Remek-djela Vlaha Bukovca dobila novu lokaciju

24 Ožujak 2019
Autor :  

Izložba „Portreti obitelji Vlaha Bukovca“ otvorena je u Galeriji Aluminij u Mostaru. Prvorazredna umjetnička platna Vlaha Bukovca iz riznice Umjetničke galerije Dubrovnik u Mostar su došla u zajedničkoj organizaciji Matice hrvatske Mostar, UGD-a i Galerije Aluminij.

„Izvesti Bukovca iz dubrovačkih zidina moguće je samo ako gospari imaju povjerenja u vas, a povjerenje se ne rađa preko noći“, rekao je voditelj Galerije Aluminij Darko Juka te nazvao izložbu Bukovčevih portreta obitelji 'cvjetanjem duše'. Juka je naglasio kako je ovo krunski likovni događaj godine, izložba koja ulazi u gradske kulturne anale.

Autorica izložbe viša kustosica UGD-a dr. sc. Rozana Vojvoda podsjetila je na to kako Bukovčevi radovi zauzimaju izuzetno mjesto u zbirci moderne i suvremene umjetnosti UG Dubrovnik. “Tema portreta obitelji specifična je i intimna. Bukovac je bio majstor portreta, a među njegovim najdražim i najčešćim modelima bili su članovi njegove uže obitelji: supruga mu Jelica, kćerke Marija, Jelica i Ivanka, te sin Ago“, rekla je Vojvoda.

„Vlaho Bukovac je u našoj nacionalnoj umjetnosti važan kao rodonačelnik modernog slikarstva kojeg je donio iz Pariza kao središnjeg urbanog i umjetničkog središta Europe na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Istovremeno je imao izuzetnu društvenu ulogu jer je bio nositelj društvenih aktivnosti u Zagrebu, utemeljivši prvi pravi izložbeni prostor - Umjetnički paviljon i Društvo hrvatskih umjetnika koje je okupljalo mlade i progresivne slikare“, ističe Marin Ivanović, v. d. ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik.

Vlaho Bukovac je priznat u teoriji likovne umjetnosti kao utemeljiteljem hrvatskoga modernog slikarstva u koje je uveo impresionistička načela i ideje plenerizma – izlaskom iz ateljea i slikanjem u prirodi koje se odlikuje svjetlošću i svježinom boja. Prošao je slikarske faze od akademizma, realizma, impresionizma i simbolizma do moderne. Osobito je poznat i priznat po portretima. Rođen je u Cavtatu 1855., studirao je u Parizu, a već 1878. Uspješno je izlagao na pariškomu Salonu kao prvi hrvatski slikar uopće.

Izniman uspjeh doživio je 1882. slikom La Grande Iza i postao poznat u tadašnjim europskim umjetničkim krugovima. Njegovim kratkim boravkom u Zagrebu između 1893. do 1898. počeo je uzlet hrvatskoga modernog slikarstva. Okuplja mlade umjetnike i književnike, potiče izgradnju ateljea, Umjetničkog paviljona, osniva Društvo hrvatskih umjetnika (1897.) i nastoji afirmirati hrvatsku umjetnost u svijetu. Tih je godina Bukovac bio kreator hrvatske umjetničke scene te sudjeluje u stvaranju temelja hrvatske moderne. Otvara radionicu, tzv. „zagrebačku šarenu školu“ za koju je karakterističan svjetliji kolorizam. Bukovac je upućivao i na važnost slikanja u prirodi.

Od 1903. godine do smrti živi u Pragu, gdje je bio profesor na Likovnoj akademiji. Preminuo je u Pragu 1922. godine ostavivši iza sebe opus od oko 1200 ulja na platnu te stotinjak akvarela, tempera i crteža.

Bukovac je 1918. godine napisao autobiografiju „Moj život“ u kojoj prepričava važne događaje svoga života. Tu knjigu posvetio je svojoj djeci, svome 'gnijezdu' kako ih je volio zvati. Patio je za rodnim krajem te je zapisao u svome dnevniku: „Željan sam Sunca i našeg mora, a bogme i domaće hrane, ljupke naše riječi i našeg čovjeka, koji je uza sve mane, najbliži našem srcu i ćudi.“

Trinaest remek-djela najvećega hrvatskog slikara, dva autoportreta njegovih kćerki i nekoliko obiteljskih fotografija možete pogledati u Galeriji Aluminij u Mostaru do 19. travnja.

Autor: Lorena Vegar

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…