Hrvatska u ljeto ulazi nespremna, turistička sezona pod velikim upitnikom

153

Pred vratima je sredina travnja, i ne dogodi li se čudo, izgledno je da će Hrvatska dramatično podbaciti u procjepljivanju. Cilj Europske unije je do kraja ljeta cijepiti 70 posto odraslog stanovništva, što je oko 55 do 60 posto ukupne populacije, kako bi u jesen ušla bez straha od novog vala.

Prolazno vrijeme, a to je kraj lipnja, za Hrvatsku je nemjerljivo važniji datum jer je to ulazak u sezonu, dio godine o kojem ovisi dobar dio BDP-a, prihodi tvrtki i dohoci desetina tisuća građana koji žive od turizma.

Prema internom dokumentu Europske komisije koji je objavio Bloomberg, većina članica mogla bi do kraja lipnja cijepiti više od 55 posto stanovništva, a Hrvatska će biti među najsporijima jer neće uspjeti procijepiti niti polovinu – procjena je tek 45,3 posto.

Da stavimo stvari u pravu perspektivu, to je procjena koja uključuje dodatnih 747.000 doza Pfizerovog cjepiva, od 10 milijuna koji će biti interventno podijeljeni do kraja lipnja među članicama.

Malta je europska rekorderka koja će do ljeta cijepiti 93,1 posto svojih građana, slijedi Danska sa 79,9 posto, Nizozemska sa 64,6 posto, Njemačka sa 61 posto te Francuska sa 58,2 posto.

U skupini zemalja koje neće dosegnuti europski cilj, dakle ispod 55 posto, bit će također Austrija, Slovačka i Češka, a najlošija je Bugarska s tek 45 posto.

Diletantsko kašnjenje

Kako Hrvatska tako diletanski kasni s procjepljivanjem? Iz Vlade Andreja Plenkovića prstom upiru na Astra Zenecu koja je isporučila Europi tek trećinu naručenih doza u prvom kvartalu, a Hrvatska je pehistički naručila baš najveće količine, 2,7 milijuna doza, tog cjepiva.

Naravno da Vlada nije mogla znati da će problemi s Astrinom isporukom eskalirati u toj mjeri da se isporuči tek 17 posto naručenih doza, no to je ne ekskulpira od odgovornosti zašto nije odradila druge korake i bila u niskom startu kad cjepivo napokon dođe.

Otkad je proglašena pandemija u ožujku 2020. gotovo se neprekidno govori da je jedini način njezinog okončanja razvoj cjepiva. Mjesecima nakon toga osluškivali su se signali farmaceutskih kompanija i pregovaralo o dozama da bi konačno 22. prosinca američki Pfizer prvi registrirao svoje cjepivo u EU, a nakon njega 6. siječnja Moderna, 29. siječnja Astra Zeneca i posljednji, 11. ožujka Johnson & Johnson.

Hrvatska je dan registracije prvog cjepiva dočekala potpuno nespremna iako je imala vremena da smisli rješenje. Prvi tjedni cijepljenja bolno su razotkrili amaterski pristup, pa primjerice, nije propisano što s viškom doza iz jedne ampule da se ne bace?

Tako su se preko reda cijepili mame, tate, supruzi, supruge, susjedi, ali i “poznata” imena koja su uspjela pronaći vezu, i metaforički rečeno prijeći preko leševa drugih.

Najveći je teret država, kojoj je u opisu posla upravljanje zdravstvenom krizom, prebacila na obiteljske liječnike uz objašnjenje da oni najbolje poznaju svoje pacijente.

Unatoč mjesecima za pripremu, ubrzo se razotkrio paradoks da neki liječnici cijepe mlađe od 40, dok neki nisu prošli niti pola onih iznad 65 godina.

Nefunkcionalna platforma

Pompozno najavljivana platforma za cijepljenje proradila je tek početkom ožujka, a i danas je u načelu nefunkcionalna. Oni koji su se tim putem prijavili prvi dan gotovo mjesec dana kasnije dobili su povratni odgovor.

On se sastojao od zahvale za prijavu i podsjećanja da pravo prednosti imaju oni starije životne dobi i oni koji boluju od bolesti koje uvećavaju rizike za teže oblike Covida-19, ako su svom obiteljskom liječniku javili da se žele cijepiti. Dakle, loptica je opet na obiteljskim liječnicima uz izostanak ključne informacije – datuma cijepljenja.

U isto vrijeme, Vlada ne želi objaviti tko je autor platforme koja ne funkcionira niti tri mjeseca nakon početka cijepljenja, a ugovorena je izravnom pogodbom u poslu prikladno procijenjenom ispod 200.000 kuna pa ne zahtijeva (transparentnost) javne nabave.

To su samo neki od lokalnih primjera amaterizma u borbi s bolesti koja je zaustavila svijet u proteklih godinu dana, a u Hrvatskoj dosad uzela 6150 ljudskih života.

Izgledno je da Hrvatska u ljetnu sezonu ulazi s manje od pola procjepljenog stanovništva, a za zemlju koja ovisi o turizmu to bi se moglo vratiti kao bumerang.

Turisti koji dolaze, posebno oni iz zemalja gdje je dinamika cijepljenja uspješnija, birat će destinacije gdje se osjećaju sigurno, gdje bolnice nisu napunili do ruba kapaciteta oni s Covidom-19, pa se čini da će onaj slogan “Safe stay in Croatia” biti spektakularno promašen. Kao uostalom i uspjeh cijepljenja.

Onda bi promašene mogle biti i ekonomske prognoze o oporavku u 2021. koje se redom temelje na koliko-toliko uspješnoj ljetnoj sezoni, što će opet utjecati na sve koji rade i žive od turizma.

Domino efekt tu ne staje: u pitanju su dohoci, prihodi tvrtki, otplate obveza vjerovnicima, moratoriji u bankama… A najesen, s hladnim vremenom, realan je novi val koronavirusa među onima koji još nisu došli na red za cjepivo.

IZVOR: poslovni.hr

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *