Ivana Žuvela Kalina

Ivana Žuvela Kalina

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Sutra je Dan pobjede, domovinske zahvalnosti, dan naših branitelja koji su se borili za samostalnu Hrvatsku, protiv četničkih hordi potpomognutom zloglasnom JNA. Oluja svih oluja, veličanstvena vojno redarstvena akcija zauvijek je stavila točku na "i" velikosrpskim težnjama.

Naši branitelji, već dugo godina su marginalizirani u ovom društvu, a prije nekoliko dana bili smo i svjedoci svjedočenju Anje Šimprage, djevojački Rašković o bijegu iz tzv SAO Krajine u Hrvatskom saboru. Kakve je oluje ta izjava izazvala u njima i kako se osjećaju danas, toliko godina kasnije?

Pero Kristić, donedavni predsjednik Udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata:

- Bili su to dani ponosa i slave. Puno je godina prošlo, slažem se kako treba postojati suživot, trebamo krenuti odnekud, ali tek onda kada naplatimo ratnu odštetu. Neka dođu i priznaju sve zločine. Ne sviđa mi se uopće ova veza Plenković-Pupovac-Vučić i to osuđujem. Što se tiče naših dubrovačkih branitelja, od Šuice, Vlahušića, sada Frankovića, svi se kunu u branitelje kad su izbori i pričaju o stambenom zbrinjavanju. Sve je pošlo u zaborav, razočaran je Kristić, koji je u Domovinski rat krenuo s tek sedamnaest godina.

- Par dana prije Oluje sam razvojačen, 4.8 opet obučen u istu satniju. Imaš osjećaj kako se sprema nešto što se 5.8.i ostvaruje. Teško je opisati veselje i sreću koja je među nama na položajima zavladala, meni je to bio najveći trenutak u cijelom Domovinskom ratu, onaj trenutak kad znaš da je konačna pobjeda tu i da je Hrvatska cijela slobodna. Na Oluju sad gledam kao i prije 25 godina. Briljantna vojna pobjeda koja je ponovno povezala Hrvatsku i uvelike pridonijela konačnom završetku Domovinskog rata. S tugom se uvijek sjetim svih poginulih branitelja i nevinih hrvatskih žrtava od 91.do 95.godine. Žao mi je da se sve te žrtve pomalo zaboravljaju i pokušava se izokrenuti istina., priča nam dubrovački branitelj, Andrej Lisičić.

Ante Vulić bio je djelatnik MUP-a i jedan od zapovjednika obrane Konavala.

- Ovih dana veoma zanimljiva teza se provlači kroz javna glasila to jest medije, naime svuda bruji o tome da aktualna politika zabranjuje korištenje znakovlja i simbola pojedinih ratnih postrojbi to jest Hrvatskih oružanih snaga, na proslavi dvadeset pete godišnjice Oluje u Kninu. Veoma intrigantna je izjava i generala Pava Miljevca iznesena u javnosti. Ne znam da igdje u svijetu jedan general sa toliko odličja govori protiv svoje vojske. Osobno nikada nisam čuo da slavljenik dolaskom na svoje slavlje prosvjeduje, pa mi nije jasna tvrdnja da će pojedini branitelji prosvjedovati na ovogodišnjoj proslavi.

Za mene bi bio prosvjed nedolazak branitelja na tu godišnjicu, a nikako me ne veseli dolazak političara koji omalovažavaju ulogu branitelja na način da dovode svoje koalicijske partnere koji su do jučer bili pobornici agresije na RH-u. Treba napokon shvatiti i priznati da je taj dan povijesni dan za Republiku Hrvatsku, da je to Dan branitelja RH, a nikako dan dokazivanja političkih manipulacija i mudrosti za stjecanje političkih poena. Za političare i njihovo dokazivanje ostavili smo naplatu ratne štete od agresora o čemu ima pravosudna odluka, o pronalasku nestalih, pronalasku grobišta pobijenih Hrvatskih građana, o promicanju istine o Domovinskom ratu Spletki i laži će biti dok je svijeta, a dali ih takve treba prihvaćati. Svatko zna za nedjelo u obitelji Zec, za ubojstva u Gruborama, u Hrvatskom saboru sažaljevaju se i na kraju pljeskom ispraćaju sudionicu izbjegličke kolone u Oluji. Nitko ne pita za silovane Hrvatice u petogodišnjem razdoblju, nitko ne pita za izbjeglištvo iz Vukovara, Škabrnje, Dalja, Konavala da ne nabrajam dalje. Nitko ne pita za preko 450 maloljetne nedužne djece pobijene u Hrvatskoj uglavnom svi Hrvati. Nitko ne pita o toliko spaljenih hrvatskih domova i bogomolja, ima toga još. U kojoj to državi policajci koji su bili u službi samozvanih država u državi zadržavaju posao iza zločina koje su činili nad domicilnim stanovništvom te iste države, gdje to u svijetu "časnici" OFICIRI primaju mirovine od države na koju su vršili agresiju. U kojoj to državi pobunjenici koaliraju u vlasti i donose državne to jest protu državne odluke koje Vlada prihvaća jer je ucijenjena od istih. Bolje pitanje je tko im je to omogućio? Naša Vlada prihvaća kukavičje jaje predstavnika Srba u vladi samo da se pojave u Kninu. /Ne trebaju nam/ dok zabranjuju pripadnicima branitelja. Za isto prisustvo uzvraća se posjeta Gruborama od strane ministra branitelja. Na kojem su stratištu bili ti isti primireni manjinci Srbi i odali počast poginulima? Jesu. Pupovac u Vukovaru dvije godine za redom bacio vijenac sa srpskom zastavom u Dunav. Sami zaključite koga je on oplakivao. Upadamo u zamke samo da bi zadovoljili svoje guzice koje pate za vlašću i foteljom, na sve smo spremni pristati.


- Za mene 5.kolovoz i dani oko njega su posebno urezani kao veliki datum koji ću nositi u srcu do kraja života.Te dane se nekako posebno bude emocije, osjećaji, mirisi, uzbuđenje jer tog dana su došla na naplatu naša dugogodišnja patnja, stradavanje, mržnja neprijatelja i uspomena na sve položene živote utkane u stvaranje samostalne države Hrvatske. Sjećam se tog dana užasnog iščekivanja, strepnje i molitve da sve prođe na dobro sa što manje žrtava ,da se što ne izjalovi i onda otegne vremenski što ne bi bilo dobro i da se napokon izađe na naše granice i da ih čuvamo i da ih nitko više nikada ne dira. Suze radionice u očima oca isto tako neću nikada zaboraviti jer ih prije kod njega nisam nikada vidio.
Radost mogu usporediti sa rođenjem moga sina..i da to su stvarno bili neponovljivi dani ponosa i slave, sjeća se dubrovački branitelj Josip Šljuka.

Što dodati, kada su naši branitelji rekli sve. Hvala vam za domovinu!

Četrdeset godina je prošlo otkad su ove žene maturirale, a njima se sigurno čini kako je to bilo- jučer. Pedagoška gimnazija, jezični smjer-suradnik u nastavi, 29 djevojaka i 2 mladića, razrednica profesorica francuskog jezika, Magdalena Sutić.

Sinoć tek njih trinaest u Fish baru u Lapadu. Ostali su, kako kažu, svugdje po svijetu, od Zagreba, Haaga, Amsterdama, sve do Južnoafričke Republike.

Kad dođe ono vrijeme koje se svede na: Sjećaš li se, divno je imati ovakve uspomene.

Još je samo dva dana ostalo do koncerta dubrovačkog benda Silente u kampu Solitudo. Festival je to glazbe i piva, pod imenom Dubrovnik Craft Beer Festival, koji će okupiti mnoge Dubrovčane i njihove goste željne zabave. Tim povodom razgovarali smo s članovima benda, Doris Kosović i Saninom i Tiborom Karamehmedovićem.

U srpnju slavite sedam godina otkako je Silente stupio na glazbenu scenu.

Sanin: Tako je, sedam je godina prošlo zapravo od objave prve pjesme, "Terce na tišinu", iste godine smo objavili i prvi album.

Silente je osvojio niz nagrada, između ostalog Porin za najbolje debitante, nagradu za najbolju pjesmu na Zagrebačkom festivalu, nagradu Instituta hrvatske glazbe, nagradu Hrvatskog radija za svoj trud, rad i izniman talent. Jeste li očekivali baš takvu reakciju publike i struke?

Sanin: Ne bih rekao da smo očekivali, barem ja nisam, ali mi je naravno bilo drago zbog svake nagrade koju smo osvojili. Jedno su očekivanja, a drugo je vjera. Mi smo uvijek vjerovali da radimo dobre stvari. Trudili smo se, godinama radili na tim pjesmama i još uvijek mislimo da smo zasluženo tu gdje jesmo.

Tibor: Da, zamisli da radiš ovaj posao i nisi siguran je li nešto dobro. Napraviš najbolje i to je to.

Sedma godina je kažu kobna. Koliko vas je ova pandemija izazvana Covidom-19 zaustavila?

Doris: Nama je sedma godina usudila bih se reći, jedna od boljih godina, nakon svega što smo prošli. Što se tiče pandemije, ne znam uopće što bi o tome komentirala, svi smo u tome i nema razloga da se sad mi nešto posebno žalimo.

Imali ste pauzu 2016. Tada si Tibore, izjavio kako u tom periodu nemate ništa umjetničkog za dati. Je li se zapravo radilo o nekoj tvojoj krizi?

Tibor: Pa sada kad gledam na to vrijeme, mislim da jest bila kriza, iako to tada nisam mislio. Smatrao sam da treba raditi najbolje što možeš, a ako ne možeš dati sve od sebe, da se makneš.

Imate odličan novi singl, pod nazivom "Navečer se srca lome", a snimili ste i spot. 

Tibor: To je najava četvrtog albuma, pripremamo nekih desetak novih pjesama. Album bi trebao biti spreman na kraju zime, ali ne možemo znati točan termin.

Vas dvojica pišete sve vaše pjesme. Gdje nalazite inspiraciju?

Sanin: To je najčešće pitanje, a na koje ne znam odgovor. Mi kao Silente radimo sedam godina, ali Tibor i ja radimo već dvadeset. Radili smo pjesme na engleskom jeziku, pa ih prebacili na hrvatski, pa radili muziku, sazrijevali zajedno. Znao sam kako on razmišlja o muzici, on je znao kako ja razmišljam i krenulo je odjednom, ne znam točan trenutak. Kad nudimo proizvod nekome, ne vidim da se to secira u smislu: Tibor je napisao glazbu, Sanin tekst, mi smo jednostavno nudili sinergiju pjesme. Možda u dvije pjesme ima neke inspiracije iz stvarnog života, ali nešto što se nije dogodilo nama, nego nekome drugom. Meni osobno nikada stvaran događaj nije inspiracija za pjesmu.

Tibor: Postoji izreka kako za dobru poeziju moraš dobro lagat. (smijeh)

Godinu i pol dana niste nastupali u Dubrovniku. Koji je razlog tome?

Tibor: Gdje ćemo nastupati? Tko uopće svira? Koji bend negdje nastupa?

Sanin: Voljeli smo svirati na Orsuli, kad je to malo stalo, postojao je problem s lokacijom u Dubrovniku. Onda je Solitudo isplivao kao jedna relativno nova pozornica. Grad ima malih problema s prostorom za svirku, posebno zimi. Nedostaje nam nekih manjih prostora, specijaliziranih za koncerte.

Dubrovačka publika je prilično zahtjevna, svi kažu kako je posebna.

Tibor: To kaže svatko za svoj grad.

Doris: Mislim da je svakome izvođaču najteže nastupati doma. Možda to što si rekla da je specifična, mislim da je to zbog ove silne ljepote u kojoj mi živimo, a koju uzimamo zdravo za gotovo, pa nas je teško zabaviti i impresionirati.

Smatrate li se zvijezdama?

Doris: Ne.

Tibor: Da (smijeh)

Doris: Ovo je moj život i drago mi je kad mi se netko javi, ako mu se sviđa naša glazba. Ma čak i ako im se ne sviđa, zanimljivo je čuti. 

Tibor: Da, kad dođemo u neki drugi grad, netko kaže kako mu se ne sviđa naša glazba, a kad dođeš u Dubrovnik čuješ: "Super ste, mislim, ne slušam ja to..." (smijeh)

Sanin: Oni su kao frontmeni na prvoj crti štit za nas i da sam ja na njihovom mjestu ne znam kako bi reagirao. Prvenstveno svi komentari obično su upućeni njima. 

Nastupate 24. srpnja u Solitudu. Što očekujete?

Tibor:  Očekujemo ludi show! Nećemo dopustiti da bude dosadno.

Sanin: Ludi show sigurno, ali to je i prvi koncert u Dubrovniku i šire zbog ove pandemije. Svi su se nekako odviknuli od koncerata.

Doris: Mislim da pandemija neće spriječiti ljude da dođu, ljudi pristaju u životu na puno gore stvari (smijeh)

Sanin: Organizatori su doista mislili na sve, prostor je ogroman, svi se moramo prilagoditi ovoj situaciji i mislim da neće biti nikakvih problema.

Dakle, 24. srpnja, luda zabava u kampu Solitudo i Silente!

 

 

 

 

 

Dino Bahtijarević je direktor firme Baba production, koja se brine o hrvatskim glazbenicima. Između ostalog, menadžer je Parnog valjka i Nena Belana, a zastupa i Vlatka Stefanovskog za Hrvatsku. Firmu je nazvao po svom ocu, čiji je nadimak Baba, a koji je "držao leđa" Valjku od samih njihovih početaka. Kako nam je kazao, veliki je zaljubljenik u Dubrovnik, pa već četvrtu godinu za redom dovodi vrhunska glazbena imena u kamp Solitudo. Za nekoliko dana, točnije 24. srpnja tako će u Solitudu koncert održati svima nama znan bend Silente, a u kolovozu stižu i Goran Bare i Majke.

Bahtijarević očekuje ludu zabavu u kampu na Babinom kuku, jer su se ljudi ipak zbog pandemije zaželjeli dobre zabave. 

- Ova četvrta godina nam je najteža, a mislili smo kako će biti najlakša, kako se sve činilo prošle godine, ali na muci se poznaju junaci. Optimist sam. 

Doveli smo, moram biti neskroman, sva najveća imena estrade u Dubrovnik, a pritom mislim na pop-rock. Najviše smo ponosni što smo uspjeli dovesti Morcheebu prošle godine. To je bio zaista koncert za pamćenje. Ove godine smo trebali imati Dubiozu kolektiv, bila nam je to neispunjena želja, za koju se nadam kako ćemo ispuniti iduće godine. Svi ostali koji nešto znače na hrvatskoj i regionalnoj sceni bili su dio Ljeta u Valamaru.

Dino kaže kako uprkos pandemiji i mjerama, očekuje odličnu festu već u idući petak.

- Odlučili smo se za Silente jer nisu svirali u gradu već godinu i pol, jer imaju odličan novi singl i zato što su simpatičan i drag mladi bend. Siguran sam kako će napraviti dobar show. Za Bareta i Majke smo se odlučili jer su to - Goran Bare i Majke! Nema se tu što reći, Bare je u top formi, raspoložen i jedva čeka svirku. Ne možemo dočekati taj 22. kolovoz da to i vidimo uživo.

Na Dubrovnik Craft Beer Festivalu, u sklopu Ljeta u Valamaru, predstavit će se i novi pivari, uz one koji su već sudjelovali na festivalu prijašnjih godina. 

- Predstavit ćemo mnogo lijepih craft piva, ali i zaposliti veći broj ljudi taj dan. Takvo je vrijeme da je i to vrlo bitno. Tko god dođe na ovaj festival, ujedno će dati i podršku svima nama da uspijemo ovo izgurati jer imamo stroge mjere. Svatko bi realno odustao od ovakve organizacije, ali odlučio sam ići do kraja, pa što bude. Poštovat ćemo sve odluke koje su nam dostavljene, ali srećom, kamp Solitudo je velik, ima dovoljno prostora da možemo pustiti solidan broj ljudi unutra. Moje osobno mišljenje je kako bi se ljudi trebali družiti, mi smo socijalna bića, ovo je sve suludo što se događa oko nas. Želim da se život vrati u normalu, da živimo kako smo živjeli do sada i nikako drugačije. Vjerujem kako će dobro na kraju pobijediti!

Dino je optimizam i dobru svirku doveo u Dubrovnik. Na nama je samo da dođemo i uživamo u kampu Solitudo! Vidimo se!

 

 

 

 

 

 

Prošla je godina dana od smrti svima nama znanog Zlatka Čerjana Bumbara, dubrovačkog branitelja i pomorca. Kako nam je rekla njegova kćer Ane: 

- Reći će vam ljudi kako je moj otac bio dijete Karmena, da nije bilo kamena na koji se nije mogao popeti, kako je obožavao Porporelu i činio najljepše barke u Posatu nakon umirovljenja. Bio je pomorac, vojnik, a prije svega najbolji tata,

Misa zadušnica za pokojnog Zlatka će biti danas u 17 sati, u crkvi Svetoga Vlaha.

U posljednje vrijeme sve se više čuje ime Lane Šegetin, građanske aktivistice, koja se kandidirala na listi Dosta pljačke, kao predstavnica Stranke Ivana Pernara.
Razgovarali smo s Lanom i pitali smo je što je privuklo baš toj političkoj opciji.

- Već godinama sam član, a privukao me program, ciljevi s kojima se mogu poistovjetiti i promjene koje želim vidjeti u Hrvatskoj. Monetarna reforma i vraćanje uloge centralne banke u poticanju hrvatske ekonomije, prestanak pogodovanja stranim bankama i korporacijama, zaštita hrvatskih nacionalnih interesa , hrvatskog gospodarstva, poticanje malih proizvođača i OPG-ova, zdrava hrana i samoodrživost, bolji život svima.


I sama sam mali poduzetnik i znam koliko je poreza i nameta država nabila poduzetnicima na pleća. Ljudi imaju volju i ideje, žele raditi, a sistem im ne da. 
Mi možemo imati bogatu zemlju i sretne ljude koji u njoj žive, ali pojedini interesi to ne dozvoljavaju. Imamo prirodna bogatstva, pogodnu klimu, pametne i radišne ljude koji su prisiljeni iseljavati trbuhom za kruhom. To je nametnuti paradoks i to nije realna slika naših mogućnosti. Mi ne moramo biti samo globalistička kolonija, niti zadnja rupa na svirali u birokratskoj EU. Samo treba političke volje.
 
Što mislite o položaju žena u politici?

- Ja kao žena u politici nisam osjetila do sada nikakvu vrstu diskriminacije na spolnoj osnovi. Mišljenja sam da se diskriminacija vrši više općenito politički prema pravoj oporbi. Nebitan je spol za građanski aktivizam i bavljenje politikom, potrebno je puno energije, volje i odricanja za borbu za pravdu i bolje sutra u našoj predivnoj zemlji koja je porobljena. Ali, zajedno možemo to promijeniti. 


Više ste puta istupali s izjavama vezanima uz koronavirus i trenutnu situaciju u državi i pozivali se na pravo slobode kretanja, mišljenja, rada..Što je Hrvatska, po Vama, trebala učiniti?

- Ljudska prava i slobode su zagarantirani zakonima, ustavom i raznim internacionalnim poveljama. Smatram da se ni pod kojom izlikom ljudska prava i slobode ne smiju ukidati. Protiv zdravstvene ugroze se mora boriti, ali na legitimne i ustavne načine i procese.


Sada smo već svjedoci da se lockdown pokazao kao pretjerana mjera, i čak se najavljuje da ga neće više biti, ali dok su na početku pandemije mnogi doktori, znanstvenici i stručnjaci, kod nas i širom svijeta, pokušali dignuti svoj glas protiv karantene i strogih mjera naloženih od strane WHO i provedenih od strane Vlada i Stožera radi ovog virusa, bili bi uklonjeni iz medijskog prostora i okarakterizirani kao šarlatani od strane trenutne znanstvene dogme. A svi su oni stručni, obrazovani i iskusni u svom polju. Smatram to jednoumljem i cenzurom. 
Da se dopuštala otvorena rasprava, debata i input različitih mišljenja prije bismo došli do zaključaka i spoznaja o virusu, te bi znali o njemu bolje i više. Svakako je očito da se situacija s virusom ispolitizirala u nekoj mjeri.

Smatrate li Stožer političkim tijelom?

- Tijelo poput Stožera nikako ne bi smjelo biti političko već stručno i neovisno, i nikako ne bi smjelo biti iznad zakona i Ustava RH. To naime nije slučaj.


Prisjetimo se situacije u kojoj su su ustavni suci prozvali Stožer za suspenziju demokracije, de facto diktaturu, jer su se novelom Zakona o sustavu civilne zaštite prenijele ovlasti svih tijela iz svih zakona na Stožer, te su se njihovim mjerama nezakonito ukinula ustavna prava i slobode.
Prozvali su također i zatvaranje ljudi u vlastite kuće, legitimiranje od strane neovlaštenih osoba, praćenje mobitela itd.

Evidentno je da problem legitimiteta Stožera postoji, a sada je već upitan i njihov kredibilitet kada se pokazalo da su članovi stožera mahom članovi vladajuće stranke, te da postoje dvostruka mjerila gdje se politički podobnima oprašta ono radi čega se male ljude hapsi poput kriminalca.

Smatram da Hrvatska kroz svoja postojeća ministarstva i ustanove ima dovoljno mogućnosti i alata da se suoči i nosi sa zdravstvenom krizom i da kroz njih okupi tim nezavisnih stručnjaka koji će savjetovati Vladu pri upravljanju krizom u zemlji, a ne da se samo i isključivo slijede direktive stranih organizacija poput Svjetske zdravstvene organizacije koje provodi Stožer, jer to dovodi u pitanje cjelokupni ustavni poredak.

Što Vas posebno smeta kod trenutne gradske vlasti?

- Nažalost, trenutna gradska vlast se pokazala toksična za Grad. 
Primjera je mnogo, gledamo ih i živimo ih svakodnevno, a naš grad pokorno trpi njihov teret. O tome bih jako dugo mogla pričati, ali pošto moram sažeti navela bih samo nekoliko zanimljivih primjera. Uz trenutnu aferu oko Lokruma, ne zaboravimo Lapadski trg gdje se projekt preplatio i time oštetio gradski proračun za pola milijuna kuna, što je javno priznao i gradonačelnik. Za ugovaranje i provedbu tog projekta je bio zadužen gradski upravni odjel na čelu kojega je bivši zaposlenik upravo one tvrtke koju je taj odjel angažirao za projekt Lapadski trg.

Također imamo i sagu sa betonskim mastodontom u Ulici bana Josipa Jelačića, za kojeg su "uredno" izdane sve dozvole i koji je nepovratno nagrdio vizuru Grada. Ali tu nije kraj, kako je moguće da nakon što je radovima na zgradi oštećena gradska prometnica ona bude mjesecima zatvorena i služi privatnom investitoru kao skladište i pristup gradilištu?
Kada je pod pritiskom javnosti gradonačelnik Mato Franković napokon podnio kaznenu prijavu, ispostavilo se da je Grad Dubrovnik kao pravnoga zastupnika angažirao odvjetnika koji je ujedno i suvlasnik tvrtke investitora na tom gradilištu? 

Imamo također bizarnu situaciju u 2020-oj godini da se nosimo sa konstantnim fekalnim izljevima i zagađenjima jer Dubrovnik još nema riješeno čak 70 % kanalizacijske mreže. Zar to ne bi trebala biti primarna investicija?

Smatram da onaj tko je na čelu Grada njega treba zaista voljeti i cijeniti ljude koji u njemu žive. Nije Grad samo skupina kuća i zgrada, Grad je nase naslijeđe i naš jedini dom, treba ga tretirati kao takvog. Krucijalno je da interes Grada i građana bude iznad interesa krupnog kapitala, korporacija, građevinske mafije i sličnih oportunista. 

Možete li nam reći najvažnije stavke Vašeg programa?

- Temelj programa koalicije Dosta Pljačke je monetarna suverenost republike Hrvatske i očuvanje kune kao nacionalne valute, pogotovo u vrijeme krize gdje se može suverenim monetarnim tehnikama pomagati jačanje krahiranog gospodarstva. 

Zakon o porijeklu imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine nudimo kao temelj borbe protiv korupcije. 
Također u borbi protiv korupcije predlažemo depolitizaciju zdravstva i pravosuđa.
Želimo izmjeniti loš Ovršni zakon koji dodatno financijski opterećuje dužnika.
Protiv smo uvođenja poreza na nekretnine, te smatramo da poreze i namete treba smanjiti da bi se potaklo malo poduzetništvo i povećala potrošnja. 
Država treba moći sama sebe hraniti, a ne biti ovisna o uvozu. Temelj toga su mali proizvođači i OPG-ovi, poticanje samoodrživosti i zdrave prehrane.

Mislite li kako su Dubrovčani nezainteresirani za građanski aktivizam i ako mislite da jesu, kako ih pokrenuti?

- Dubrovčani su srčani ljudi vezani za svoj Grad. Međutim, čini mi se da ih je velik broj uvjeren da ne mogu puno promijeniti. To uvjerenje vlada i na nacionalnoj razini, a ustvari je to samo iluzija koju treba razbiti da bi se napokon moglo krenuti unaprijed.


Svako djelo i glas građana itekako znači. Narod ima moć da mijenja ono sto ga muči i što mu šteti, ali prvo će morati promjeniti sebe u cilju otkrivanja moći koju posjeduje. 

Parole "svi su političari isti" i "svejedno je izlazite li na izbore jer ionako ne možete ništa promijeniti" su skovane u stožerima ustoličenih političkih elita koje se godinama izmjenjuju na pozornici u savršeno uigranoj predstavi, koja samo njima koristi.

Također im odgovara i mala izlaznost na izbore jer im tako njihova glasačka mašinerija osigurava pobjedu.
Zato apeliram na sve građane, izađite na izbore i glasajte za one programe s kojima se slažete i za ljude koji predstavljaju vaše misljenje. Svaki glas je bitan!

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković jedan je od kandidata za Hrvatski sabor. Franković se nalazi na visokom petom mjestu liste Hrvatske demokratske zajednice u x. izbornoj jedinici. 

Jeste li zadovoljni načinom na koji se Dubrovnik nosio s pandemijom korona virusa? 

Iznimno sam zadovoljan načinom na koji smo se svi skupa nosili s pandemijom korona virusa. Posebnu zahvalnost moramo uputiti našim sugrađanima koji su uistinu pokazali odgovornost i poštivali sve upute koje su stožeri Civilne zaštite isticali. Bilo je naravno uvijek iznimki i situacija na koje smo morali upozoravati, ali i sam stožer Civilne zaštite kao i svi pripadnici pokazali su jednu veliku odgovornost. Stoga možemo svi skupa biti ponosni na ono što je za sada odrađeno. Na kraju posebno Hvala zaslužuju svi zdravstveni djelatnici, oni su bili na prvoj liniji obrane i bez njih ništa ne bi bilo moguće. Stalno ponavljam, pokazalo se koliko je važno ulagati u zdravstvo, a što Grad Dubrovnik kontinuirano radi posljednje tri godine. Ono o čemu moramo jako voditi brigu je koliko je god to moguće izbjegavati fizičke kontakte i dalje, provoditi mjere socijalnog distanciranja. Naime, opasnost od korone nije prošla i kao što smo na početku pokazali visoku razinu odgovornosti radimo to i dalje.

Što će po Vašem mišljenju biti najveća prepreka za izlaženje iz krize uzrokovane pandemijom? 

Najveća prepreka biti će financijska kriza i to je ono što sam odmah rekao čim je započela zdravstvena kriza. Teško je očekivati odnosno nemoguće da odmah nakon prestanka zdravstvene ugroze sve bude kao da se ništa nije dogodilo. Stanje na svjetskom tržištu i ekonomski poremećaji koji su uslijedili uslijed korona krize dovesti će do dugoročne financijske nestabilnosti što automatski znači teži povratak turističke sezone na koju smo naviknuli. Moje promišljanje je da sezonu u brojkama iz 2019. ne možemo očekivati prije 2023. godine. Dosta toga će se promijeniti i upravo iz svega navedenog u ovim izazovnim vremenima vidim priliku za novi početak. Dubrovačkom turizmu se više ne smije dogoditi da bude primjer masovnog turizma. Upravo suprotno moramo biti primjer održivog turizma.

Dio ugostitelja nije zadovoljan mjerama koje ste donijeli. Zašto Dubrovnik nije uveo mjere poput Bjelovara, kao na primjer ukidanje prireza porezu na dohodak ili potpuno oslobađanje zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu Grada? 

Ni jedan grad nije proveo gospodarske mjere sa ovolikim financijskim efektom kao što je to Dubrovnik. Naše mjere smo rasporedili na tri razdoblja prvo do 30.06. u kojem smo išli sa mjerom oprosta 50% zakupa i 70% javne površine, drugo razdoblje od 01.07 do 01.10. u kojem idemo sa mjerom naplate zakupa i javne površine po postotku ostvarenog noćenja, ali uspoređujući navedeno sa prethodnom godinom i treća mjera koja obuhvaća razdoblje od 01.10.2020. do 01.04.2021. i u kojem se u potpunosti svi zakupci oslobađaju plaćanja najma i zakupa javnih površina. Uz sve navedeno svima onima koji su u zakupu prostora u privatnom vlasništvu Grad Dubrovnik sufinancira plaćanje najma u maksimalnom iznosu od 2.500,00 kuna mjesečno.

Što ste mislili pod tim kako će kod novog GUP-a mnoge boljeti glava, ali i špag? Što donose izmjene GUP-a najavljene za 9 mjesec?

Izmjene GUP-a u tekstualnom dijelu donijet će brojna poboljšanja u odnosu na sadašnje stanje. Naime, osnovne promjene zasnivaju se na jasnijem definiranju broja funkcionalnih jedinica koje su dopuštene u pojedinoj građevini te jasnijem definiranju pojedinih etaža što će dati za rezultat da ćemo uspjeti smanjivati one predominantne građevine kojih ima sve više i više. Također ćemo imati za osnovu tražiti veći postotak hortikulturnog uređenja građevinskih čestica i bolji način uređenja terena što je svakako dobra promjena. Biti će tu i dodatnih izmjena, ali o svemu ćemo uskoro vrlo detaljno izvijestiti javnost.

Još 2018. govorili ste o idejnom rješenju spomenika za poginulu dubrovačku djecu u Domovinskom ratu. Možete li nam reći zašto idejno rješenje još nije predstavljeno? 

Cilj Grada Dubrovnika je bio prvo pronaći lokaciju. Nakon što smo istu pronašli, a nalazi se u luci Gruž potrebno je prilagoditi i prostorno planske dokumente kako bi se na navedenoj lokaciji mogao izgraditi spomenik. Navedeni postupak je u tijeku. Nakon što sve pripremimo kroz taj formalno pravni dio ići ćemo na realizaciju samog spomenika. Ono što je ideja jest da isti dominira prostorom te da jasno komunicira najveću žrtvu koju je Grad Dubrovnik dao za slobodu i neovisnost, a to su dječji životi.

U kojoj se fazi nalazi izgradnja novog azila za životinje? 

U potpunosti je završena sva potrebna dokumentacija, u završnoj fazi se nalaze izmjene i dopune GUP-a koje su vezane uz navedenu lokaciju. Očekujemo da ćemo imati gotovu građevinsku dozvolu do sredine rujna. Ono što nam u ovom trenutku predstavlja problem to je nedostatak financijskih sredstava. Vjerujem kako će i taj dio problema uskoro biti riješen. Moj cilj je ako ne završiti azil do kraja mandata svakako ga dovest u visoku fazu izvedenosti.

Smatrate li kako je sramota da Atletski klub Dubrovnik ide trenirati u Trebinje zbog neadekvatnih uvjeta u kojima treniraju?

Športska infrastruktura je nešto na što se grad Dubrovnik u ni jednom slučaju nije mogao pohvaliti. U posljednje tri godine, a nakon što smo usvojili strategiju športa započeli smo investicijski ciklus u izgradnju športske infrastrukture. Tako smo do sada izgradili novo nogometno igralište sa popratnim sadržajem u Gospinom polju, judo dvoranu u Mokošici, hangar u Jedriličarskom klubu Orsan, pripremljeni su projekti poput Tenis Dvorane u Lapadu i energetska obnova i rekonstrukcija postojeće dvorane u Gospinom polju. Za realizaciju atletske staze u Lapadu bilo je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose što smo uspješno okončali i radimo na izradi dokumentacije obnove Lapadskog stadiona, a koja uključuje i izgradnju atletske dvorane. Što se tiče treniranja u Trebinju, mnogi klubovi u Dubrovniku nisu imali i nemaju ni danas adekvatne uvijete, ali ni jedan nije pošao u Trebinje. Možda bi onima koji su pošli trenirati u Trebinje trebalo pustiti dokumentarac Otkhrnuti pa bi možda, ali samo možda razumjeli.

Što kažete na izlazak Ivana Penave iz HDZ-a? 

Svatko je individua za sebe i svatko ima pravo svoj privatni i politički put određivati. Ja Ivanu želim puno sreće u daljnjem političkom radu.

Penava je kazao kako su iz samog vrha stranke kazali kako žrtve Vukovara treba zaboraviti. Što kažete na to i kako komentirate uopće koaliciju sa SDSS-om i uvažavanje njihovih zahtjeva? 

Netočna je tvrdnja da je tako nešto netko rekao iz vrha HDZ-a. Podsjetit ću u vrhu HDZ-a sjedi i vukovarski branitelj, veliki heroj domovinskog rata Tomislav Medved tako da takve priče su isprazne priče. Ne znam koji su to točno zahtjevi SDSS-a usvojeni, a da su išli na štetu hrvatskog naroda. Nikad ni jedan jedini.

Kakvo je Vaše mišljenje o slučaju Josipe Rimac i koliko je ta afera udarac za Vašu stranku pred parlamentarne izbore? 

Korupcija nema ime i prezime, nema predznak stranke, ona je dio odluke individualca da koristi moć politike za osobne potrebe. Tako nešto prezirem.

Mislite li kako će Domovinski pokret odnijeti dio glasova koje bi po defaultu pripadale HDZ-u? 

HDZ ima svoju jasnu politiku i ima svoje rezultate u posljednje 4 godine mandata želio to netko priznati ili ne. Jasno je da je prije samo 4 godine Republika Hrvatska imala loš kreditni rejting, a danas unatoč krizi imamo kreditni rejting na razini investicijski poželjnog stoga svi naši sugrađani koji su posljednjih godina dobivali smanjenje kamata na kredite ili se zaduživali po jeftinijim kamatnim stopama moraju znati da je tome razlog upravo činjenica da je Vlada stabilizirala financije. U jug Hrvatske se nikad više nije ulagalo od Pelješkog mosta, brze ceste preko Pelješca do Zračne luke Dubrovnik. Rješavanje brojnih problema u Dubrovniku poput naplate dugovanja za žičaru, koncesije Luke Gruž, ulaganja u infrastrukturu nam daje za pravo vjerovati da će naši sugrađani prepoznati naš rad u proteklom razdoblju.

Vidite li na dubrovačkom političkom nebu dostojnog protivnika za iduće lokalne izbore?

Svatko tko se želi kandidirati vjerujem da to radi sa željom da kroz svoje ideje i program ponudi nešto dobro za svoj Grad. Nikad neću omalovažavati i podcjenjivati političke konkurente dakle svi oni koji se budu na lokalnim izborima natjecali za časno mjesto gradonačelnika Dubrovnika su dostojni politički protivnici.

Na listi koalicije Dosta pljačke koja nosi broj 16, na 9. mjestu u 10. izbornoj jedinici koja se proteže Splita do Prevlake, nalazi se Dubrovkinja Marina Njirić. Marina je ušla u aktivističke vode prije desetak godina kad je franak imao najviši tečaj pa su rate kredita u švicarskim francima povećane za duplo, a korisnici tih kredita su jedva preživljavali. Inače, predsjednica je Sindikata državnih službenika i namještenika u Poreznoj upravi, ispostava Dubrovnik i članica Udruge Antikorupcija Mislava Kolakušića. Na listi ove koalicije se našla kao neovisni kandidat stranke Promijenimo Hrvatsku dr. Ivana Lovrinovića.

Pitali smo gospođu Njirić zašto se odlučila ući u političke vode?

- Zato što mi je dosta pljačke! Svaki dan pred našim očima osiromašuju ovu državu raznim pogodovanjima prijateljima, kumovima i stranačkim kolegama. Nema dana da ne čujemo o nekoj aferi gdje su nestali novci iz državnog proračuna, novci poreznih obveznika, a znamo da se to moglo spriječiti. Radi se o stotinama milijardi kuna. Osim toga kao majci dvoje djece dužnost mi je učiniti što je god moguće više da se stvore uvjeti da ostanu ovdje i žive dostojanstvenim životom i da stvorimo uvjete da se mladi koji su otišli van vrate u svoju zemlju koju su branitelji svojom krvlju obranili. Kakav je to život kad mladima nude 3250 kn plaću, a ostatak na crno, na ruke, što radi većina privatnika? Tako direktno oštećuju državni proračun. Po meni minimalac bi trebao biti bar 5000 kuna.

Možete li nam reći nešto više o glavnim ciljevima vaše liste?

- Želimo donijeti Zakon o porijeklu imovine, očuvati kunu kao hrvatsku valutu i unaprijediti domaću proizvodnju hrane. Ponovo ćemo pokrenuti Imunološki zavod, povećati mirovine umirovljenicima, zaposlenima plaće, a majkama njegovateljicama povećati invalidnine. U našem programu je i borba protiv korupcije u svim sferama života, a posebno u pravosuđu. Nudimo provodljiva rješenja za mnoge probleme u društvu kao i za blokirane. Donijet ćemo i novi zakon o zviždačima jer bez njih nema borbe protiv korupcije. 

Na koji način mislite promijeniti stvari u našem društvu?

- Jednostavno se oduzme imovina koja je stečena, a ne može se dokazati njeno porijeklo. Zna je kolika je imovina bila na početku nekog mandata, a kolika na kraju. Tada će se po tom zakonu utvrđivati postupak i na temelju njega oduzeti imovinu i eventualno naplatiti dodatni porez. Važno je očuvati kunu jer znamo da se ni jedno gospodarstvo nikad nije razvilo na tuđoj valuti, a naše gospodarstvo koje je na niskim granama još bi više štete pretrpjelo uvođenjem eura. Pale bi plaće i mirovine, a građani bi još više osiromašili.

Moj slogan je „Domaća spiza s hrvatskih polja na turističkoj trpezi!“. Konavosko polje je pusto, a moglo bi hraniti cijelu županiju. Rješenje je također vrlo jednostavno: zajamčen otkup svih poljoprivrednih proizvoda, izgradnja silosa, sušara i hladnjača, moderno zadrugarstvo i agrobanka, financiranje sjetve iz primarne misije Hrvatske narodne banke kreditima s 0% kamata i naša poljoprivreda bi procvjetala.

Kad vidimo kako mnoge liste na ovim izborima nude šakom i kapom povećanje svega i svačega bez konkretnog izvora novca, to mi izgleda vrlo neozbiljno. Mi nudimo samo ostvariva rješenja. Smanjenjem glomaznog državnog aparata i javne uprave, ukidanjem brojnih nepotrebnih državnih agencija i novim teritorijalnim ustrojem, ukidanjem županija i brojnih općina i gradova koji se sami ne mogu financirati, boljim funkcioniranjem pravosuđa, pravednijim ubiranjem poreza i žestokim obračunom s korupcijom stvorili bismo odličan temelj za smanjenje PDV-a i parafiskalnih nameta poduzetnicima i za povećanje plaća, mirovina, naknada i ostalog.

Obavezno moramo osloboditi 240,000 blokiranih od dužničkog ropstva! Ti su ljudi u potpunosti isključeni iz gospodarstva. To bi izveli na način da ukinemo agencije za otkup duga, a dug blokiranih otkupi HNB uz obavezu vraćanja 40% iznosa duga u trajanju od 10 godina. Važno je donijeti novi ovršni zakon u kojemu nema mjesta za javne bilježnike i FINU. Poput Slovenaca možemo skoro sve ovrše radnji izvesti samo putem aplikacije i na taj način vrlo pojeftiniti cijeli postupak.

Zakonski bi trebalo limitirati broj mandata koje npr. neki ravnatelj ili saborski zastupnik može imati. Dovoljno je dva mandata, a iznimno tri ako bi se istakao iznimnim rezultatima.

Što je po vama najveći problem u Dubrovniku, kako ocjenjujete sadašnju gradsku vlast?

- Protiv sam betonizacije grada i obale. Ne možeš vjerovati da netko betonira pomorsko dobro i sebi pravi privatnu plažu! Pod hitno treba sagraditi 2 staračka doma. Trenutno oko 400 ljudi čeka na red da netko umre da bi oni dobili mjesto. Mora se prestati mlade ucjenjivati s malim plaćama. Građevinska mafija je tabu tema u našem gradu. Ne znamo kako će sad imućniji iznajmljivači živjeti s kreditima. Po gradu plač i kuknjava jer je turizam glavna grana u Dubrovniku. Čeka nas teška jesen, ako ne bude turizma bar u kolovozu. Živim u Dubrovniku cijeli život i ne vidim da su bilo što bitno u ovom gradu napravili osim što su ga malo ušminkali.

Jedina ste predstavnica stranke Promijenimo Hrvatsku, što vas je privuklo k njima i zašto mislite da je baš ta stranka ta koja može napraviti promjene?

- Nisam član ni jedne stranke. Privukao me je dr. Lovrinović i njegova rješenja koja nudi, a koja smatram kvalitetnijim od bilo čijih drugih ideja. On mi je najdraži saborski zastupnik kojeg jedinog volim slušati. Njegovi govori su mi fantastični! Ja kao državi službenik koji godinama radi na porezima, vidim u tim rješenjima sigurnost i odličan temelj da Hrvatska procvjeta. Nažalost, mnogi političari ne žele primijeniti njegova odlične ideje. 

Što očekujete od ovih izbora?

- Očekujemo da ćemo osvojiti nekoliko mandata, očekujem da će se promijeniti ova vlast i da će Hrvatska krenuti u pravom smjeru.

Imam osjećaj da živimo u policijskoj zemlji i da nema demokracije. Vi ne smijete više ništa reći javno. Inspekcije su više formalne, a po broju zaposlenih i po moći koju imaju one su više nego simbolične. Tu treba napraviti velik zaokret po uzoru na druge zemlje u kojima to puno bolje funkcionira. Još bih dodala da je ovaj porezni zakon tako loš da ne znam dokle ćemo ovako izdržati. Kako nikome nije čudno što više nema povrata poreza? Je li u redu kažnjavati poduzetnika zbog nesavjesnog rada knjigovođe? Postoje prava rješenja za spomenuto, ali o tome više neki drugi put.

Pozivam sve građane i građanke u 10. izbornoj jedinici da obavezno izađu na izbore jer samo tako možemo promijeniti Hrvatsku. Ako meni daju povjerenje neću sigurno izdati svoje birače! Više ne mogu slušati kakve gluposti pričaju u Saboru i brojna lažna obećanja u kampanji! Kad bih bila u Saboru imali bi beskompromisnog borca za bolju Hrvatsku!

 

 

Stranica 1 od 77
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…