Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

"Dubrovnik je prepun primjera urbanističkog neukusa i megalomanske gradnje čemu svjedočimo na svakom koraku. Investitori koriste blagodati Gup-a kako bi dobili maksimalnu moguću izgrađenost i povećali svoj profit, a taj isti GUP istovremeno svima služi kao savršen argument u obrani od prozivki nezadovoljnih građana. No, to što je on manjkav, netransparentan i ubojica prostora ne znači da ga pojedini investitori imaju pravo zloupotrebljavati za vrijeđanje ljudskog dostojanstva, inteligencije i stečenih prava. 

Upravo takav primjer ponašanja investitora i institucija trpe stanari Solinske ulice. Osim što je utvrđeno da krše zakon te im je izrečena privremena mjera zabrane izvođenja dijela radova investitori uništavaju javnu infrastrukturu koja je imovina Grada i čije održavanje financiraju građani te se tako umjesto da svaka privatna investicija donese i neku korist i unapređenje javne infrastrukture na području na kojem se izvode radovi događa upravo suprotno, devastacija. Zakašnjele reakcije inspekcijskih službi,  previdi ili propusti javno-pravnih tijela u procesu izdavanja dozvole  i bahato ponašanje investitora opravdano su izazvali revolt stanara kojima  neprimjereni uvjeti rada na gradilištu svakodnevno narušavaju kvalitetu života i proizvode materijalnu štetu na susjednim objektima, dok su onima koji žive neposredno uz gradilište zanemarena zajamčena prava i pokušava im se oduzeti jedini pristup kućama bez obzira na pravo služnosti upisano u zemljišnim knjigama. Tako je na gradilištu koje je trenutno aktivno, ali prijeti opasnost da će se nakon okončanja sudskih sporova isto dogoditi i na susjednom zemljištu na kojem se već godinama planira graditi. Pritom je važno istaknuti da se stanari ne bune zato što žele spriječiti bilo kakvu gradnju nego zato što im se krše osnovna ljudska prava i zaprječuje i onemogućuje pristup kućama, a sve kako bi bahati investitori pretvorili svaki centimetar zemljišta u svoj profit. Samo malo poviše spornog gradilišta nalazi se također otvoreno gradilište na koje nitko od njih nema primjedbe što upravo pokazuje primjer dobre komunikacije i uvažavanja stanara od strane investitora. Loš Gup ili bivši gradonačelnik koji je bio na čelu Grada u trenutku kada je dozvola izdana, nikome od nas a poglavito gradskoj upravi ne može i ne smije biti izlika za odricanje od odgovornosti prema sugrađanima i očekujemo da će se u najkraćem roku uz pomoć gradske uprave iznaći način  da se uvaže nesporna prava stanara na pristup kućama, a gradnja nastaviti nakon usklađenja međusobnih odnosa između njih i investitora."

Gradski vijećnik

Maro Kristić

Slow Food-Central Europe, projekt transnacionalne suradnje koji za cilj ima poboljšanje kapaciteta lokalnih aktera, kako javnih, tako i privatnih, u očuvanju i promicanju srednjoeuropske gastronomske kulturne baštine, priveden je kraju. Projekt Slow Food-CE započet u lipnju 2017., uz sudjelovanje deset partnera, uspio je stvoriti model koji se može replicirati, a koji lokalnoj, tradicijskoj hrani dodjeljuje vrijednost koju zaslužuje. Ovaj je model očigledno neophodniji sada nego ikad prije, zbog izvanrednog stanja uzrokovanog pandemijom COVID-a-19. Trenutna globalna pandemija zapravo je jasno otkrila mnoge probleme koji su rezultat nesposobnosti vrednovanja okoliša i njegove prehrambene agrobiološke raznolikost, nemogućnosti zaustavljanja napuštanja ruralnih područja i erozije tla te nemogućnosti zaštite onih koji hranu proizvode brinući se za prirodu i uvažavajući njezine ritmove.  

Pet je gradova bilo uključeno u ovaj projekt: Venecija (Italija), Dubrovnik (Hrvatska), Brno (Češka), Kecskemét (Mađarska) i Krakov (Poljska). Nakon izrade zajedničke metodologije za utvrđivanje i promicanje kulturnih resursa povezanih s nasljeđem hrane, u svakom je gradu pokrenut poseban pilot projekt kako bi se isprobala inovativna rješenja za promicanje lokalne gastronomije među građanima i turistima u različitim urbanim prostorima. 

Utvrditi, očuvati, valorizirati - tri ključne riječi projekta. Iskustva gradova partnera projekta sabrana su na mrežnoj stranici Food Paths Network. Svaki je grad prikupio priče od promicatelja lokalne prehrane, a njihov je trud prenesen u inicijative kojima se može pokazati lokalni gastronomski potencijal. Cilj je mrežu proširiti i nakon završetka projekta, uključujući ostale gradove koji mogu testirati metodologiju Slow Food-CE projekta i prilagoditi je vlastitom kontekstu. Gradovi predstavljaju savršeni laboratorij za eksperimentiranje i mogu puno doprinijeti u smislu pružanja podrške onima koji donose gospodarski napredak i dobrobit lokalnoj zajednici. 

U Italiji je organiziran gastronomski festival „Saór - Saperi e sapori veneziani in festa" u Veneciji. Nudeći vođene obilaske, satove kuhanja, praktične radionice, degustacije, izložbe i tržnice proizvođača, Saór je od 27. do 29. rujna 2019. godine ispunio povijesni centar grada, otoke venecijanske lagune i obližnje kopno. 

Krakov, koji je 2019. godine proglašen Europskom prijestolnicom gastronomske kulture, odabrao je šest gastronomskih specijaliteta, uključujući pecivo obwarzanek, pastrvu Ojcowski, kobasicu piaszczańska i głąbik krakowski (zelena salata stablašica). Projekt je doveo do osnivanja četiri „Slow Food područja“ s ciljem revitalizacije nekih manje poznatih četvrti poljskog grada i njihove promidžbe turistima. 

U Hrvatskoj je Dubrovnik odlučio u gradskom Prirodoslovnom muzeju organizirati multimedijalnu, jestivu izložbu pod nazivom „Hranitelji grada", podižući tako svijest i aktivno uključujući javnost u očuvanje lokalne gastronomske baštine. Ovaj je grad na jadranskoj obali već godinama jedno od najpopularnijih svjetskih turističkih odredišta, što znači da nije nedostajalo posjetitelja. Međutim, potrebno je pružiti veću podršku lokalnim proizvođačima i ugostiteljima koji uspijevaju očuvati dubrovačku kulinarsku baštinu.   

Zelena tržnica u Kecskemétu već dugo igra važnu ulogu u tom mađarskom gradu s oko 300 proizvođača koji na tržnici prodaju plodove svog rada. Sada se, svakog posljednjeg petka u mjesecu, otvara vanjski prostor gdje kupci mogu upoznati proizvođače odabrane u skladu sa Slow Food smjernicama, razgovarati s njima i saznati više o tome kako proizvode svoju hranu. U Kecskemétu su također bile organizirane degustacije i prezentacije u kojima su sudjelovala djeca kao i odrasli, a podučavalo ih se o održivosti okoliša. 

U međuvremenu u Brnu, u Republici Češkoj, aktivnosti usmjerene na obrazovanje uvedene su u škole gdje su pokrenuti osjetilni tečajevi kako bi se učenike naučilo razlikovati okuse i prepoznati kvalitetne proizvode, a odvijale su se i na ulicama grada gdje su bile organizirane radionice i degustacije. Tijekom osmotjednog projekta Dječja tržnica poljoprivrednika mladi su imali priliku naučiti više o poljoprivredi, od proizvodnje do organizacije lokalnog distribucijskog lanca. 

Pred kraj trogodišnjeg projekta Slow Food-CE, izrađena je zajednička strategija, dokument koji predstavlja smjernice za ustanove koje žele slijediti put očuvanja svoje gastronomske baštine, a sve kako bi se pokrenuo održivi ciklus koji objedinjuje gospodarstvo, održivost okoliša i socijalno uključivanje. Taj je strateški dokument objavljen na internetskoj stranici Slow Food-CE. 

Slow Food-CE je projekt kojim upravlja Slow Food i financiran je sredstvima iz programa Interreg Central Europe. Ukupno je u pilot-akcije uloženo preko 780.000 eura.
Deset partnera projekta su: Slow Food, Grad Venecija, Sveučilište gastronomskih znanosti, Dubrovačka razvojna agencija (DURA), Udruga Kinookus, Turistička zajednica Južne Moravske (CCRJM), Slow Food Brno, Grad Krakov, lokalna uprava grada Kecskeméta i Udruga za tradiciju, umjetnost i turizam Kiskunság - Convivium Kiskunság.

Sedam pridruženih partnera su: Turistička zajednica Općine Ston, Grad Dubrovnik, Grad Brno, Malopolska turistička organizacija, Akademija tjelesnog odgoja i turizma u Krakovu, Europski institut za povijest i kulture hrane, te Europa Nostra.

Već od sutra će se brojevi banaka na placama povećati- u Gružu će ih biti 37, Lapadu 10, a u Gradu 10. 

Također smo, u dogovoru sa Službom civilne zaštite Dubrovnik, uspjeli u našoj inicijativi da se pleksiglas barijere uklone i zamijene drugim, prihvatljivim zaštitnim materijalom. Na bancima će tako umjesto pleksiglasa biti zaštitne folije koje su puno praktičnije i prihvatljivije za korištenje. Sigurne su od udara vjetra te će se svakodnevno mijenjati kako bismo osigurali maksimalnu zaštitu i higijenu.

Ovime smo osigurali povećanje broja banaka kako bismo što više pomogli domaćim proizvođačima da nude svoje proizvode, a kupcima omogućili širu ponudu i lakši pristup domaćoj hrani.

Zainteresirani prodavači ne trebaju se više najavljivati za prodaju od ponedjeljka do srijede, ali za petak i subotu ostaje jednaka procedura. Prodavači se moraju najaviti voditelju Službe dubrovačkih tržnica Nevenu Kacigi putem telefona 091 4288 642

U ovom periodu popuštaju mjere, ali mi i dalje pazimo na sigurnost kupaca i prodavača. Ograde oko placa će biti uklonjene, ali ćemo i dalje zadržati dezinfekcijske punktove te molimo kupce da se  pridržavaju pravila distanciranja i dezinfekcije ruku. 

Želimo podsjetiti sve sugrađanke i sugrađane koji još uvijek ne odlaze na placu da verduru, voće i druge proizvode mogu lako i jednostavno kupovati od lokalnih OPGova preko naše online Dubrovačke place.

Centar za poduzetništvo d.o.o. objavljuje Javni poziv za subvencionirano korištenje poslovnih prostora u Poduzetničkom inkubatoru Ploče. Pozivaju se poduzetnici početnici koji posluju do 3 godine za uslužne djelatnosti, a kojima je potreban poslovni prostor, da se prijave i ostvare pravo na subvencioniranu cijenu najma prostora te stručnu i savjetodavnu pomoć u poduzetničkom inkubatoru Ploče.

Javni poziv i ostali dokumenti nalaze se na web stranici: https://www.poduzetnicki-inkubator-dnz.hr/dokumentacija-plo…, a za detaljnije informacije možete se obratiti Centru za poduzetništvo d.o.o. na kontakt: 099/212-9765 ili putem maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Na računu kojeg je Općina Konavle otvorila za potrebite Konavljane dosad je prikupljeno 80 tisuća kuna.
Podsjetimo, riječ je o namjenskom računu otvorenom u HPB, a uplaćena sredstva koristit će se isključivo za pomoć pojedincima i obiteljima lošeg imovinskog stanja.

Općina Konavle se ovim putem želi zahvaliti svim donatorima nasumičnim redoslijedom: Đuro Kolić, Klesarstvo Konavle, Sanja Đivanović, Frano Herendija, Ivo Brailo, Matko Perović, Pero Obradović, Adrian Bokarica, Miho Mujo, Sandra Barkiđija, Rikardo Kušelj, Radica Pušić, Miho Bjeloš, Cvijeto Bratoš, Matej Papac, Tonći Skurić, Pavo Bratoš, Miletić d.o.o., Luce Beželj, Mislav Maršić, Katica Piplica, Ana Piplica, Mirko Laptalo, Omega-auto d.o.o., Ivo Cvjetković, Pero Tomaš, Tea Đurović-Azinović, Esculap-Teo d.o.o., Kate Miličić, Stjepo Butijer, Davor Oštrić i Romana Zglav.

Ovim putem pozivamo sve ljude dobre volje i koji su u mogućnosti da uplatom na račun pomognu onima kojima je to potrebno.
Broj računa: IBAN: HR0623900011500172663

U cilju transparentnosti Općina Konavle će periodično objavljivati ukupan uplaćeni iznos kao i zahvalu donatorima.

Petak je posljednji dan u radnome tjednu, a ovaj je petak, 29. svibnja poseban i po tome što je posljednja prilika za pogledati izložbu jednog od najvažnijih hrvatskih slikara moderne, postmoderne i suvremene umjetnosti, Đura Sedera pod nazivom Sederotonin.

Za sve one koji još uvijek nisu ili bi je pak željeli pogledati još jednom, u petak u 10 sati Umjetnička galerija Dubrovnik, vodeći se mjerama koje je propisao HZJZ organizira besplatno stručno kustosko vodstvo kroz izložbu. Posjetitelje će s radom ovog značajnog umjetnika te konceptom izložbe upoznati kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik te autorica likovnog postava izložbe, Jelena Tamindžija.

Zbog interventnih radova na vodoopskrbnom cjevovodu, sutra 29. svibnja 2020. godine, od 09:00 do 13:00 sati bez opskrbe vodom biti će Obod i zapadni dio Zvekovice.

Gruška placa jutros je ponovo osvanula u novom ruhu. Naime, od danas se broj banaka povećao s 11 na 37.

Podsjetimo, prije tjedan dana pisali smo o problemu malih Opg-ova koji su uputili apel gradonačelniku Matu Frankoviću i direktoru Sanitata Tomislavu Tabaku, a tražili su upravo da urgiraju kod Stožera i da se popuste mjere i na dubrovačkim placama i omogući veći broj prodavača. Članak možete pročitati OVDJE

Na placi se i dalje provode mjere dezinfekcije i socijalne distance, a umjesto pleksiglasa na bancima je sada prozirna folija.

 

Stranica 4 od 1796
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…