Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Na sjednici konavoskog Općinskog vijeća koja je održana u utorak u Cavtatu usvojena je Odluka o zaštiti izvorišta Konavoska Ljuta, Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Konavle, Odluka o pravu na novčanu pomoć roditeljima učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2019/2020.g., Odluka o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Općine Konavle, a usvojena je i Procjena rizika od velikih nesreća za područje Općine Konavle.

U sklopu izmjene Odluke o pravu na novčanu pomoć roditeljima učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2019/2020.g., novac koji je bio namijenjen kupnji udžbenika usmjerit će se na radne materijale s obzirom da je kupnju knjiga preuzela država.

VIJEĆNIČKA PITANJA

Vlaho Mujo pitao je kakav je tijek infrastrukturnih projekata u Vodovađi, Dunavima i Dubravci.

Načelnik Lasić je odgovorio kako je realizacija svih projekata vezanih za ta mjesta u tijeku.
”Intenzivno se radi priprema za građevinsku dozvolu za bočarsku dvoranu. Ta ideja je dobra za Dubravku koja će se time još više oživjeti”, napomenuo je načelnik.

”Što se tiče igrališta, to je malo teži problem, radimo na troškovniku i manjem projektu. Više ćemo o svemu znati sljedeći tjedan. Radi se o financijski zahtjevnom projektu, trebamo dobro promisliti kako i na koji način to sanirati. Trenutno prema Dunavama radimo sanaciju podzida. Projekt ceste od Dubravke (Potoka) do Debelog Brijega je završen, kao i onaj prema Zastolju. Prema Zastolju smo mislili već početi s radovima, ali će se projekt morati redefinirati tako da se napravi najmanja moguća šteta u prostoru. Igralište u Vodovađi ćemo privesti svrsi u najkraćem mogućem roku”, rekao je načelnik.

Ljubica Brailo pitala je kada će se izgledom i funkcionalnošću privesti svrsi tržnica u Cavtatu. Zanimalo je i kada će se omogućiti ulaz u špilju Šipun, odnosno kada će se špilja uvrstiti u turističku ponudu Općine Konavle.

Načelnik Lasić je odgovorio kako je svjestan da u sadašnjem prostoru i na sadašnjim bancima tržnica ne funkcionira kako bi trebala. Odgovorio je kako su naručeni novi banci koji će biti postavljeni u najskorije vrijeme.
”Vjerojatno ćemo morati čekati kraj sezone, problem je i pločica, moramo razmisliti hoćemo li ih možda mijenjati”, istaknuo je on.

”Što se tiče špilje Šipun, mislim da se u nju neće moći ulaziti zbog vrlo rijetke flore i faune. Broj ljudi koji dnevno smije ući je zanemariv stoga držim kako je neodrživo nju valorizirati u smislu turističke ponude”, istaknuo je načelnik te napomenuo kako sa špiljom ne upravlja Općins nego Javna ustanova za zaštićene dijelove prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Srđan Meštrović pobrojao je nekoliko problema koje je vidio u gradskoj luci te pitao što se radi na kažnjavanju sramotnog ponašanja pojedinih jahtaša u Cavtatu.

”Tu su slojevi nafte u portu, fekalije od jahti i kemikalije od pranja, ne gašenje motora, korištenje rive za njihove stolove i stolice. Naš porat nije marina i mislim da tome treba doći u kraj”, pitao je on.

Načelnik je odgovorio kako se slaže s dijelom konstatacije vijećnika Meštrovića te istaknuo kako nažalost Općina ne upravlja Portom u Cavtatu već Županijska lučka uprava.
”Suradnja sa Županijskom lučkom upravom nije loša. Što se tiče čistoće mora u Cavtatu, ona je dobra na svim okolnim kupalištima. Općina zajedno sa Zavodom za javno zdravstvo provodi svakodnevni monitoring. U ovoj sezoni nismo imali nikakvo onečišćenje, a siguran sam da bilo kakvo eventualno onečišćenje ako i bude ne može biti dugotrajno već kratkog vijeka. Mi imamo i pojačan nadzor na vaterpolu u Cavtatu. Ja kad razgovaram s ribarima kažu mi da se obnovio riblji fond koji nije bio dok nismo izgradili kanalizaciju. Mislim da možda treba ograničiti gabarite brodova koji ulaze jer je upitno koju mi korist od toga imamo. Sinoć je bio slučaj da je jedna jahta dovela kamion smeća i iskrcala u naše kante. Jahte koriste vrlo bogati ljudi, a sramotno se ponašaju. Od ispuštanja fekalija do iskrcavanja smeća. Očito ne bi bili bogati da se tako ne ponašaju”, sarkastičan je bio načelnik te dodao kako se mora promišljati o mjeri zajedno sa Županijskom lučkom upravom.

Juraj Magud istaknuo je kako se na kanalizacijskom sustavu Grude već neko vrijeme radi, a pitao je kada će se završiti ti radovi kao i radovi na cesti koja prolazi kroz Grudu.

Direktor Konavoskog komunalnog društva Marko Glavić rekao je kako će radovi završiti u listopadu 2020. godine, kako je i ugovoreno.

”Plan je bio da se sam centar mjesta završi do šestog mjeseca, ali nažalost bilo je dosta kišno proljeće. Zadnjih dana radimo intenzivno na asfaltiranju, a vjerujem da će sami centar biti završen do proljeća. Početkom iduće godine sustav kanalizacije bi mogao ići u probni rad”, rekao je on.

Luko Šubašić pitao je što je s hotelom Makedonijom te kada će se raditi sanacija rive. Drugo pitanje odnosilo se na problematiku parkinga za vozila koja idu u najam kod Zračne luke Dubrovnik, a nalaze se na okolnim privatnim parcelama.

”Ne znam koliko je to legalno na način na koji se radi, možda i jest, ali znam da otamo ide puno smeća. Dosta ljudi je već odustalo od toga”, rekao je on.

Načelnik Lasić je odgovorio kako je posljednji kontakt za hotel Makedoniju bio od strane grčkih investitora koji su tražili ekskluzivno pravo korištenja plaže ispred hotela.

”Mi smo to odbili na što su oni odgovorili da u Crnoj Gori to dobiju bez problema. Prijetili su da će ići kod predsjednika Vlade, ali mi nismo banana država. Ja bih rado da se taj hotel počne graditi, ali sve u skladu s građevinskom dozvolom. Sve mimo toga nećemo dozvoliti i mi ćemo spriječiti”, rekao je načelnik te istaknuo kako bi radovi navodno trebali započeti u listopadu.

”Investitori su dobrodošli, sve do trenutka dok budu poštovali naše zakone i Pravilnike Općine i naše ljude”, odlučan je načelnik.

”Što se tiče rive projekt je gotov, ishođena je građevinska dozvola. To je na Županijskoj lučkoj upravi, traži se način financiranja”, rekao je Lasić.

”Što se tiče smeća koje dolazi sa Zračne luke uslijed vjetra to moramo tolerirati dok radovi traju. Svakodnevno kontaktiramo s odgovornima u Zračnoj luci i na neki način sam posrednik između njih i okolnih stanovnika. Iskoristit ću ovo pitanje i reći kako je tamo prometna situacija vrlo kaotična i zajedno s ljudima iz Čilipa i Močića riješavamo pitanje projekta ulaza u naselje i Zračnu luku. Osobno mislim da se taj problem trebao riješiti zajedno s projektima izgradnje Zračne luke. Izražavam svoju bojazan da će tamo netko nastradati pa ćemo svi biti krivi, i Zračna luka i Hrvatske ceste i Općina Konavle”, rekao je načelnik Lasić te nastavio:
”Koristim ovo pitanje i da vas ušpoznam s nekim projektima koji su u tijeku u Čilipima. Nadam se da će do konca mjeseca početi asfaltiranje Močića i Čilipa, već smo dobrodano odmaknuli s projektom izgradnje bazena i dječjeg vrtića, uređujemo trg oko crkve sv. Nikole u Čilipima, a pripremamo projekt izgradnje nogostupa županijskosm cestom prema Popovićima”, rekao je načelnik.

U Mokošici su završeni radovi na uređenju prostora boćališta i pomoćnih prostorija koji se nalaze ispred skloništa pored Udruge umirovljenika. Ovim projektom uredio se prostor oko postojećeg boćališta i unutarnji prostor skloništa kojeg boćari koriste kao pomoćne prostorije, a saniralo se i krovište vanjske kuhinje ispred boćališta.

Postavljene su podne pločice u predulaz i glavnu prostoriju gdje su također obojani zidovi i strop te je uređena ventilacija, a u predulazu je postavljen i novi wc. Na postojećem platou oko boćališta sanirana su postojeća ulegnuća, ugrađen je novi materijal i vraćeni su postojeći opločnici. Kako bi se jasno formirao prostor oko boćališta za sudionike i gledatelje izgrađen je novi potporni zid u nastavku na postojeći.

Radovi su vrijedni oko 350.000 kuna s PDV-om, a uređenjem boćališta Mokošica je dobila još jedan društveni sadržaj.

I uz nastavak rasta kredita, omjer duga i raspoloživog dohotka građana na najnižoj je razini od krize 2008..

Krediti banaka sektoru stanovništva sa svibanjskim su povećanjem za nešto više od milijardu kuna blago ubrzali i godišnji rast stanja kredita, na 6,3 posto.

Iako gotovinski nenamjenski, za koje je HNB još početkom godine bankama nametnuo strože procedure odobravanja, pritom i dalje bilježe dvoznamenkastu stopu (11,8%), recentni kreditni rast u cjelini ne prate povećani rizici, zaključuje se najnovijem pregledu HNB-ova skeniranja sistemskih rizika.

"U sektoru kućanstava u 2019. je nastavljeno poboljšavanje kamatne i valutne strukture duga, zbog smanjenja udjela kredita s promjenjivom kamatnom stopom i onih vezanih uz stranu valutu, a unatoč blagom rastu duga, omjer duga i raspoloživog dohotka stanovništva na najnižoj je razini od izbijanja krize 2008." stoji u toj publikaciji. 

Ipak, kako bi se ocijenilo pridržavaju li se kreditne institucije danih preporuka, HNB kaže kako će zatražiti od banaka dostavljanje svih relevantnih informacija o kreditima potrošačima. Preporučio im je i da uspostave jedinstvenu evidenciju o svim nestambenim kreditima s podacima o korisniku kredita, kreditu te vrsti i vrijednosti zaloga, kao i evidenciju o različitim omjerima zaduženosti i tereta otplate duga u odnosu na dohodak korisnika kredita.

Za postroženje HNB se odlučio dijelom zato što su oni bili prepoznati i kao zamjena za u međuvremenu  povećana ograničenja za stambene kredite, pa je HNB zimus naložio da se za "gotovince" na rok dulji od pet godina uvjeti odobravanja izjednače s onima za stambene u smislu ograničenja tereta otplate duga u odnosu na dohodak korisnika kredita.

Tu je pak naša regulativa među najstrožima u EU. Najviši dopušteni omjer mjesečnih otplata i dohotka za odobravanje stambenih kredita za dužnike s ispodprosječnom neto plaćom de facto su ograničeni na 25% njihove neto plaće.

U usporedbi s drugim zemljama EU-a implicitno ograničenje omjera tereta otplate za dohodovno slabije dužnike nu Hrvatsku svrstava među zemlje s restriktivnijim ograničenjem, konstatira HNB.

Primjera radi, najviši dopušteni omjer u zemljama EU koje su uvele mjere usmjerene na potrošače i ograničile on se kreće između 40 i 50 posto, a u nekim zemljama dopušteno je i odstupanje za neke kategorije dužnika i kredita.

U Sloveniji je riječ o 50% do 1700 eura dohotka, a 67% za dio dohotka povrh te razine. U Rumunjskoj su limiti između 20 i 40%. Portugal npr. ima ograničenje od 50%, ali do 20 posto novoodobrenih kredita može ga prekoračiti. U Poljskoj je raspon 40 do 50%, ovisno o dohotku, a Mađari kod ograničenja imaju više varijabli, a gornja točka je na 60 posto dohotka. 

IZVOR: poslovni.hr

Simpozij Budućnost ambijentalne izvedbe projekt je koji Dubrovačke ljetne igre organiziraju povodom 70. godišnjice svog istraživanja ambijentalnosti i site-specific izvedbi unutar dvogodišnjeg projekta pod naslovom Future Epics koji se bavi razvojem novih pristupa kulturnoj baštini, a podržan je od strane Europske komisije unutar programa Kreativna Europa – potprogram Kultura. Simpozij će u tri dana trajanja, od 18. do 20. srpnja, na nekoliko lokacija okupiti relevantne europske i domaće umjetnike, znanstvenike i stručnjake s područja suvremene site-specific izvedbe, a poseban će naglasak biti stavljen na povijest dubrovačke ambijentalnosti, izazove festivalizacije i festivala unutar kulturnih destinacija te nove ambijentalnosti. 

 

Intendantica Igara Dora Ruždjak Podolski otvorit će trodnevni simpozij u palači u Ulici braće Andrijića u četvrtak, 18. srpnja u 10 sati, uvodnim izlaganjem, a uslijedit će razgovor s Paolom Magellijem, Ivicom Kunčevićem i Ivicom Prlenderom uz video prezentaciju o Dubrovniku kao idealnoj pozornici za scensko propitivanje klasika. Moderator razgovora na temu Povijest ambijentalnog kazališta u Dubrovniku: kultura kao pokretač razvoja grada je pomoćnik intendantice za dramski program Saša Božić. U umjetničkom dijelu programa prvog dana predstavit će se Bojan Gagić s interaktivnom zvučnom instalacijom Sretno mjesto u srednjovjekovnoj ljevaonici ispod Minčete u 20 sati. 

 

Drugi dan počinje u 10 sati predavanjem dramaturga Rimini Protokolla i stručnjaka za izvedbene studije Imanuela Schippera na temu Građani na pozornici i kazalište kod kuće: o gradu kao izvedbi i suizvođačkoj publici u novijim predstavama Rimini Protokolla, a nastavit će se izlaganjem Baština i pokret koje će održati voditelj programa u francuskom Centre des monuments nationaux Simon Pons Rotbardt,. Večernji dio programa osmišljen je u čast velikom redatelju Georgiju Paru koji je na Dubrovačkim ljetnim igrama sedamdesetih režirao Život Eduarda II, kralja Engleske te Areteja i Kristofora Kolumba, tri predstave koje se mogu smatrati prekretnicom u povijesti teatra Igara, ali i suvremenog hrvatskog kazališta, barem kada je riječ o njegovim ambijentalnim promišljanjima i postignućima. Predstavljanje knjige urednika Hrvoja Ivankovića Grad-pozornica Georgija Para uz prikazivanje dokumentarnog filma Georgij Paro - Pospremanje scenaristice Lade Džidić Barić i redatelja Siniše Bajta, nastao u produkciji Hrvatske radiotelevizije, održat će se 19. srpnja s početkom u 21:30 sati u atriju palače Sponza. 

 

Treći dan simpozija posvećen je glazbi na Igrama i baziran na razgovorima, komentarima, osvrtima i izvedbama iz arhiva Hrvatskog radija, a moderirat će ga muzikologinja Iva Lovrec Štefanović s početkom u 12 sati. Zvuk koji osvaja prostor i prostor koji pokorava zvuk - tema je koju će moderatorica otvoriti u razgovoru sadašnjih sudionika glazbene scene, uz natuknice iz arhivirane prošlosti, te otvaranje perspektiva novih obzora mogućnosti umjetničkih ostvarenja, budućih prostora, publike i glazbene izvedbe. Umjetnički program u večernjim će satima posljednjeg dana simpozija, 20. srpnja ponuditi čak dva događanja. Festivalskoj će se publici na tvrđavi Bokar u 20 sati zvučnom instalacijom predstaviti Hrvoje Hiršl, dok će se od 21:30 sati u Lućijevoj Libertini moći čuti kako Grad govori Držića uz Natašu Dangubić i Doris Šarić Kukuljica. 

 

Vodeći partner projekta Future Epics je Fondacija Heartefact iz Beograda, dok su uz Igre, kao prvog suorganizatora, ostali partneri: Centar za izvedbene umjetnosti Vitlycke (Tanumshede, Švedska) te organizacija civilnog društva Tasca (Barcelona, Španjolska). Koproducent umjetničkog popratnog programa simpozija je Art radionica Lazareti i njihov program Grad je mrtav. Živio Grad! Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju zakladi Caboga Stiftung na pomoći u realizaciji ovog programa. 

Centrala interijeri – Šipčine 3:1 (1:0)

Centrala interijeri: John Daničić, Ante Daničić. Joško Atijas, Vlaho Grbešić, Tomislav Marinović, Hasan Kacić, Jasmin Hasanović, Emir Spahić, Denis Hasanović

Šipčine: Antonio Smrdelj, Maroje Simoni, Mario Marinović, Luka Matić, Matej Njirić, Jozo Pavlović, Baldo Puljizević

Strijelci: 1:0 Denis Hasanović; 1:1 Luka Matić; 2:1 Hasan Kacić; 3:1 Hasan Kacić

Žuti karton: Baldo Puljizević, Maroje Simoni (Šipčine)

Acuna – HC 2:1 (1:0)

Acuna: Matko Katičić, Mario Curić, Joško Vuličević, Maroje Brbora, Ivan Cetinić, Kruno Lujak, Antonio Svetac, Saša Zvizdić, Hrvoje Cvjetković, Marko Bilinovac

HC: Vlaho Skaramuca, Đivo Skaramuca, Mato Vukić, Dominik Musladin, Luka Palameta, Pavo Ljepopio, Ivan Hrsitć, Bruno Tadić, Pavo Čučka, Domagoj Matić

Strijelci: 1:0 Joško Vuličević; 2:0 Mario Curić; 2:1Ivan Hrsitć

Celtic bar Belfast - Mane Hastra 2:0 (1:0)

Celtic bar Belfast: Željan Bagović, Ivan Rezo, Mario Džamonja, Nermin Elezović, Nikola Crnčević, Dario Rončević, Marko Mostahinić, Alžan Bajramović

Mane Hastra: Antun Žustra, Mato Bajurin, Dubravko Margaretić, Boris Bukvić, Mario Špero, Tomo Sjekavica, Hrvoje Puh, Ivica Miloslavić, Tonči Orepić, Goran Vučur

Strijelci: 1:0 Mario Džamonja; 2:0 Željan Bagović

Moj Grad - Fast food Riva Slano 0:7 (0:2)

Moj Grad: Elin Đapo, Denis Pavela, Denis Sarić, Hrvoje Čikor, Maro Kulaš, Damir Žustra, Velimir Kajba, Denis Dilberović, Ivan Kristić, Goran Smolčić

Fast food Riva Slano: Josip Milić, Ivan Lazibat, Tomo Storelli, Petar Lončar, Mateo Kljunak, Milenko Raič, Mato Miličević, Ante Vukasović

Strijelci: 0:1 autogol; 0:2 Ivan Lazibat; 0:3 Mateo Kljunak; 0:4 Petar Lončar; 0:5 Petar Lončar; 0:6 autogol; 0:7 Ivan Lazibat

Ovog ljeta nema razloga da se ludo ne zabavite. Ponuda u Gradu je bolja nego ikada prije. U narednih sedam dana u Dubrovniku gostuju čak tri svjetska izvođača. Svaki od navedenih izvođača je poseban i osebujan na svoj način. Prvi u nizu, Claptone nastupa u srijedu, 17. srpnja u Revelinu dok već u petak, 19. srpnja iz Londona stiže Leftwing: Kody. Svakako vrijedi napomenuti kako u utorak, 23. srpnja u klubu Revelin gostuje legenda svjetske klupske scene, DJ Fatboy Slim.

Ulaznice su dostupne još uvijek u prodaji u uredu Revelina svakim radnim danom od 9:00 do 16:00 sati, u Casablanca baru svake večeri od 20:00 sati, ali i online na službenoj stranici kluba Revelin. Svoj stol možete rezervirati na kontakt broj: 098 533 531.

Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je u srijedu, 10. srpnja 2019. odbacilo kaznenu prijavu podnesenu protiv Gabrijele Žalac zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu donosi 24sata.hr

Podsjetimo, ministrica je u Vinkovcima, upravljajući osobnim vozilom imala prometnu nesreću u kojoj je dijete (10) zadobilo teške tjelesne ozljede.

Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je po primitku obavijesti Postaje prometne policije Vinkovci o prometnoj nesreći u kojoj je ozlijeđeno dijete, provelo izvide. O tome je i 18. ožujka 2019. zaprimilo i kaznenu prijavu jedne političke stranke. 

Na temelju tako prikupljenih podataka, državno odvjetništvo je provelo i istraživanje, tijekom kojeg je pribavljena relevantna medicinska dokumentacija, karton vozača službene evidencije Policijske uprave vukovarsko-srijemske. Ispitani su i svjedoci i osumnjičenica, kao i provedeno je i kombinirano sudsko-medicinsko i prometno vještačenje.

Tijekom izvida i provedenog istraživanja prikupljenih dokaza i podataka, proizlazi da ne postoji osnovana sumnja da je Žalac svojom vožnjom prekršila odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao niti da je vožnja bez važeće vozačke dozvole u uzročno-posljedičnoj vezi s nastupjelom posljedicom, zaključilo je Državno odvjetništvo. Prema tim rezultatima, ne postoji osnovana sumnja da je kršenjem Zakona o sigurnosti prometa na cestama počinila kazneno djelo izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona ili eventualno neko drugo kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.

IZVOR: 24sata.hr

U sklopu popratnog umjetničkog programa simpozija Budućnost ambijentalne izvedbe, Dubrovačke ljetne igre u suradnji s Art radionicom Lazareti unutar njihovog programa Grad je mrtav. Živio Grad! pripremaju dvije zvučne instalacije priznatih hrvatskih umjetnika. Sretno mjesto Bojana Grgića za publiku će biti otvoreno u četvrtak 18. srpnja u 20 sati u ljevaonici pod Minčetom, a Sfere Hrvoja Hiršla u subotu 20. srpnja u 20 sati na tvrđavi Bokar.

 

Zvučni ambijent Sretno mjesto Bojana Gagića bavi se zvukom sretnih mjesta slijepih ljudi koji žive u Dubrovniku. Rad se sastoji od pet autonomnih zvučnika, pet podnih senzora i centralnog kompjutera u kojem se nalaze snimke lokaliteta sretnih mjesta koja su odabrali slijepi stanovnici Dubrovnika, snimljene svega nekoliko dana ranije, a svaki od tih zvukova zasebna je priča ambijentalne strukture čiji narativ ovisi o trenutku kada je snimka zabilježena. Bojan Gagić se sustavno bavi tzv. sound artom i field recordingom, objavljuje poetske zapise u književnim časopisima, autor je glazbe za kratke eksperimentalne i animirane filmove uglavnom domaćih autora, kao i dizajna svjetla i zvuka za kazališne predstave, a snimio je i nekoliko kratkih eksperimentalnih filmova. Zajedno s Miodragom Gladovićem razvio je izvedbenu tehniku luminoakustike tj. pretvorbe svjetla u zvuk korištenjem fotonaponskog efekta solarnih panela, a za svoj je umjetnički rad višestruko nagrađivan. Ovu instalaciju, posjetitelji će u srednjovjekovnoj ljevaonici pod Minčetom moći razgledati od 18. do 20. srpnja od 20 do 22 sata. 

 

Euklidski prostor Hrvoja Hiršla određen je trima dimenzijama, x-y-z koordinatama, dok Sfere uvode nemir u prostor i prividno ga narušavaju, mijenjajući volumen, položaj i prostorne odnose. Pozicionirane negdje između multi univerzuma, prostorne distorzije i kibernetskih tijela, one su nedefinirana tijela čija je funkcija nepoznata, ali njihova prisutnost ostavlja traga u prostoru u kojemu se nalaze, unoseći nemir, kaos i razigranost. Sfere su nasumično postavljene u prostor i udaljenost među njima je nejednaka, tvoreći polja praznina i nakupina. Umjetnički projekti Hrvoja Hiršla na raskrižju su suvremene umjetnosti i diskursa medijske umjetnosti, a glavne teme kojima se bavi su materijalnost umjetničkog predmeta, dekonstrukcija njegove aure i ograničenja medija. Njegovi radovi obuhvaćaju zvučne, video i interaktivne instalacije, otiske i drugo, a posljednjih pet godina umjetnik svoj interes usmjerava na strukture, automatizaciju i kibernetiku. Instalacija će biti postavljena na tvrđavi Bokar 20. srpnja od 20 do 22 sata. 

 

Simpozij Budućnost ambijentalne izvedbe odvijat će se od 18. do 20. srpnja kao dio programa Future Epics sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa. Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju Društvu prijatelja dubrovačke starine i Udruzi slijepih Dubrovačko-neretvanske županije na pomoći u realizaciji ovih programa.

Page 3 of 1203
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…