TKO BI TREBAO HRANITI GRAD?

19 Studeni 2019
Autor :  

Svečano otvorenje multimedijalne jestive izložbe Hranitelji grada, u organizaciji Dubrovačke razvojne agencije DURA i Udruge Kinookus, održat će se u petak 22. studenog u 18 sati u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Izložba u sklopu projekta Slow Food – Srednja Europa originalan je pokušaj skretanja pažnje na iznimno bogatu, premda i dalje nedovoljno istraženu gastro-kulturnu baštinu dubrovačkog kraja.

 

Dubrovnik se može pohvaliti još jednim pionirskim projektom, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini: pet gradova Srednje Europe (Venecija, Brno, Kecskemét, Krakow i Dubrovnik) surađuju na stvaranju transnacionalnog modela za valoriziranje nematerijalne gastro-kulturne baštine, potpomognuti bogatim iskustvom i metodologijom znanstvenika sa Sveučilišta gastronomskih znanosti u Pollenzu, koje je organizacija Slow Food utemeljila 2004. godine. 

 

Ekstremne klimatske promjene, koje su upravo u danima pripreme izložbe oborile na koljena partnerski grad Veneciju, a Dubrovniku donijele olujno jugo i najveći ikada izmjereni val na Jadranu od 10.87 metara, pred ove gradove postavljaju niz izazova među kojima je i promišljanje prehrambenih politika. Dvodnevni program sastanka predstavnika partnerskih gradova, pored izložbe i studijskog izleta u Ston, predviđa i transnacionalnu radionicu za dionike projekta na kojoj će gostovati Cristina Sossan iz ureda za prehrambene politike Grada Milana i David Matchett, direktor za razvoj prehrambenih politika čuvene tržnice Borough Market u Londonu. 

 

Okosnicu izložbe čine video-intervjui s osobama koje na različite načine baštine povijest i priče o lokalnoj gastronomskoj kulturi te znanja i vještine vezane za tradicijske proizvode. Intervjui su rezultat detaljnog znanstveno-teorijskog i terenskog istraživanja koje su timovi DURA i Udruga Kinookus proveli na području nekadašnje Dubrovačke Republike. Sukladno Slow Food pristupu izložba će osim osnovnih podataka o svakom sugovorniku, naglasak staviti na složenost teritorija nekadašnje Dubrovačke Republike, njegove osobitosti i dodire s drugim kulturama, a posebna će pažnja biti posvećena jezičnoj komponenti, odnosno terminima iz lokalnog govora koji se odnose na proizvodnju, kušanje, uzgoj i druge djelatnosti vezane uz hranu. S antropološkog motrišta, pozornost publike želi se skrenuti na lica sugovornika, čime se potiče neposredan odnos i upoznavanje osoba koje nas hrane, na uspostavu dugoročnog odnosa povjerenja i obostranog uvažavanja. 

 

Izložba želi potaknuti i razmišljanje o dignitetu proizvođača hrane, njihovoj slici i položaju u suvremenom društvu i njegovim dinamikama. Hrana čijeg proizvođača i način uzgoja poznajemo postaje hrana s licem. Veća prisutnosti gastro-kulturne baštine u turističkim turama lokalnih vodiča, jelima lokalnih restorana, izlozima lokalnih dućana uz osnaživanje interesa lokalne zajednice čini viziju ove izložbe.

 

Izložba će biti stavljena na raspolaganje svim zainteresiranim muzejima i institucijama koje je žele ugostiti, a brojni visokovrijedni spomenički prostori mogli bi dobiti nov, adekvatan sadržaj.  Otvorenje izložbe bit će popraćeno kušanjem nekih od proizvoda koji se spominju u intervjuima, ali će tradicijskim jelima biti dana suvremena interpretacija.

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…