Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Obavještavaju se korisnici javnih servisa i usluga Grada Dubrovnika o mogućim poteškoćama i nedostupnosti u radu zbog neophodnih infrastrukturnih radova u srijedu 27. svibnja 2020.  između 06:00 – 18:00 sati.

Više od 18,5 milijuna kuna troškova Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA prijavit će na Fond solidarnosti Europske unije, kako bi se nadoknadila sredstva nastala sprječavajući širenje koronavirusa.

Ustanove iz zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi sa područja Dubrovačko-neretvanske županija prijavile su nastale, kao i procjenu budućih troškova, a koji se odnose na medicinsku pomoć, uključujući troškove lijekova, opreme i medicinskih uređaja, zdravstvene zaštite, troškove infrastrukture civilne zaštite, laboratorijske analize, osobne zaštitne opreme, posebne pomoći ranjivim skupinama, sanacije zgrada i objekata, zdravstvene preglede, posebne podrška za operativno osoblje medicinskih i drugih hitnih službi, kao i organizacijske troškove e-škola.

Prikupljeni podaci od županijskih tijela i proračunskih korisnika Dubrovačko-neretvanske županije sastavni su dio nacionalnog zahtjeva koje će Republika Hrvatska,  kao i sve ostale EU zemlje članice i zemlje pristupnice, podnijeti početkom lipnja u službenom inicijalnom zahtjevu  za dobivanje pomoći.

Prihvatljivost troškova vezanih za sprječavanje širenja koronavirusa odnosi se na četveromjesečno razdoblje koje započinje datumom proglašenja epidemije, odnosno 11. ožujka za Republiku Hrvatsku. Točna stopa sufinanciranja naknadno će se utvrditi, a može iznositi maksimalno do 6 posto prihvatljivih prijavljenih troškova na razini zemlje prijavitelja troškova. Fond za solidarnost osnovan je 2002. godine kako bi se odgovorilo na prirodne katastrofe velikih razmjera, odnosno izrazila europska solidarnost s regijama unutar Europe pogođenim katastrofama. Pojavom COVID-19 pandemije te nastale potrebe ublažavanja posljedica u javnom zdravstvu donesena je dodatna EU Uredba kojim se proširuje popis prihvatljivih aktivnosti i troškova, prvenstveno da bi se pomoglo zemljama članicama i pristupnicama u rješavanju ove zdravstvene krize.

Vladin “minimalac” od 4000 kuna po zaposleniku za plaće za lipanj moći će dobiti samo djelatnosti iz četiri resora koje dokažu da im je prihod pao 50 i više posto, i to u sektoru turizma i ugostiteljstva, odnosno oni koji se bave uslugama pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane i pića, zatim poslodavci koji se bave prijevozom putnika, putničke agencije, organizatori putovanja, turoperateri i sve ostale djelatnosti s time povezane, te event industrija, odnosno organizatori kulturnih i sportskih događanja, sajmova i kongresa, donosi Jutarnji list

Vladine nove mjere za lipanj predstavljene su u utorak na Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV), u kojem sudjeluju članovi Vlade, predstavnici sindikata i poslodavaca, i svi su se usuglasili oko novih mjera.

Mjere se odnose na razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza, s time da se neće automatski isplaćivati, već će se gledati mjesec za mjesec, odnosno Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donosit će odluku o produljenju mjera nakon lipnja, sukladno stanju u gospodarstvu i raspoloživim sredstvima.

Posrnule tvrtke

Poslodavci iz sektora za koje se smatra da su najviše pogođeni zbog pandemije koronavirusa, i koji nisu stali na noge ni nakon otključavanja ekonomije, morat će dokazivati pad prihoda na temelju PDV obrasca, a uspoređivat će se ovogodišnji prihodi u svibnju sa svibnjem prošle godine, pojašnjavaju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, a ako je riječ o novijoj tvrtki koja ne posluje dulje od godine dana, onda će se gledati usporedba s veljačom ove godine.

Kada je, pak, riječ o potporama za svibanj, koje će se isplaćivati sredinom lipnja, one će se isplatiti kako je bilo najavljeno svim djelatnostima koje bilježe pad prihoda od 20 i više posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, s time da srednje i velike tvrtke, odnosno sve one koje zapošljavaju više od 50 radnika, što dosad nije bilo definirano, neće smjeti isplatiti dividendu i dobit sve do 31. prosinca 2021.

Ako tvrtka isplati dividendu, onda će morati vratiti državnu potporu za svibanj. To se ne odnosi na mikro i male poduzetnike koji zapošljavaju manje od 50 radnika.

Isti princip bit će i za nove Vladine mjere za ciljane djelatnosti koje će imati pad prihoda 50 i više posto u svibnju, odnosno ni za buduće mjere srednje i velike tvrtke neće smjeti isplatiti dividendu ili ako je isplate, morat će vratiti subvenciju za plaće djelatnika.

Kada je, pak, riječ o otpisu ili moratoriju na plaćanje poreza i doprinosa, mjera je i dalje na snazi do 20. lipnja, tako da će oprost ili prolongiranje plaćanja javnih davanja moći dobiti i te tvrtke iz resora turizma, ugostiteljstva, prometa i event industrije, koje dokažu da imaju pad prihoda 50 i više posto u odnosu na lani, ali o budućem prolongiranju plaćanja javnih davanja u utorak na GSV-u nije bilo riječi. Iz Ministarstva rada napominju kako će se poslije vidjeti hoće li se i ta mjera produžiti, ovisno o stanju u gospodarstvu.

Na sjednici GSV-a, kažu sugovornici, govorilo se i o uvođenju skraćenog radnog vremena, kako bi se pomoglo i onim tvrtkama koje imaju i dalje poteškoće u poslovanju zbog pandemije koronavirusa, a nisu obuhvaćene novim Vladinim mjerama. To se posebno odnosi na prerađivačku industriju, koja u ovom trenutku nema toliku potrebu za punim radnim vremenom, jer su im narudžbe usporene kao i izvoz.

Tijekom lipnja, nakon što i Europska komisija objavi detalje, i hrvatska će Vlada izaći sa svojim rješenjem, a ta će mjera dijelom biti financirana i kroz program SURE. Riječ je o programu Europske unije, vrijednom 100 milijardi eura, preko kojeg će države koje žele zaštititi radna mjesta moći dobiti povoljne zajmove, a Hrvatska bi mogla dobiti 400 milijuna eura.

Kraći radni dan

Mjera skraćenog radnog vremena izgledala bi tako da radnik umjesto pet dana u tjednu, radi, primjerice, četiri dana u tjednu te mu država plaća 50 do 70 posto plaće za taj peti radni dan, a poslodavac ostatak.

- Moram izraziti zadovoljstvo, kao predsjedavajući GSV-om, da odavno nismo postigli ovakvu razinu suglasnosti kao danas - rekao je nakon sastanka Ivan Mišetić, predsjednik GSV-a.

Mladen Novosel, kao dopredsjednik GSV-a iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, rekao je kako su postigli konsenzus oko svih pitanja, a posebno je naglasio da je zadovoljan time što će se pomoći putničkom prijevozu, s naglaskom na one koji obavljaju međužupanijski promet.

- U suglasnosti smo da se za lipanj mora naći i mjera kako pomoći i onim poslodavcima koji nisu u ova četiri resora i idemo u pravcu da se oformi radna skupina i izradi prijedlog zakona o skraćivanju radnog vremena, jer mora se djelovati ciljano, ne više horizontalno, jer svaka tvrtka koja ima 50 posto pada prihoda morala bi biti zaštićena i u lipnju - rekao je Novosel.

Ministar rada Josip Aladrović također je naglasio kako će idućih dana razmišljati i o tim tvrtkama koje ne spadaju u ova četiri sektora, a imaju pad prihoda zbog koronakrize, tako da se to rješava kroz drugu mjeru, odnosno kroz model skraćenog radnog vremena.

- Postignuta je visoka razina kompromisa po svim ovim temama, dijalog je neupitan i zajedno se svi borimo kako bismo ovu ekonomsku krizu što jednostavnije prevladali - zaključio je Aladrović.

IZVOR: Jutarnji list

 

Bernardić je na početku gostovanja komentirao stanje u SDP-u od predsjedničkih izbora do danas.

"Nakon predsjedničkih izbora zahuktalo se na sve strane, no sada je sve u punom pogonu. Napravili smo program, počeli ga provoditi, ali došla je korona. Kada su raspisani izbori, krenuli smo prvi dan u kampanju, posebno smo se fokusirali na Slavoniju koja je vrlo pogođena, što s koronom, što s iseljavanjem. Nitko nije mogao vjerovati prije godinu dana da će jedan virus napraviti toliki udar u gotovo sve sustave. Gospodarstvo, cirkulacije roba, ljudi, međunarodni odnosi, dakle sve je zahvaćeno", započeo je Bernardić.

Bernardić smatra kako će epidemiju bolje preživjeti države koje su pod okriljem nekakvog globalnog štita odnosno one koje su u nekakvim zajednicama.

"Mislim da će EU svakako preživjeti ovu krizu i nikad nije bila potrebnija za pomoć svim članicama. Pokazalo se da će zemlje koje su izvan nekakvog globalnog štita jako stradati. Važno je potaknuti snažnu globalnu suradnju. Cijela priča dobrog odnosa može utjecati na dubinu kolaboraciju između Europe i SAD-a, ali potaknuti i ostale velesile poput Kine i Rusije. Amerika je zadnjih godina izgubila međunarodni utjecaj", komentirao je.

Bernardić smatra i kako će se jaz između bogatih i siromašnih povećati, te da će europski sjever morati pomoći jugu.

"Apsolutno sam siguran da će se jaz između bogatih i siromašnih povećati. To se već sad događa u Africi, Indiji, Pakistanu, Južnoj Americi, posebice kada govorimo o nedostatku hrane i javnog zdravstva. Europa će proći kroz slične probleme. Europski sjever je razvijen i oni će vući Europu naprijed, dok europski jug u 'lockdownu'. U Hrvatskoj je primjerice dosta toga stalo, ali manje nego u primjerice Italiji, Španjolsku. Hrvatska ima smrtnost od 25 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika, to je jako dobar pokazatelj", nadovezao se.

Puno propusta Vlade

Znači li to da je Vlada ipak napravila dobar posao?

"Ne, to je druga stvar, jedno je pokazatelj koji ukazuje da su stvari učinjene dobro, ali puno je tu propusta i nekoordiniranosti u pitanju. Primjerice, prvi sastanak Vlade bio je 9. siječnja. Je li tad Vlada naručila dovoljno opreme, je li pripremila Hrvatsku za borbu protiv krize, je li osigurala dovoljan broj respiratora? Nije. Hrvatska industrija se nije pripremila i nisu osigurane garantne sheme. SDP je od početka ukazivao na izoliranje doma umirovljenika. HDZ je tek u travnju to napravio. Tek nakon snažnog pritiska SDP-a, HDZ je počeo postupati". Primjerice, Grčka, Latvija, Slovačka, to su sve države koje su na razini Hrvatske pa imaju manji broj smrtnosti na milijun stanovnika, to je mjerljivi pokazatelj. Kada gledamo sebe, možemo reći da je dobro, ali kada gledamo sve u jednoj široj slici, onda shvaćamo da je bilo propusta", komentirao je te nastavio kritizirati rad Vlade u doba korona krize:

"Bolje da ova najnekompetentnija i najkorumpiranija Vlada ode što prije. Nemaju nikakav plan za ono što će se događati iza 15. lipnja. Pobjegli su od krize i od onog svega što bi se moglo događati. Mjere koje je Vlada predlagala je novac bez kriterija, mi smo nudili s kriterijem. Ono što će se u Hrvatskoj događati je past potrošnje, što je već u tijeku. Maloprodaja je sada na 40 posto potrošnje. Ukupno će pasti za 80 posto. Ljudi jednostavno ne kupuju stvari koje im nužno ne trebaju".

Neke su države iznijele razne modele za borbu protiv korona virusa, Hrvatska je pak od svakog modela uzimala po dio. Švedska je primjerice pokrenula gospodarstvo, ali je u jednom trenutku počela bilježiti veliki porast zaraženih.

"Uopće ne mislim da je švedski model uspješan. Nije uopće stvar konkretnog modela, stvar je pripreme. Nismo na vrijeme naručivali maske, dezinficijense i svu adekvatnu potporu. SDP je tražio 'lockdown' odmah kada je WHO proglasio pandemiju. I to je već bila pogreška jer se predugo čekalo. Kada se zatvorila Istra, mi smo apelirali da se to napravi cijelo", rekao je.

Oštar napad na premijera

Oštro se obrušio na premijera Andreja Plenkovića navodeći da ima pouzdanu informaciju da je predsjednik HDZ-a izjavio kako će korona kriza podići rejting njegovoj stranci.

"Plenković je rekao da je korona kriza dobra za podizanje rejtinga HDZ-u. Imam prilično pouzdanu informaciju o tome i to je bilo neposredno prije ili poslije unutarstranačkih izbora u HDZ-u u ožujku. Neka me Plenković demantira ako nije tako", rekao je Bernardić.

IZVOR: direktno.hr

Ne ljubi se s klijentom, reci mu da opere ruke prije nego što te počne pipati. Nosi masku i izbjegavaj poze gdje ste si okrenuti licem. Igraj se medicinske sestre, odjeni kostim i izmjeri mu temperaturu. Ako je povišena, prekini posao, sve su to napuci koji se daju seksualnim radnicima za vrijeme pandemije, piše CNN čiji su novinari razgovarali s nekoliko njih.

Svi su rekli da ih je pandemija korona virusa uništila, a Caty Simons, inače aktivistica u malom gradu u Massachusettsu je kazala kako bi prostitucija trebala biti otporna na recesiju. 

- Ali nikad nije bilo recesije gdje je osobni kontakt s ljudima prije bio opasan - dodala je.

Neke od seksualnih radnica prestali su s radom zbog straha od zaraze, potražnja klijenata se smanjila, a Amerikanci tako i tako troše manje na usluge svih vrsta, pa tako i ovu.

- Moja je dužnost da ne poslujem zbog virusa i prvi put u 16 godina imam problem s plaćanjem stanarine - poručila je jedna seksualna radnica i masažerka iz San Francisca koja je ranije imala 30 klijenata tjedno, a sada ih nema uopće.

'Preklinju nas da radimo s njima. Pred nas bacaju toliki novac'

Neki seksualni radnici tijekom ožujka su se obratili udruzi Black Sex Workers' Collective zbog financijske pomoći. Primili su naknadu od 400 dolara za financiranje osnovnih životnih troškova.

Bez obzira na situaciju, potencijalni klijenti i dalje im se javljaju, a među njima su i liječnici i medicinske sestre koje rade u bolnici koja je blizu.

- Preklinju nas da radimo s njima i da ih obradimo. Pred nas bacaju toliki novac. Nude i po 300 dolara za sat vremena. Naravno da sam u dilemi jer trebam taj novac - kazala je jedna prostitutka.

Općenito govoreći, postoje dvije vrste tržišta u industriji seksa, kazao je Scott Cunningham, ekonomist sa Sveučilišta Baylor koji proučava trgovinu seksom u Americi. 

- Postoji niži rad s nižim plaćama, gdje čini se da klijente prvenstveno zanima seksualno iskustvo, kaže on. - Onda je tu veća stopa plaća koja je vrsta partnerstva u paketu sa seksualnim uslugama, i puno puta će ti klijenti postati redoviti, objasnio je Cunningham.

S obzirom na navedeno, za očekivati je da su visokoklasni seksualni radnici prije krize uspjeli izgraditi neku financijsku sigurnost, no oni koji nisu u tom razredu ozbiljno su ugroženi jer su i prije pandemije živjeli iz dana u dan. Mnogi njihovi klijenti ostali su bez posla pa su ih prestali posjećivati.

- Točno znam kad je stigla novčana potpora od države jer ih tada ponovno vidim. Nakon toga i po tri dana ne vidim nikoga - iskustvo je jedne prostitutke iz Arizone.

Kada se Covid-19 počeo širiti SAD-om, mjerila je temperaturu klijentima i pokušala je uvesti seksi ulogu medicinske sestre. Iako to, kako kaže, ne čini dosljedno, ističe da i dalje nosi masku i rukavice s novim klijentima.

Neke redovite mušterije su nakon mjeseci karantene nudili bogate premije samo kako bi ih neke od radnica primile, no u ova krizna vremena, situacija je uglavnom potpuno drugačija.

- Postoje klijenti koji nude manje novca jer znaju da su vremena teška. Istovremeno, postoje i oni koji nude manje jer, hej, ni oni nemaju posao, kaže prostitutka.

Kad je riječ o zaraznim bolestima, stranci koji dijele tjelesne tekućine noćna su mora epidemiologa, a klijenti koji od seksualnih radnika traže povećan rizik nisu ništa novo.

Akynos, 42-godišnja prostitutka koja živi u Berlinu i New Yorku, vodi udrugu Black Sex Workers Collective. Trenutno ne radi, no kaže da je primijetila čitav niz upita u kojima klijenti zahtijevaju interakciju, poput ljubljenja, putem koje će se virus lakše proširiti.

- Oni to žele unatoč povećanom riziku. Uopće ih to ne zanima. Oni kažu: 'Da, znam što se događa, ali još uvijek se želim poljubiti'. To je tipično ponašanje klijenta. Uvijek žele ići kod prostitutki raditi nešto što inače ne bi radili s nekim drugim - objasnila je.

Ono što više zabrinjava stručnjake od samog virusa, jest činjenica da se povećava mogućnost za nasilje i zlostavljanje. S obzirom na to da ima manje klijenata i nema kraja ekonomskog pada na vidjelu, seksualni radnici koji su i dalje aktivni možda su manje selektivni prema klijentima i manje su čvrsti u pogledu vlastitih granica.

- Ljudi su trenutno stvarno očajni. Nažalost, ono što se događa u recesiji poput ove jest da ljudi moraju preuzeti više rizika nego što to obično čine. Idu protiv svoje volje, rade stvari koje inače ne bi radili. Viđamo klijente za koje znamo da su opasni - tvrdi Simon.

Srećom, kao i u drugim djelatnostima diljem svijeta, neke su se seksualne radnice mogle preusmjeriti na posao na daljinu, spašavajući svoje budžete nudeći provokativne nastupe putem interneta, fotografije ili chatove.

Njemačka udruga seksualnih radnica traži dopuštenje za nastavak pružanja usluga

Njemačka udruga za seksualnu industriju je, u otvorenom pismu njemačkim političarima pozvala da se ublažavanje mjera ograničenja uvedenih zbog pandemije koronavirusa primijene i na njih kako bi im se omogućio nastavak pružanja seksualnih usluga klijentima.

Nema opravdanja za to što su javne kuće još uvijek zatvorene te se i dalje zabranjuje prostitucija, stoji u otvorenom pismu udruge upućenom šesnaestorici članova parlamenta koji su nedavno pozvali na opću zabranu plaćanja za seksualne usluge.

U svjetlu smanjenja broja zaraženih od koronavirusa u državi, i industrija seksualnog rada morala bi dobiti priliku "ponovno stvarati prihod i klijentima ponuditi kvalitetnu uslugu koja je za njih esencijalna“, stoji u pismu.

Za vrijeme krize koronavirusa takva bi usluga mogla biti od "egzistencijalnog" značaja za klijente, navodi se, među ostalim u pismu.

Udruga je političarima predstavila i detaljan plan higijenskih mjera, pojasnivši da seksualne radnice imaju visoko razvijenu svijest o higijeni i o vlastitu zdravlju, "jer je to njihov kapital".

IZVOR: 24sata.hr

Plenković i njegov HDZ našli su se u nezavidnoj situaciji. Naime, nakon što je tjednik Nacional objavio priču o tajnom memorandumu između Ine, JANAF-a i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, u javnom su prostoru odjeknule burne reakcije. Plenkoviću se na teret stavlja potkopavanje nacionalnih interesa, što mu nikako ne ide u korist pred parlamentarne izbore na koje izlazimo u srpnju.

Situaciju koja bi lako mogla okrenuti karte komentirala je i naša najpoznatija europarlamentarka Ruža Tomašić.

“Svatko tko radi protiv nacionalnih interesa treba biti kažnjen“, kazala je Tomašić pa nadodala da najvjerojatnije neće biti kažnjeni kako zakon nalaže, no pravda bi ih mogla stići po drugoj liniji.


“Nadam se da će ih zbog toga kazniti birači na parlamentarnim izborima“, komentirala je Tomašić za portal dnevno.hr.

Nakon uspješnog boravka u Europskom parlamentu, Tomašić je potvrdila i službeni datum napuštanja europske politike. Kako je kazala, parlament napušta 31.lipnja 2021. godine., a nakon toga zastupnicu ćemo vidjeti u hrvatskoj politici.

“Vidjet ćemo što će birači odlučiti”, kazala je znakovito gospođa Tomašić, potvrdivši da na izbore izlazi na listi Domovinskog pokreta u X.izbornoj jedinici.

 

Nakon popuštanja mjera u uvjetima epidemije s ciljem poboljšanja ponude i uspješnog početka nautičke i turističke sezone, ACI od 1. do 30. lipnja uvodi povoljnije uvjete u svojim marinama. Tako tijekom lipnja svi nautičari čija su plovila na godišnjem vezu ostvaruju besplatne dnevne vezove u svim ACI marinama, a svi ostali nautičari ostvaruju popust od 30 posto. 

Besplatni vezovi ograničeni su na po dva besplatna dnevna veza po pojedinoj ACI marini za privatne vlasnike plovila, koji time cijeli mjesec lipanj mogu provesti besplatno izvan matične marine u ACI marinama od Umaga do Dubrovnika. Nautičari u charteru koji iznajme plovilo u jednoj od ACI marina ostvaruju tijekom chartera po jedan besplatan vez u svakoj ACI marini u koju uplove.  

Normalizacijom svakodnevnog života i poslovanja, imajući na umu važnost nautičkog segmenta za hrvatski turizam i interes nautičara za Jadran i našu obalu, ACI se odlučio dodatno izaći ususret godišnjim gostima i onima u tranzitu. 

– Nove pogodnosti koje smo pripremili svojevrsni su znak zahvale za razumijevanje i potporu koju su naši gosti, domaći i strani, iskazali u prethodnom razdoblju i svih godina do sada. Drago nam je da smo zajedno uspješno prevladali sve izazove koje su proteklih mjeseci stavljeni pred nas i veselimo se dolasku naših nautičara. Svakim danom razvijamo naše usluge kako bi gostima pružili dodanu vrijednost i doživljaj – rekao je Kristijan Pavić, predsjednik Uprave društva ACI d.d. 

S obzirom da se u Hrvatskoj nalazi 40 posto svjetske charter flote, ACI dodatnim pogodnostima nastavlja s pozicioniranjem naše zemlje na nautičkoj karti svijeta. Uz to, u marinama hrvatske obale smještena je jedna od najvećih charter flota na svijetu pa tako olakotni uvjeti pogoduju i razvoju domaćeg chartera. 

IZVOR: morski.hr

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić potpisali su danas Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Rekonstrukcije luke za javni promet u naselju Donje Čelo otok Koločep“.

Današnjim potpisivanjem Ugovora za ovaj projekt je osigurano dodatnih 6 milijuna kuna, čime je osiguran nastavak projekta rekonstrukcije luke za javni promet u Donjem Čelu, ukupne vrijednosti gotovo 30 milijuna kuna, a početak radova očekuje se u srpnju ove godine.

Završetkom sanacije i rekonstrukcije rive u Donjem Čelu na Koločepu bit će omogućeno osiguranje usluga prijevoza tijekom cijele godine, kao i osiguranje uvjeta za uvođenje trajektne linije.

Stranica 7 od 1796
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…