Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

I premda su neki već proglasili kraj ljetu, ono će se nastaviti dokazivati i početkom novoga tjedna, a kasnoljetni ugođaj kakav mnogi priželjkuju u rujnu vjerojatno ćemo imati i na kraju tjedna. Ali ne i potkraj utorka i u srijedu, u većini Dalmacije tek četvrtak, kada će se vrijeme naglo promijeniti - temperatura se osjetno sniziti, uz pljuskove, grmljavinu, ponegdje vjerojatno i nevrijeme. Ako ono i izostane - bura gotovo sigurno neće! I to često jaka, podno Velebita i olujna, možda čak i ne samo na udare, stoji u prognozi HRT-a, čiji su autori dr. sc. Petra Mikuš Jurković i Zoran Vakula.

Na kopnu će i nedjelja te ponedjeljak još biti pretežno sunčani, s jutarnjom svježinom, ponegdje i maglom, te mnogima ugodnom dnevnom toplinom. Stabilnom vremenu doći će kraj u utorak poslijepodne, kada će se sa sjevera jače naoblačiti uz kišu, pa i grmljavinu, te osjetan pad temperature zraka i umjeren sjeveroistočni vjetar.

Moguće i nevrijeme

No već od četvrtka opet raste vjerojatnost za više suhog i sunčanog vremena. Na Jadranu će sunčano i vrlo toplo, mjestimice čak i vruće biti sve do srijede, kada dolazi izražena promjena vremena, najprije na sjeverni Jadran, a u noći na četvrtak i sve do juga zemlje. Pljuskovi praćeni grmljavinom bit će česti, a moguće je i nevrijeme. Nakon umjerenog juga od srijede će zapuhati jaka, na udare i olujna bura, a temperatura će se sniziti., prognozirala je za HRT Mikuš Jurković iz DHMZ-a.

Prodor hladnog zraka

Meteoservis Severe Weather Europe na svojoj stranici najavljuje prodor jake hladne fronte na područje istočne i središnje Europe.

"Snažna hladna fronta prvo će se u ponedjeljak uzdignuti nad zapadnom Europom, dok se na području istočne Europe prodor hladnog zraka očekuje u utorak navečer. Temperature će pasti za 5 do 10 Celzijevih stupnjeva ispod prosjeka, a moguće je i da će se u dijelovima spustiti i do 0 stupnja", piše Severe Weather Europe, 

Temperature će, tvrdi ovaj servis, pasti za 10-ak stupnjeva i očekuje se da neće značajno rasti sve do vikenda.

IZVOR: 24sata.hr

U subotu oko 10 sati, u moru kod Hotela President utopio se 65-godišnji Danac.

Muškarac je bio gost hotela na dubrovačkome Babinom Kuku, potvrdili su Hini iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Pretpostavlja se da je nesretnom čovjeku pozlilo dok je plivao u moru, što je prouzročilo utapanje, ali će sve činjenice utvrditi obdukcija.

 

Na današnji dan, 14. rujna 1991. godine, SJP "Grofovi" izvela je uspje­šnu akciju zauzimanja armijskog čvori­šta veze Rota na PelješcuSredinom rujna 1990. Vlada Republike Hrvatske doni­jela je odluku kojom je brojno stanje milicije u slučaju rata, neposredne rat­ne opasnosti ili drugih izvanrednih prilika određeno u ukupnom broju od 70.000 pripadnika, od kojih 25.000 djelatnih i 45.000 pričuvnih. Time je stvorena osnova za povećanje broja dje­latnika MUP-a i promjenu njegove izra­zito nepovoljne nacionalne strukture. Tako je koncem rujna 1991. PU Dubrov­nik raspolagala ukupnim snagama od oko 200 djelatnih i 300 pričuvnih po­licajaca, koji su preuzeli osiguravanje svih važnijih objekata u Gradu, kao i nadzor prometnica uz državnu grani­cu prema Crnoj Gori i BiH. Uz stalni i pričuvni sastav u MUP-u Republike Hrvatske je tijekom travnja i svibnja osno­vano 18 posebnih postrojbi policije, pa tako i SJP "Grofovi" u Dubrovniku. Prilikom osnutka ova specijalna je­dinica brojila je oko 30 pripadnika. Po­seban značaj za obranu prostora cijele južne Dalmacije imala je njihova uspje­šna akcija zauzimanja armijskog čvori­šta veze Rota na Pelješcu, izvedena 14. rujna 1991. godine.

Izvor: Gradoplov

U sklopu plana razoružavanja Teritorijalne obrane u proljeće 1990. JNA je htjela staviti pod nadzor oružje kako bi lakše okupirala Hrvatsku. U skladištima JNA na Maloj bari, koja su pripadala vojarni u Pločama nalazilo 4374 cijevi, i to: TO Makarska (1300 cijevi), TO Metković (1250 cijevi), TO Ploče (1024 cijevi) te TO Vrgorac (800 cijevi). Osim toga, u skladištima je bilo 60 ručnih bacača, 8 minobacača 60 mm, minobacača 82 mm), 8 strojnica Browing 12,7 mm, dva PZO topa M-38/1 20 mm, 8 PZO topova Oerlikon 20/1 mm kao i 100 puškomitraljeza 7,9 mm sa streljivom, također oružje Teritorijalne obrane. U skladištima se nalazila i velika količina granata kalibra od 20, 40, 57 i 76 mm protutenkovskih i protupješačkih mina,ručnih bombi , tromblona, metaka i ostale ratne opreme. Već u kolovozu 1991. napravljena su prva izviđanja, kojima se utvrdilo da iako su skladišta bilo slabo branjena, cijela akcija će se moći provesti isključivo ako obuhvati sve objekte JNA u Pločama. Razlog tomu ponajprije je bio da bi se blokirala potencijalna intervencije snaga JNA u obrani skladišta.

Kompleks skladišta činilo je 16 objekata osiguranih žičanom ogradom, a čuvalo ga je 16 vojnika, 3 dočasnika i 3 dresirrana psa. Plan je predviđao zauzimanje vojnih objekata u gradu, prvenstveno vojarne „Stanko Parmać“ u kojoj je boravilo oko 70 vojnika i časnika. U ratnoj luci Portini bio je stacioniran 16. divizion u čijem se sastavu nalazilo 6 minolovaca sa 150 mornara i časnika. Postojalo je skladište pomorskih mina i goriva u uvali Tatinje te Dom JNA.

Iako je 13. rujna bio predviđen za održavanje akcije, do nje je došlo tek sljedeći dan. U subotu, 14.rujna u 18.30. policija je blokirala Jadransku magistralu od Makarske do Rogotina, kao i sve sporedne ceste kako ne bi stigle u pomoć kopnene snage JNA iz drugih vojarni, prvenstveno iz Splita. Hrvatske snage pred skladištem su dale ultimatum vojnicima za predaju, i nakon kraćih pregovora, zahvaljujući razumnosti dočasnika JNA ušle u kompleks u Maloj bari. Već za pola sata počeo je utovar opreme i naoružanja. Zauzimanje ostalih objekata u Pločama nije proteklo tako jednostavno kao u Maloj bari. Poziv na predaju zapovjedništva i tehničke radionice dočekan je rafalnom paljbom. Zbog miniranog prilaza, hrvatske snage su stajale na odstojanju i nisu mogle ući u krug objekata. Jednaka situacija bila je i u luci, gdje je s minolovaca otvorena paljba kako po hrvatskim snagama, tako i po samom gradu. Zbog nedostatka vojnih sredstava i zapovijedi da se vojna plovila ne uništavaju okršaj se nije pretvorio u bitku, ali se smatra prvim pomorskim sukobom Domovinskog rata. Slično stanje bilo je i u skladištu u Tatinju, gdje je nakon odbijanja predaje otpočeo napad, ali je ubrzo prekinut zbog miniranog prilaza i prijetnji zapovjedništva JNA da će uništiti skladište.

Iako je najveći dio komunikacija bio ili ometan ili u prekidu, zapovjedništvo JNA je ipak stupilo u kontakt sa zapovjedništvom Vojno pomorske oblasti u Splitu koja je zajedno sa zapovjedništvom na Visu uputila pomoć, zrakoplovstvo 97. aviobrigade čiji su zrakoplovi bili u Mostaru i Zemuniku, a o čemu su obaviještene hrvatske snage na terenu. Do 22,30 sati iz skladišta je bilo izvučen 31 kamion opreme i naoružanja, a već oko 22,45 grad su nadletjela dva zrakoplova JNA i izbacila svjetleće bombe. To je značilo prekid napada na vojne objekte, no ne i prekid ukrcaja oružja iz Male bare. Budući da je postalo jasno da se plovila neće zarobiti, napadnuti su minolovci u luci: tri su zapaljena, a četvrti je bio onesposobljen za manevar. Nakon osvjetljavanja okoline, doletjela su druga dva zrakoplova i započela raketiranje. Napadi zrakoplova su se nastavili, pa je tako tu noć izvedeno još šest napada, uglavnom na skladište u Maloj bari i okolnim cestama, u kojima je je smrtno stradala jedna osoba, dvije su ranjene, a uništena su tri kamiona i jedno osobno vozilo. Iako je plan operacije predviđao obranu neba od zrakoplova oružjem izvučenim iz skladišta, to se nije dogodilo. Dio protuzrakoplovnog oružja je onesposobila sama JNA, a drugim oružjem zbog nepoznavanja nije imao tko djelovati, tako da je nebo ostalo nebranjeno. Rano ujutro 15. rujna operacija je prekinuta.

Osim zrakoplova, podršku snagama JNA davale su i pomorske snage, rraketna topovnjača, dva raketna i dva torpedna čamca koji su uplovili oko 23 sata. Htjeli su onesposobiti čeličnu sajlu postavljenu u luci koja je sprječavala isplovljavanje minolovaca prema otvorenom moru, a djelovale su i po hrvatskim snagama.

Ratni brodovi koji su ostali ispred grada uplovljavali su više puta i odvozili časnike i vojnike, dokumentaciju, oružje i gorivo. Hrvatske snage su 17. rujna preuzele objekte koji nisu bili pod njihovim nadzorom.

Bitka je značila veliku pobjedu, jer su hrvatske snage zaplijenile vrijednu tešku opremu (topništvo, rakete) kao i duge cijevi i streljivo iz vojnih skladišta. Procjenjuje se da je iz skladišta u Maloj bari izvučeno 4800 pušaka, 20 protuavionskih topova, 190 puškomitraljeza, 500 pištolja, te velika količina raznih drugih vrsta oružja i streljiva. U ostalim objektima JNA u Pločama zaplijenjeno je 120 kamiona i drugih vrsta vozila, 84 topa 20 i 40 mm, te velike količine streljiva za pješačko naoružanje kao i velike količine granata i mina (oko 350 tona). Uzimajući u obzir da su branitelji cijele Dalmacije u to vrijeme raspolagali s oko 3500 pušaka, rezultati ove operacije postaju još upečatljiviji. Strateški promatrano, zauzimanje vojnih objekata u Pločama poremetilo je planove JNA osvajanja Doline Neretve i odsijecanja juga Hrvatske.

U spomen na ovu operaciju, Ploče su za dan grada proglasile 14. rujna, a prvi Maraton lađa, održan je 13. rujna 1998.

Izvor: Jakša Raguž „Hrvatsko Poneretavlje u Domovinskom ratu“

U naselju Zlatni potok i Ulici kneza Domagoja postavljene su nove tehnološki učinkovite svjetiljke, čime je Grad Dubrovnik započeo rekonstrukciju dijela javne rasvjete na više pozicija na gradskom području.

U okviru godišnjeg operativnog plana održavanja javne rasvjete, putem nadležnog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, do kraja mjeseca bit će izmijenjeno ukupno 140 postojećih svjetiljki sa svjetiljkama u LED izvedbi i to u Ulici Ivana Matijaševića, Ulici Filipa Grabovca, Ulici od svetog  Mihajla te naseljima Zlatni Potok, Sustjepan i Ljubač. Rekonstrukcija se provodi prema izrađenoj projektnoj dokumentaciji, pri čemu su kao prioritetne odabrane pozicije sa energetski najneučinkovitijim svjetiljkama. Nakon postavljanja moderne i učinkovite rasvjete značajno će se smanjiti utrošak električne energije na ovom području.

 

Jedinična cijena cestarine u izvansezonskom razdoblju bit će niža za 10% za vozila I.A, I. i II. skupine (motocikli, osobna vozila, osobna vozila s prikolicom i kamperi).    

Tako će cijena cestarine za autocestu A1 Zagreb-Split (Dugopolje) iznositi 181 kunu umjesto 200 kuna, cijena cestarine na dionici autoceste A1 Zagreb-Karlovac iznosit će 19 kuna umjesto 21 kunu za vrijeme sezone

Niža cijena cestarine na autocesti A3 Zagreb-Lipovac je 128 kuna (sezonska cijena bila je 141 kunu), cijena cestarine za dionicu A1-A6 Zagreb-Rijeka (Grobnik) iznosit će 70 kuna umjesto 77 kuna, a na autocesti A3-A5 Zagreb-Osijek 122 kune umjesto ranijih 135 kuna.

IZVOR: direktno.hr

Druga najmanja talijanska regija, Molise nudi 27.000 dolara (oko 180.913 kuna) svakom tko se odluči preseliti na ovo područje.

Vlasi ove male regije smješten na južnom dijelu Italije nedaleko od Napulja, ovim pothvatom žele povećati populaciju 106 slabije naseljenih sela i manjih gradova. Tamošnje vlasti svim novim pridošlicama koji se odluče na potpunu životnu promjenu planirani iznos isplatit će u mjesečnim ratama od 770 dolara (oko 4.700 kuna) kroz tri godine, piše CNN.

Ipak, da ne bi sve bilo tako jednostavno i idilično, postoji nekoliko 'caka'.

Naselje u koja dolaze mora imati manje od 2000 stanovnika, a pridošlice se moraju obvezati na pokretanje vlastitog posla, piše USA Today.

- Želimo napraviti više od dobrotvorne akcije. Želimo da ljudi ulože ovdje. Mogu otvoriti bilo koju vrstu poslovanja: pekarnicu, knjižaru, restoran - bilo što. Tako će naši gradovi oživjeti, a populacija će se povećati - kazao je za Guardian Donato Toma, predsjednik regije Molise.

Inače, u posljednjih deset godina gotovo 10.000 ljudi napustilo je ovu regiju, čime je populacija Molisea prema posljednjem popisu stanovništva iz 2018. godine spala na svega 308.000 ljudi.

No negativni demografski trend bilježi se i u ostatku Italije. Prema podacima talijanskog državnog statističkog zavoda, po prvi put u posljednjih 90 godina je broj stanovnika Italije pao na oko 55 milijuna.

IZVOR: jutarnji.hr

Donosimo vam još jedan praktičan i brz recept.

Sastojci:

  • 4 jaja
  • 4 žlice brašna
  • pola praška za pecivo
  • 100 g čokolade
  • 150 g šećera
  • 2 pudinga od vanilije
  • 50 g maslaca
  • 200 g svježih smokava
  • 500 ml mlijeka

Priprema:

Puding skuhajte u mlijeku i zasladite po ukusu.

Umutite jaja sa šećerom, dodajte brašno s praškom za pecivo i rastopljenu čokoladu.

Pleh (20 x 20  cm) obložite papirom za pečenje pa u njega izlijte tijesto. Preko čokoladnog testa žlicu po žlicu stavljajte puding s razmacima.

Smokve operite i odsijecite drške, pa ih uronite u puding i pritisnite. Pecite na 200 stupnjeva oko 40 minuta.

Kolač dobro ohladite pa tek onda režite. Izvrnite ga i narežite na kocke. Po želji možete posuti šećerom u prahu i vanilin šećerom.

IZVOR: dnevno.hr

Page 4 of 1307
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…