Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Grad Dubrovnik i gradsko trgovačko društvo Čistoća započeli su s radovima postavljanja modernih, podzemnih spremnika za otpad u naselju nova Mokošica. U pitanju je šest javnih odlagališta s podzemnim spremnicima za miješani komunalni otpad, ukupnog kapaciteta 49.000 litara.

Nova odlagališta uređuju se na sljedećim lokacijama:

Ulica Bartola Kašića - pored pristupne ceste za školsko igralište (nova lokacija)
Ulica Bartola Kašića - ispod poštanskog ureda Mokošica (već postojeća lokacija odlagališta)
Ulica Od Izvora - preko puta trgovine Muller (već postojeća lokacija)
Ulica Od Izvora - prije poslovnih garaža (već postojećeg lokacija odlagališta)
Ulica Marina Kneževića - iznad caffe bara Kiss (nova lokacija)
Ulica Između dolaca - na donjoj cesti, makadamski dio pored ceste (nova lokacija)

Novi spremnici imaju veći kapacitet od dosadašnjih, nadzemni dio je košarica od nehrđajućeg čelika modernog dizajna, a prazne se posebnim vozilom s ugrađenom dizalicom. Primjenom ovakvih novih tehnoloških rješenja podiže se kvaliteta življenja u naselju Mokošica.

Društvo za afirmiranje i promicanje knjige i stripa Slagalica predstavilo je knjigu Marije Đanović “Basne” u petak, 16. studenog, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.

Program promocije bio je izuzetno bogat. Započeo je s nastupom Malog zbora Dubrovnik kojeg vodi Paula Zekić Dražić. O radu Slagalice govorila je Marina Kljunak Čuikin.

Zatim su učenice četvrtog razreda OŠ Marina Držića, Nina Hotko i Lara Di Leo, recitirale su pjesmu "Jedan miš".

Profesorica Maja Milošević o knjizi je govorila kao recenzentica, dok su Renata Zlatković i ilustratorica Sandra Sekulić predstavile crteže kojima su "Basne" ukrašene.

Komorni kvartet u sastavu Marta Kekez, Ivana Đanić, Elza Filipović i Iva Nodilo, pod vodstvom Vande Đanić, nastupio je dva puta izvodeći "Etidu" u g-molu Friedricha Kummera i "Arabesku" Jura Tkalčića.

Učenik četvrtog razreda OŠ Marina Držića Bartol Šiljeg recitirao je pjesmu "Medo, vuk i lija". Svo troje učenika pripremala je Tamara Baničević.

Tijekom večeri autorica Marija Đanović pročitala je nekoliko basni iz knjige. Za sam kraj Đanović je sve zaslužne za knjigu počastila ružom.

Zamjenica župana Žaklina Marević nazočila je svečanosti proslave 140. obljetnice djelovanja Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik gdje je primila i jubilarnu plaketu u ime Dubrovačko-neretvanske županije za izvanredan doprinos i nesebično pruženu pomoć u ostvarenju humanitarnih ciljeva.

Na prigodnoj svečanosti obilježene su i 65. obljetnica dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Crvenog križa te 25. obljetnica priznavanja Hrvatskog crvenog križa.

Dubrovački Crveni križ jedno je od triju društava koja su osnovana 1878. godine, uz Zagreb i Zadar.
Tijekom večeri dodijeljeno je 12 jubilarnih plaketa te 128 zahvalnica Hrvatskog Crvenog križa.

Povodom ovih velikih obljetnica jubilarne plakete Hrvatskog Crvenog križa dobili su: Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik, Opća bolnica Dubrovnik – Služba za transfuzijsku medicinu, Dubrovačka biskupija , Vicko Mihaljević, Marija Radonić, Tripo Rundo, Mladen Kuzmić, Vesna Lasica Polanda, Miho Katičić, Stanka Kodelli i Pave Ogresta.

Osim jubilarnih plaketa, jubilarne zahvalnice Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik dobili su: Grad Dubrovnik – Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, općine: Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Mljet, Ston, Trpanj i Župa dubrovačka, Policijska uprava Dubrovačko – neretvanska, Centar za socijalnu skrb – Dubrovnik, Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko – neretvanske županije, Dom zdravlja Dubrovnik, Državna uprava za zaštitu i spašavanje – područni ured Dubrovnik, Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Dubrovnik, Javna vatrogasna postrojba “Dubrovački vatrogasci”, Društvo prijatelja dubrovačke starine, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, Javna ustanova Rezervat Lokrum, Caritas Dubrovačke biskupije, Bošnjačko dobrotvorno društvo Merhamet. osnovne škole: Antuna Masle – Orašac, Cavtat, Dubrovačko primorje, Gruda, Ivana Gundulića, Janjina, Kuna, Lapad, Marina Držića, Marina Getaldića, Mljet, Mokošica, Slano, Ston, Trpanj i Župa dubrovačka, srednje škole: Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića, Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik, Gimnazija Dubrovnik, Medicinska škola Dubrovnik, Obrtnička škola Dubrovnik, Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik, Privatna gimnazija Dubrovnik, Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik i Umjetnička škola Luke Sorkočevića Dubrovnik, LukaDubrovnik, Italia mobili, Dubrovački vjesnik, DuList, Glas Grada, HRT-Radio Dubrovnik, UNIDU Radio; Soundset Ragusa, PortalOko, LIBERO portal, LIBERTAS TELEVIZIJA, HRT- centar Dubrovnik, Dubrovačka televizija, Dubrovački dnevnik, Dubrovniknet.hr, Nportal, Dubrovnik press, Mirjana Beg, Boško Bender, Gorki Bilušica, Vesna Boras, Lenka Boroje, Jele Bošković, Josip Božiković, Amir Brkić, Hrvoje Brnas, Nina Brunsko, Pero Bupić, Mato Bupić, Dario Crnić, Augusta Čikor, Stanka Čurlin, Ana Dalmatin, Tanja Franić, Antun Franković, Ružica Glavić, Ana Greget, Nikica Greguš, Nikša Ivančević, Mihaela Ivanković, Nada Ivanković, Ana Jovančević, Mladen Juras, Niko Kesovija, Antun Klečak, Marija Kola, Lidija Kola, dr.med., Nikša Končić, Perica Kopanica, Dalia Kralj, Miho Krečak, Zdravka Kulaš, Marko Kulidžan, Roko Lobrović, Ružica Lobrović, Nikola Lovrić, Antun Machiedo, Gordana Marković, Krešimir Marković, Dolores Martinović, dr.med., Jerko Matana, Nikola Matić, Pero Milković, Maro Miljević, Silvestra Mladošić, Josip Oblizalo, Vlado Obradović, Kate Pendo, Neda Perković, Luce Popović, Antonia Prišlić, Jakov Račić, Dragica Rikalo, Dubravka Roko, Ljuba Siničić, Ivica Soldo, Luce Šalja, Blaženka Šeparović, Draga Škoro, Nikša Špilj, Jasna Tarocco, Cvijeto Tolja, Ana Veršić, Franica Vidović, Ivica Vojvodić, Emanuel Volarić, Branko Vuković, Antun Zec i Mate Zeljko.

Župan Nikola Dobroslavić s suradnicima održao je radni sastanak s predstavnicima ribarskog sektora te predstavnicima nadležnih tijela na temu razvoja ribarskih luka u Sustjepanu i Veloj luci te iskrcajnih mjesta za ribu u ljetnim mjesecima na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Sastanku su uz pomoćnika ministra poljoprivrede Antu Mišuru, nazočili i predstavnici ribarske inspekcije i uprave za ribarstvo, Mario Rogošić, Danijel Novak i Mladen Crnogorac, predstavnici Ceha za ribarstvo Hrvatske obrtničke komore i Strukovne grupe za ribarstvo Hrvatske gospodarske komore, Mato Oberan, Nikola Kalafatović i Dinko Cvjetović, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika Jelena Lončarić, predstavnici županijskih lučkih uprava Boris Žuvela, Željko Dadić i Niko Butigan, te predstavnici Lučke uprave Dubrovnik, Hrvoje Kulušić i Željko Lončarić.
Župan Dobroslavić je naglasio kako je razvoj ribarske infrastrukture putem, u prvom redu izgradnje ribarskih luka Sustjepan i Vela luka, iznimno značajan za gospodarstvo županije, osobito zbog činjenice da ova djelatnost čini tradiciju našeg područja te da je ovu izgradnju moguće financirati u cijelosti putem dostupnih europskih fondova namjenjenih ribarstvu.
Kako je naveo ravnatelj Županijske lučke uprave Vela luka Boris Žuvela, za ribarsku luku Vela luka izrađena je studija utjecaja na okoliš te će se po prihvaćanju iste od nadležnog Ministarstva pristupiti ishođenju akata o građenju. Ribarska luka Sustjepan, prema rječima ravnatelja Županijske lučke uprave Dubrovnik Željka Dadića, u izradi je projektne dokumentacije, koja će po okončanju postupka usklađenja prostorno planske dokumentacije za to područje biti upućena na izdavanje potrebnih dozvola. Obje ove luke planiraju se po ispunjenju uvjeta prijaviti na dostupna sredstva iz europskih fondova putem Ministarstva poljoprivrede, a za što je pomoćnik ministra Ante Mišura obećao potrebnu potporu.
U odnosu na definirana iskrcajna mjesta koja su iznimno značajan dio za ribarstvo kao privrednu granu, ponovljena je problematika prihvata ribe u ljetnjim mjesecima osobito imajući u vidu nestabilnost migracija ribe te potrebe za prekrcajem ribe na našem području.
U tu svrhu iskrcajna mjesta definiraju se koordinacijom svih nadležnih tijela kako bi se omogućila ova gospodarska grana te riba uputila u daljnje destinacije u što skorijem roku od ulova.
U tu svrhu planira se kao ribarska mjesta i dalje koristiti dio luke Gruž te dio luke Sustjepan u skladu s moćućnostima te uvala Vela luka.
Od alternativnih iskrcajnih mjesta, kao pozicija koje po svojim obilježljima pružaju potrebnu dostupnost i infrastrukturu istaknuta je luka Prapratno, u kojoj se kako je zaključeno, planiraju ispitati mogućnosti razvoja ribarske infrastrukture.
Župan je istaknuo važnost pozicioniranja iskrcajnih mjesta s obzirom na karakter ribarstva i migracije ribe koja se izlovljava, međutim i obveznu primjenu zakona te jačanje zakonodavnih okvira koji bi utvrdili kriterije i pravila, vodeći se pri tom i karakterom područja osobito poštivajući nesmetani razvoj turizma tijekom ljetnjih mjeseci, s čime su se složili nazočni, te ponovio da će razvoj ove privredne grane i dalje imati snažnu potporu Županije.

Dr. Joško Glavić održao je jedno od dva predavanja kliničara, na svjetskom Workshopu najvećeg proizvođača robotskih neurorehabilitacijskih uređaja - Hocoma u Zurichu, uz bok s najpoznatijom klinikom za robotsku neurorehabiliaciju Neuroworx iz Sjedinjenih Američkih Država i jednim od najpoznatijih svjetskih stručnjaka u robotskoj rehabilitaciji, dr. Dave Hullom. Zahvaljujući dr.Jošku Glaviću hrvatska neurorehabilitacija ispisana je zlatnim slovima na karti svijeta.
Dr. Joško Glavić je imao priliku prezentirati poslovanje i uspjehe robotskog referentnog centra Poliklinike Glavić osnivačima firme Hocoma i inovatorima robotskog uređaja Lokomat, kao i managerima te prodajnim predstavnicima iz cijelog svijeta.

Djelatnici Poliklinike Glavić ponosni su što je jedna mala Poliklinika iz jedne male Hrvatske i još manjeg grada Dubrovnika stala uz bok s najvećim gigantima iz cijelog svijeta i pokazala da su stručan tim, ljubav i energija ključ svakog životnog i poslovnog uspjeha.

Izvor: Poliklinika Glavić

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara na Grudi obilježit će se paljenjem svijeća sutra (subota) u 17 sati na sljedećim lokacijama: Cavtat na novom trotoaru na ulazu u Cavtat, Čilipi ispred spomenika braniteljima ”Konavoska mati” te na Grudi ispred sportske dvorane.

Selo Kostrići nosi neslavnu titulu “najtužnijeg sela u Hrvatskoj”. To je selo u kojem su za vrijeme agresije na Hrvatsku pobijeni svi stanovnici. Svi do jednog. Kao da taj podatak nije sam po sebi tužan, dodatno ga rastužuje činjenica da za taj zločin DORH do danas nije podigao optužnicu. Zašto je u jednom od najtežih slučajeva ratnih zločina na području Banovine reagirala tek ove godine i zašto su baš Kostrići presedan za čiji zločin nitko do sada nije prozvan? Pa, zato što su svi pobijeni, kazuju stanovnici okolnih sela. Zato što nije bilo nikoga tko bi u ime žrtava “tjerao pravdu”. Selo Kostrići, osim što je jedino mjesto zločina za koje se do ove godine nitko teretio, je i jedino selo u Hrvatskoj u kojem ne živi nitko, a koje ima dva spomenika iz Domovinskog rata. Na jučerašnji dan, 15.11., točno 27 godina nakon pokolja, rijetki su oni koji su se ovim žrtvama naklonili i za njih zapalili svijeću. Čak niti za djecu koja su tada pobijena. Što se prije 27 godine dogodilo u Kostrićima, selu u općini Majur pokraj Hrvatske Kostajnice?

O zločinu u Kostrićima pronađen je izvornik Zapisnika o ispitivanju okrivljenog Stevana Borojevića Ćuka kod istražnog suca Milenka Momčilovića na okupacijskom Okružnom sudu u Glini 21. svibnja 1992. Dokaz je to da su čak i Srbi ovaj čin okarakterizirali kao zlodjelo, te su tada proveli postupak zbog kaznenog djela ubojstva iz članka 47. stavka 2. toč. 1. Kaznenog zakona Srbije. Ta dokumentacija pronađena tijekom Oluje predana je MUP-u RH-e i Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu. Ovaj potonji učinio je sve da se zločin procesuira, kazni i nikako ne zaboravi. MUP, međutim, do danas nije shvatio kakav zapis ima u rukama.

Ratni zločin u Kostrićima počinili pripadnici Jedinice za posebne namjene MUP-a tzv. “SAO Krajine“ pod nazivom “Kaline” iz Komogovine s područja Dvora, kojom je zapovijedao ratni zločinac Stevan Borojević. Ušli su u selo i pobili svih šesnaest stanovnika, dragocjenosti otuđili, a selo zapalili. Prema iskazu Stevana Borojevića Ćuka, on je zajedno s „jednim borcem Medićem i jednim dobrovoljcem srbijancem“, dobio naredbu o „čišćenju“ sela Kostrića. Navodi da su u selu već naišli na srpske borce, od kojih mu je jedan rekao da u jednoj kući postoji jedna mlađa žena s dvoje djece i dvije starije osobe, nakon čega su se skupili kod te kuće, a ulaskom u kuću je vidio da čitava obitelj uplašena sjedi na krevetu, dok se mlađa žena tresla i plakala uz dvoje djece od 2 i 4 godine. Navodi da je tek sutradan saznao da je cijela obitelj pobijena.

Suprug ubijene žene i otac pobijenih dječaka koji je tog dana izbivao iz sela, u posve “mrtvom” selu, pronašao je i svoju obitelj, pa pojurio sve prijaviti. Tada su ubili i njega…

Stravično, gotovo kao i sam ovaj pokolj, je i to da se Kostrići prešućuju. Svjesni svoje sramote o nepokretanju postupka unatoč činjenici da su i sami Srbi ovaj zločin osudili, hrvatske vlasti ne vole izgovarati ime najtužnijeg sela u Hrvatskoj. Kostrići. Kako ih ne bi zaboravili, evo popisa žrtava:

1. Bašić Mije Petar, rođen 1898. godine

2. Bašić Franje Marija, rođena 1907. godine

3. Bašić Vilka Petar, rođen 1940. godine

4. Bašić Franje Jelka, rođena 1938. Godine

5. Bunjevac Mate Kata, rođena 1905. godine

6. Jurić Josipa Milka, rođena 1929. godine

7. Jurić Antuna Zlatko, rođen 1956. godine

8. Jurić Jure Vera, rođena 1959. godine

9. Jurić Zlatka Dario, rođen 1987. godine (dijete)

10. Jurić Zlatka Tomislav, rođen 1989. godine (dijete)

11. Jurić Josipa Marija, rođena 1930. godine

12. Kostrić Petra Marija, rođena 1924. godine

13. Kozić Mate Jure, rođen 1939. godine

14. Kozić Ive Anka rođena, 1942. godine

15. Krizman Filipa Ferdinand, rođen 1925. godine

16. Krizman Petra Marija, rođena 1928. godine.

IZVOR: dnevno.hr

Lokalitet „Crkva sv. Ivana u Ljutoj“ smješten na omanjoj glavici između Gornje i Donje Ljute predstavlja istaknut spomenik konavoskog, ali i šireg dubrovačkog područja. Na lokalitetu su tijekom 2017. i 2018. godine vršena arheološka istraživanja koja su potvrdila ranija saznanja, ali su dovela do niza novih spoznaja. Spomenutim arheološkim istraživanjima obuhvaćen je prostor unutrašnjosti crkve i njezine neposredne okoline.

Kontinuitet lokaliteta seže još u antičko razdoblje. Antička i kasnoantička faza posvjedočene su arheološkim nalazima i definiranim ostacima arhitekture koji su potvrdili ranije teorije istraživača koji su smatrali da se na tom mjestu nalazila villa rustica - antički stambeno-gospodarski kompleks. U ranosrednjovjekovnom razdoblju na ostatcima ranije arhitekture izgrađeno je crkva. Nad ostacima ranosrednjovjekovne crkve podignuta je crkva koja je vidljiva danas. Njeni zidovi svjedoče nizu pregradnji koji su se dogodili kroz stoljeća.

Crkvi je također prizidan i trijem za čiju je gradnju iskorišten niz ranijih kamenih ulomaka – spolija. Uz crkvu se nalazi i srednjovjekovno groblje s nadgrobnim pločama, dio kojih je do danas ostao sačuvan.

Više o arheološkim istraživanjima i samom lokalitetu otkriti će nam profesor povijesti i dipl. arheolog Domagoj Kristović, u petak 23.11.2018. godine u 18:00 sati, u Odjelu za arheologiju i spomeničku baštinu Konavala (Samostan sv. Vlaha, Pridvorje).

Page 3 of 782
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…