i kontraindikacijama za cijepljenje, kao i organizaciji i načinima provedbe programa cijepljenja za sve građane koji se odluče cijepiti.

Tijekom 2020. dvostruko više korisnika demografskih mjera Grada Dubrovnika

Grad Dubrovnik, u sklopu mjera Socijalnog programa i demografskih mjera, roditeljima isplaćuje dar za novorođeno dijete te stalnu godišnju pomoć za treće i svako daljnje novorođeno dijete.

Temeljem Odluke o ostvarivanju prava na dar za novorođeno dijete jednokratne potpore za prvo novorođeno dijete u obitelji iznose 2.500 kuna, za drugo 3.500 kuna te za treće 5.000 kuna. Tijekom 2020. roditeljima novorođenčadi isplaćeno je sveukupno 2.007.500 kuna za 417 korisnika.

Podsjetimo, Grad Dubrovnik u svoje je mjere socijalnog programa za 2019. uvrstio i stalnu godišnju pomoć roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete u ukupnom  iznosu od 33.600,00 kuna, koja se isplaćuje u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života.

U 2020. godini to pravo ostvarile su 152 obitelji, što je dvostruko više nego u prethodnoj godini. Ukupno je za ovu demografsku mjeru tijekom 2020. isplaćeno iz gradskog proračuna 748.800 kuna.

Mjere socijalnog programa Grada Dubrovnika obuhvaćaju čitav niz subvencija, olakšica i potpora usmjerenih poboljšanju demografske slike Grada te boljih ekonomskih i socijalnih uvjeta za mlade.

 

 

 

Dom Marina Držića započinje 2021. godinu novim aktivnostima u sklopu pedagoške djelatnosti i najavljuje početak online likovne radionice papir mašea “Svijet Držićevih Indija”. Radionica će se realizirati interaktivno kroz 8 video uradaka koji će biti postavljeni na mrežne stranice Doma Marina Držića, počevši od ove subote, 17. siječnja. Kroz dva mjeseca svaki tjedan će biti dostupan novi video  kroz koje će se polaznici upoznati sa svim fazama izrade i ukrašavanja predmeta od papir mašea. Konačni produkti radionice bit će oslikana zdjelica i zidna pločica u funkciji slike te ogrlica. Mentorica radionice je muzejska pedagoginja Doma Marina Držića Jasmina Runje.

Radionica je namijenjena širokoj publici, od djece predškolskog uzrasta, učenika i studenta, sve do odraslih. Broj sudionike je neograničen, nije se potrebno prijavljivati već se radionici može priključiti svatko tko će se, prateći video nastavke na mrežnim stranicama Doma Marina Držića, okušati u izradi predmeta od papir mašea. Sudionici su pozvani da dokumentiraju svoj rad te nam fotografije i snimke pošalju na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. kao i putem društvenih mreža Doma Marina Držića. Također, fotografije gotovih uradaka moći će poslati na istu adresu, a Dom Marina Držića će na završnoj osmoj video-radionici u ožujku uprizoriti virtualnu izložba radova.

Kroz on-line radionicu „Svijet Držićevih Indija“ sudionici će se upoznati s opusom Marina Držića s posebnim naglaskom na komediju Dundo Maroje i Prolog Dugog Nosa u kojem Negromant govori o raznim Indijama – Velicijeh, Malijeh, Novijeh i Starijeh, o raznim životinjama koje se u njima spominju poput ždralova, čaplji, žaba, papagaja, majmuna, pasa. Zamišljat će pejzaže o kojima je Držić pisao kao i lik Negromanta koji  je o njima pričao, te likove “ljudi nazbilj” i “ljudi nahvao”.

Tehnika kojom će se realizirati radionica je likovna kiparska tehnika papir mašea koja u prijevodu znači "sažvakan"papir. Prednost ove tehnike je dostupnost i niska cijena materijala, a ujedno je dobar primjer reciklaže. Materijal koji će polaznicima biti potreban za rad: papir od ambalaže za jaja ili novinski papir / ljepilo (drvofix) / dvije plastične posude / komad tkanine (krpa) / štapni mikser / čačkalice / komad čvrste podloge (plastične ili drvene) / boje (akrilne ili tempere) / crni marker / zaštitni lak / mantil / brusni papir / žlica / kuhalo za vodu /cjediljka / selotejp.

Udruga Festa Dubrovnik za ovogodišnju je svoju jubilarnu 20. manifestaciju Festa 2021 Dubrovnik po tradiciji pripremila višednevni bogat i raznovrstan program koji bi počeo Festom od klapa i najpopularnijim skladbama V.Paljetka, M.Nardellija, Đ.Jusića i K.Magdića! I naše bi operne Dive pjevale u crkvi sv. Vlaha, Rock-paradom bismo se vratili u Lazarete, gala-koncert smo planirali uz 30. obljetnicu dubrovačke Atlantide s DSO i gostujućim zvijezdama. Bilo bi i Feste od vina na Kandeloru i radionice tradicionalnih jela uz autohtona vrhunska vina u sklopu nje. Ali smo Protokol Grada i sve institucije s kojima surađujemo, prema jednoglasnoj odluci redovne Skupštine naše Udruge, budući da nije bilo naznaka skorih promjena epidemiološke situacije u nas i prema njoj odgovarajućih mjera, obavijestili o ODGODI svih naših planiranih programa jubilarne 20. Feste 2021 Dubrovnik, koji su pretpostavljali veći broj izvođača i publike. 

Ono što sigurno ostaje u programu su:

25.01. (ponedjeljak) u 19:00 sati, u predvorju Kazališta - otvaranje izložbe GRAD SV. VLAHA u suradnji s Dubrovačkom udrugom likovnih umjetnika i Hrvatskom maticom iseljenika. Organizaciju izložbe pomogli su Kazalište Marina Držića, Umjetnička galerija Dubrovnik, Dom Marina Držića, Marin Ivanović, Andrea Batinić i Igor Brautović.

28.01. (četvrtak) u 20:00 sati u Kazalištu Marina Držića promocija albuma klape Kaše MISA SV. VLAHA, autora Vicka Dragojevića (umjesto odgođene Feste od klapa).

O novim terminima odgođenih programa obavijestit ćemo čim to realno bude moguće.

Humanitarna namjena 20. Feste bit će usmjerena Općoj bolnici Dubrovnik.

Početkom nastave u osnovnim i srednjim školama, doći će do izmjene u voznom redu, kako na gradskom tako i na prigradskom području. 

U sladu sa potrebama osnovnih i srednjih škola, došlo je do dopunjavanja voznog reda polascima koji su prilagođeni školskim terminima i obavezama. 

Osim navedenih izmjena, u voznom redu Istok doći će do promjena na linijama 25 i 27 čiji su polasci  usklađeni s polascima linije broj 11. 

Izmjene u voznom redu Istok usklađene su sa Općinom Konavle

Novi vozni red biti će aktivan od ponedjeljka 18.01.2021. godine.  

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak danas je u pratnji rektora Nikše Buruma i ravnatelja Studentskog centra Marka Potrebice obišla Kompleks studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku čijom je izgradnjom osiguran smještaj za 503 studenata.

Projekt izgradnje studentskog doma vrijedan je 201 milijun kuna od kojih bespovratna sredstva iznose 151 milijun kuna.
Ministrica Tramišak izrazila je zadovoljstvo novosagrađenim objektom i poručila kako vjeruje da će novi studentski dom postati centar studentskog života i učiniti Dubrovnik još vidljivijim na karti sveučilišta.
„Mogu reći da je ovaj Studentski dom zaista jedan od impresivnijih objekata koji je zasigurno podigao kvalitetu studentskih domova u Republici Hrvatskoj i nametnuo novi standard“, rekla je ministrica Tramišak.
Ovim projektom Sveučilište u Dubrovniku osigurat će odgovarajući studentski standard za svoje nedomicilne studente organiziranim smještajem i prehranom s naglaskom na studente u nepovoljnom položaju.

Stranica 6 od 2286
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…