Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Nakon gostovanja u Bitoli, izložba Dubrovačkih muzeja „Lloydovi slikopisi“ otvorena je u srijedu 22. kolovoza u makedonskome Gradskom muzeju Negotino.

Prezentirajući kružna putovanja parobroda „Kraljica Marija“ i „Princeza Olga“ kroz negative na staklu iz fundusa Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja te njihove reprodukcije, izložba „Lloydovi slikopisi: Svjedočanstva o Sredozemlju s kružnih putovanja putničkih parobroda Jugoslavenskoga Lloyda 1930-ih godina" pruža izuzetno zanimljiv uvid u Sredozemlje 1930-ih godina, ali i u luksuz ondašnjih kružnih putovanja.

Od prvog postavljanja u prosincu 2011. godine u Kneževu dvoru, izložba je ostvarila 7 gostovanja. Autor izložbe je Đivo Bašić, a autorica likovnog postava Ivona Michl, oboje kustosi Dubrovačkih muzeja.

Na otvorenju u Negotinu je, uz ravnateljicu Gradskog muzeja Dragicu Chekorovsku, govorio i predsjednik Savjeta Općine Dime Vitanov. Izložba ostaje otvorena do 3. rujna 2018. godine.

Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima koji se obilježava 23. kolovoza, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i gradski vijećnik Blaž Pezo položili su vijenac i zapalili svijeću uz Spomen obilježje na otoku Daksi u znak sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.


Nakon Dakse, prigodne komemoracije priređene su na Jakljanu i u Slanome dok je sveta misa služena u crkvi sv. Stjepana u Luci Šipanskoj.

Na mjesnom groblju u Slanome žrtvama su se poklonili predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i gradski vijećnik Marijo Bekić. Komemoraciji na Jaklanju i svetoj misi u Luci Šipanskoj prisustvovali su zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić i predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Luka Šipanska Zvonimir Koporčić.

Tradicionalno „Elafitsko hodočašće“ već petu godinu zaredom organizira udruga Hrvatski domobran Dubrovnik.

Obilježavanjem Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.

Ovim putem Vas pozivamo na akciju darivanja krvi koja će se održati 27.08.2018. godine (ponedjeljak) u hotelu Croatia u Cavtatu.

Akcija traje od 09:00 do 12:00 sati.

˝Krv je nezamjenjiv lijek, ne može se dobit umjetnim putem. Jedini izvor krvi i krvnih pripravaka je čovjek. Bez krvi i krvnih pripravaka mnogi bolesnici ne bi preživjeli i ozdravili.

Dođite i vi na akciju darivanja krvi jer darovana krv spašava živote! Petnaest minuta Vašega života, nekome cijeli život!"

Da su hrvatske destinacije sve popularnije među francuskim ljubiteljima putovanja potvrđuje turistički promet ostvaren u dosadašnjem dijelu godine. Naime, francuski su turisti do sada ostvarili oko 450.000 dolazaka i 1,7 milijuna noćenja, što u usporedbi s istim razdobljem prošle godine predstavlja rast od 6 posto u dolascima i noćenjima.

„Francuska za hrvatski turizam predstavlja tržište na kojem ostvarujemo odlične rezultate, ali i tržište koje nam nudi velike potencijale za ostvarenje daljnjeg rasta turističkog prometa u budućnosti. Dosadašnje promotivne aktivnosti osigurale su nam odličnu poziciju te je Hrvatska među Francuzima sve više prepoznata kao zemlja izuzetno bogate kulturno-povijesne baštine i kvalitetne eno-gastronomije koja je popularan i tražen turistički proizvod u Francuskoj“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Odličnu poziciju Hrvatske na ovom tržištu potvrđuje i velik broj medijskih objava u najrelevantnijim francuskim medijima. Navedeno dokazuje naslovnica i velika reportaža od 48 stranica o Hrvatskoj koja je objavljena u prestižnom časopisu specijaliziranom za putovanja „GEO“. Riječ je o mjesečniku koji u broju za kolovoz donosi veliku reportažu o hrvatskim otocima Visu, Hvaru, Cresu, Braču, Korčuli, Mljetu, Zlarinu i Dugom otoku. Hrvatski otoci opisani su kao mjesta koja nude autentičnost destinacija s očuvanom prirodom, što je vrlo tražen trend među francuskim ljubiteljima putovanja. Naklada ovog časopisa iznosi više od 250.000 primjeraka, a procjenjuje se da ga prati oko pet milijuna čitatelja.

„U francuskim medijima posljednjih su tjedana objavljeni brojni zanimljivi i atraktivni članci koji u fokus stavljaju gotovo sve hrvatske regije. Posebice nas veseli zaokret francuskih medija i pažnja koju iskazuju prema dijelovima Hrvatske koji dosad nisu bili u fokusu, poput Istre. Tako je nedavno u središnjem informativnom dnevniku Rovinj preporučen kao idealna odmorišna destinacija“, izjavila je direktorica Predstavništva HTZ-a u Parizu Danijela Mihalić Đurica.

Croatia Island Trophy u listopadu na Braču, Hvaru i Visu

Od 14. do 17. listopada na otocima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, odnosno na Braču, Hvaru i Visu održat će se velika humanitarno sportska manifestacija Croatia Island Trophy na kojoj će sudjelovati 150 osoba iz francuskog javnog života.

Ovaj RAID ADVENTURE sportski event namijenjen je isključivo ženama te je želja da se isti redovito održava u Hrvatskoj i narednih godina. Koncept uključuje natjecateljice koje sudjeluju u sportskim aktivnostima poput trčanja, veslanja, pješačenja i biciklizma. Ambasadorica eventa je bivša prva dama Francuske, Valerie Trierweiler, koja je i aktivni sudionik Raid Adventurea, organizacije koja dio prikupljenih sredstava prosljeđuje međunarodnoj udruzi KEEP A BREAST čija je osnovna svrha prevencija raka dojke na globalnoj razini.

Iskreno nam je drago da je Gradski odbor HDZ-a odgovorio na naše javno priopćenje, no za razliku od HDZ-a koji već dugo vremena prodaje mantru o vlastitom „hrvatstvu“, srđevci će vrlo rado ukazati na propuste u floskuli koja se zove „HDZ-ova državotvornost“.

Krenimo redom:

Po pitanju „hrvatskog srca“, upravo bi se HDZ trebao ozbiljno zapitati o kakvom se to „srcu“ zapravo kod njih radi, budući je taj HDZ 2009. predao raznovrsnim špekulantima tvrđavu Imperijal – taj živi spomenik obrane Dubrovnika. Niti dan danas „državotvorni“ HDZ nema hrabrosti raskinuti taj sramotan ugovor. Postavlja se pitanje – zašto? S druge strane, nasuprot takvom „državotvornom“ HDZ-u, mi srđevci već godinama na svakoj sjednici Gradskog vijeća uporno pozivamo da radite u interesu Dubrovnika i Hrvatske (sjetite se samo koliko smo dobili pisama podrške od braniteljskih udruga iz Hrvatske i BiH kako bi se zaštitila pozicija Muzeja domovinskog rata, kojeg ste vi htjeli izmjestiti). No, vama se to očito, iz samo vama znanih razloga, uporno ne da. „Hrvatsko srce“ by HDZ? Ne bismo se baš složili…

Kada govorite o prepoznavanju političke zbilje – upravo je Srđ je Grad apelirao da se po pitanju vrlo osjetljivih povijesnih odnosa Dubrovnika i Trebinja mora voditi takva politika u koju treba ići trijezne glave, politika planirana dugoročno, a ne ad hoc ili nekakva hirovita. Upravo su tako Dubrovčani generacijama planirali svoju politiku, kako bi s teškim zaleđem izvukli najviše koristi za svoju zajednicu.  Mi srđevci smo itekako svjesni događaja iz 90-tih, kao i svojevrsnog resantimana kojeg smo svjedoci. No, nije valjda da to moramo dokazivati HDZ-u, istom onom HDZ-u koji u svojoj kratkovidnosti uopće ne razumije zašto je njihova izdajnička predaja Srđa geopolitički i strateški izuzetno opasan potez.

Politička nezrelost gradonačelnika Frankovića o kojoj govorimo vezana je uz čitav niz okolnosti. Istaknut ćemo ovdje samo jednu ključnu – voda. Obzirom da vodi još uvijek nije uspjelo poteći uzbrdo, činjenica je da baš zbog vodoopskrbe Ivanice, kao i zbog sanacijskih radova na lijevom boku brane Gorica, (u neposrednoj blizini Trebinja) na širem našem južnom području (na izvorima Ombla i Duboka ljuta) već danas postoji vrlo realna mogućnost značajnog smanjenja vodoopskrbe. Uz činjenicu povećanja zamućenosti pitke vode, ovo predstavlja ozbiljnu prijetnju. Dovoljno je pogledati projekt Gornji horizonti u Republici Srpskoj, koji može dovesti do toga da zbog povećanja hidropotencijala rijeke Trebišnjice umjetnim skretanjem voda s njihovog prirodnog toka, dolina Neretve bude pretvorena u pravu slanu pustinju! Projekt Donji horizonti je već dovršen i zbog njega je donji tok Neretve već sad ostao bez četiri milijarde prostornih metara vode, a ako se projekt dovrši, ostat će bez još dvije milijarde. Nemojmo zaboravit da ovi projekti izravno djeluju na Malostonski zaljev i mogu dovesti do potpunog izumiranja kamenica. Takvi projekti jesu ono ozbiljno što dolazi s naših sjevernih strana i neće ih spriječiti to što je Ivanica u Općini Ravno ili ostali smiješni zemljopisni argumenti za koje HDZ misli da nama srđevcima, valjda, nisu poznati.

Prošlost se nikako ne smije zaboraviti i neće, ali budućnost je već tu, jer kako kaže Mario Šiljeg državni tajnik iz redova HDZ-a: „Okoliš ne poznaje granice, pogotovo voda sastavnica tog okoliša“. Ovdje je riječ o ozbiljnim stvarima, preozbiljnim da bismo ih rješavali srcem. Isti se mogu riješiti jedino pažljivom politikom koju bi trebao voditi gradonačelnik i Gradsko vijeće, uz pomoć Vlade RH. No, za to je doista potrebno malo dubrovačke pameti i mudrosti, snage, dosljednosti i jakog karaktera.

Neki misle da je sarkazam samo još jedan način da nekoga uvrijedimo ili povrijedimo, jedan oblik obrambenog mehanizam za nas ljude. Međutim, studije su do sada pokazale da su osobe koje vole sarkastične šale inetligentne i elokventne.

1. SARKAZAM NAM POMAŽE DA SHVATIMO OSOBE

Prema tvrdnjama psihologa sa Sveučilišta Haifa, “shvaćanje stanja svijesti i emocija kod drugih osoba je povezano sa našom sposobnošću da shvatimo sarkazam”. Da, to znači da im ne možete lagati. To je kao da lažete mentalisti ili empati.

2. SARKAZAM JE ZNAK VISOKE INTELIGENCIJE

Istraživanja su pokazala da naš mozak mora puno brže raditi kako bi shvatio sarkazam. To znači da sarkastične osobe imaju brz um.

3. SARKASTIČNI LJUDI ODLIČNO RJEŠAVAJU PROBLEME

Kada je mozak u svom punom pogonu, to znači da je osoba sposobna pronači rješenje brže od ostalih.

4. BARATAJU VAŽNOM KOUNIKACIJSKOM VJEŠTINOM

Prema tvrdnjama današnjih lingvista, sarkazam je postao važan dio sporazumjevanja u modernom društvu. Sarkastične osobe su uvijek u centru pažnje, i ne moraju ostati po strani, dosađujući se.

5. LJUBITELJI SARKAZMA SU OTPORNIJI

Sakrastične osobe su dovoljno pametne da ne uzimaju sve k srcu. Ne samo da mogu podnijeti udarce, one se lako mogu nositi s drugim osobama. Teško je zamisliti takvu osobu kao žrtvu, zar ne?

6. SARKAZAM JE KORISTAN ZA MENTALNO ZDRAVLJE

Prema rezultatima istraživanja koje su prveli neuropsiholozi za kalifornijskog sveučiliša, kada netko nikako ne može shvatiti kada je dobio sarkastičan odgovor, to može biti znak za početak neke mentalne bolesti. Da bi zadržali zdrav razum, moramo češće koristiti sarkastične opaske.

7. SARKASTIČNA OSOBA U DRUŠTVU POMAŽE SVOJIM PRIJATELJIMA DA POSTANU PAMETNIJI

Kada stalno komuniciraju s drugim osobama, ljubitelji sarkazma počinju utjecati na tuđe mozgove. Jer vaš mozak mora puno brže raditi nego inače ako želite držati korak s takvim osobama.

8. MAJSTORU SARKAZMA JE DOVOLJNA JEDNA RIJEČ DA VAS SREDI

Takve osobe nemaju premca kada je u pitanju rat rječima. Čak i kada ih netko uvrijedi, taj će to požaliti – jer ponekad riječi bole više od šaka ili palica.

9. ONI VAS U ISTO VRIJEME MOGU I MALO UVRIJEDITI I DOBRO NASMIJATI

“Nisam došao na vrh prehrambenog lanca da bih bio vegetarijanac, ali zbog tebe mog napraviti iznimku”, to je fraza koja zvuči smiješno dok ne razmislite malo:”Čekaj, čekaj. Jel to on vrijeđa moj stil življenja.. ili bih trebala reći hvala?”.

10. IMAJU PRIJATELJE KOJI IH STVARNO VOLE

Sakrazam može biti pravi izazov za prijateljstvo. Ne mogu baš svi izdržati beskrajne sarkastične šale i opaske. Možda je teško biti prijatelj sarkastičnoj osobi, ali je i zabavno. Pogotovo nakon nekog vremena, kada možete razmjenjivati šale koje nitko osim vas ne razumije.

Alternativa informacije

U sklopu programa za razvoj publike Ključevi od grada, održana je likovna radionica Kako percipiramo umjetnost? sinoć, 22. kolovoza u Sponzi. Radionicu koja je privukla brojnu lokalnu djecu, ali i inozemne posjetitelje vodile su kustosice izložbe Užasi zavičaja Lucija Vuković i Helena Puhara te umjetnice Katarina Ivanišin Kardum i Ivona Vlašić.

Promatraču suvremene umjetnosti danas je potrebno stanovito znanje ili bolje rečeno odgoj da bi se forma vidjela onako kako želi biti viđena tj. onako kakva ona jest, a djeca su po tom pitanju znatno otvorenija. U prvom dijelu radionice djeca su kroz izložbu Užasi zavičaja: suvremeni dubrovački umjetnici u Sponzi vođena uz razgovor, a drugi je dio uključivao izradu vlastitog rada uz umjetnice Katarinu Ivanišin Kardum i Ivonu Vlašić.

Program razvoja publike Ključevi od grada Igre su ove godine provodile prvi put, a u sklopu tog programa održano je ukupno pet različitih događanja za najmlađu publiku. Želja je bila kroz radionički, interaktivni i kreativni pristup izgraditi odnos djece prema suvremenim umjetničkim sadržajima te procesima nastajanja tih sadržaja kao i senzibilizirati djecu za suvremenu umjetnost i festival te tako raditi na odgajanju nove kazališne, glazbene i likovne publike festivala. Tako se u srpnju na taraci Revelina glazba miješala s dječjim smijehom na belgijskoj plesnoj predstavi Crtić, baš kao i na koncertu Karneval životinja koji je zbog velikog interesa najmlađe publike prebačen iz Sponze u Knežev dvor. Nenad Sinkauz je u parku Umjetničke škole vodio glazbenu radionicu Tvornica zvuka na kojoj su djeca učila osnove improvizacije, a Jasna Held je u crkvici sv. Stjepana u Pustijerni pripovijedala narodne priče i bajke iz okolice Dubrovnika.

 
 

N1 televizija ekskluzivno donosi dijelove transkripata iskaza Martine Dalić, Ante Ramljaka i Zorana Besaka danih USKOK-ovim istražiteljima u slučaju Agrokor.

Plenković je znao za sastanke

“Također moram kazati da se ovaj sastanak kao i drugi sastanci odvijaju uz znanje predsjednika Vlade RH, njegovo odobrenje i kasnije izvještavanje.”

Iz iskaza Martine Dalić

“Uslijedilo je više sastanaka s premijerom, te g. Petrovom kao predsjednikom Mosta, nadalje bio je prisutan i g. Božinović kao predstojnik kabineta premijera Plenkovića, ministrica Dalić te ministar financija Marić. Bilo je najmanje 5 do 8 sastanaka”
Iz iskaza Zorana Besaka

Sastanak Todorića i Marića, 19. 2. 2017. za koji u Mostu nisu znali

Davor Božinović bio je osoba koja je u veljači 2017. godine prva skrenula pozornost Martini Dalić da je Agrokor u problemima. Taj zaključak je iznesen na sredinom mjeseca održanom sastanku koalicijskih partnera, gdje su predstavnici MOST-a bili ti koji su predložili osnivanje radne skupine financijskih stručnjaka kao pomoć Vladi u sagledavanju i razumijevanju problema u tom društvu. Tada su partneri iz MOST-a inzistirali da ministar financija Zdravko Marić ne bude aktivno angažiran u radu te skupine. Unatoč inzistiranju članova MOST-a, 19.2.2017. upravo je ministar financija u društvu Martine Dalić otišao na inicijalni sastanak. Todorić je na tom sastanku priznao da su u problemima, ali je isto tako kazao da je u pregovorima s kreditorima. Osim toga Todorić je tražio i podršku države, konkretno HBOR-a.

Dalić iskazuje:

“U veljači 2017. ja sam obnašala dužnost potpredsjednice Vlade RH i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta. U tom svojstvu g. Božinović kao tadašnji predstojnik Ureda premijera izvijestio me sredinom veljače 2017. da su se na sastanku našli predstavnici koalicijskih partnera HDZ-a i Mosta gdje su predstavnici Mosta istaknuli da se u TD Agrokor d.d. gomilaju ogromni problemi i da predlažu osnivanje radne skupine financijskih stručnjaka kao pomoć Vladi RH u sagledavanju i razumijevanju problema u tom društvu, pri čemu da inzistiraju da ministar financija Zdravko Marić ne bude aktivno angažiran u radu te skupine.

15. ili 16. veljače ponovno sam dobila informaciju od g. Božinovića da mu se obratio vlasnik TD Agrokor Ivica Todorić i da je tražio sastanak s premijerom, inzistirao je da to bude hitno, pa smo kolega Zdravko Marić i ja po nalogu premijera Andreja Plenkovića 19. veljače 2017., u nedjelju, pošli na inicijalni sastanak s Ivicom Todorićem i njegovim suradnicima Ivanom Crnjcem i Antom Todorićem, a sastanak je bio u nedjelju, jer smo kolega Marić i ja u predstojećem tjednu imali zakazana poslovna putovanja.

Na tom sastanku Ivica Todorić je u bitnome kazao se njegovo društvo našlo u velikim problemima na način da nemaju sredstava za podmirenje svojih obveza i da su u postupku traženja novih izvora financiranja kroz kredite, u kojem smislu su tražili da HBOR podrži Agrokor. Osim toga iznijeli su i druge po njima moguće vidove financijske podrške države, te su nam pri tom predali i prezentaciju o stanju u društvu, koji je preuzeo kolega Marić.”

26. 2. 2017. Todorić traži novac od države

Ivica Todorić je na sastanku održanom 26. veljače, istaknuo da je svjestan kako nije vlasnik društva, da su dugovi ogromni i da mu je za održavanje društva potrebno 300 milijuna eura.

Martina Dalić iskazuje:

“Dana 24. veljače 2017. cijene obveznica TD Agrokor pale su za 10% i čekala se reakcija rejting agencije na ovu okolnost, istovremeno informacije iz financijske zajednice također su ukazivale na urgentnost, zbog toga smo kao pripremu za sastanak s Ivicom Todorićem zakazanim za 26.2.2017. održali istoga dana premijer Plenković, Zdravko Marić, mislim Ivo Davor Stier, Božo Petrov i ja, sastanak sa stručnom petorkom te smo još jednom rekapitulirali stanje, stručnjaci su ostali pri iznesenim opažanjima da je stanje loše, te da će trebati intervenirati, jer da u protivnom Agrokor odlazi u stečaj odnosno predstečajnu nagodbu.

Uistinu toga dana na sastanku Ivica Todorić, koji je došao sa Ivanom Crnjcem, a kojeg smo primili premijer Plenković, Božo Petrov, Zdravko Marić i ja, održao je prezentaciju iz koje je proizašlo da je stanje u društvu loše, da ga je on svjestan, da je svjestan da više nije vlasnik društva, da su dugovi ogromni i da mu je za održavanje društva potrebno 300 milijuna eura. Kazao je da mu je potreban taj novac kako bi u sljedećih 6 ili najviše 9 mjeseci proveo sanaciju, iznio je plan sanacije koja je obuhvatila niz aktivnosti o kojima se u financijskim krugovima pričalo već 2 do 3 godine, a sada je Todorić rekao da će sve realizirati u 6 mjeseci u kojem će roku otkupiti PIK obveznice, ne navodeći izvor sredstava za to, da će provesti IPO dijelova kompanije, te prodati Jamnicu. Rasprava je trajala dugo, premijer i ja smo nastojali shvatiti stvarno stanje u društvu, a g. Petrov krenuo je sa retorikom otprilike da smatra kako država treba ući u Agrokor, a Ivica Todorić iz njega izaći, što je Todorića poprilično iznerviralo, mi smo ostali iznenađeni tom vrstom retorike. Ivica Todorić kazao je da je on odgovoran za Agrokor, aIi ako društvo ode u stečaj, da će Vlada morati odgovarati zašto je to dozvolila. U kontekstu situacije ponudila sam Ivici Todoriću pomoć oko eventualnih pregovora s bankama za dobivanje kreditnih sredstava, posredovanje, no on je rekao da to nije opcija jer da nema kolaterala. Ostavio nam je raspored dospijeća mjenica za ožujak 2017. i kazao da neće moći servisirati iste. Kazao je i da će Vladi u punoj suradnji pomoći dokumentacijom i razjašnjenjima u razumijevanju stanja u društvu potrebnog da bi Vlada donijela odluku o zatraženoj pomoći.”

Todorić je odvojen od stvarnosti

“Želim kazati da je situacija bila delikatna, s jedne strane je trebalo brzo djelovati, osluškivati tržište i anticipirati moguće poteze Ivice Todorića.” Ovo je pred USKOK-ovim istražiteljima izgovorio Zvonimir Besak, član radne skupine iz kvote MOST-a. Znači li ovo da je radna skupina trebala preduhitriti i spriječiti poteze Todorića i zašto se umjesto “anticipiranja” njegovih poteza nije radilo na suradnji ostaje nepoznato, jer Besak to nije htio pojasniti N1 televiziji. Nadalje, sve dok Boris Šavorić 14. ožujka nije dostavio tekst Mazano zakona, talijansku uredbu koja je primijenjena na Parmalat, nije se razmatralo pisanje zakona, već državna intervencija. Istovremeno je, kazala je Martina Dalić istražiteljima, “postojala nada da će Todorić sam riješiti situaciju. “ S obzirom na zadatke radne skupine, ali i strah koji Dalić ima od angažmana Alvarez i Marsala, postavlja se pitanje je li nada koju iskazuje Martina Dalić lažna?

 16. ožujka dolazi do javnosti poznatog sastanka Martine Dalić i Ivice Todorića “u četiri oka”. Dalić tvrdi da je htjela Todoriću tada pojasniti ideju da se dionice povjere javnom bilježniku, ali ju je on dočekao s jednim komadom papira, a koji je predstavljao shemu Koncerna. Dalić piše: “na shemi je postojala kućica Agrokor, potom dvije duple isprekidane crte, a ispod istih kućica sa operativnim kompanijama”. Todorić je tada Dalić kazao da će otvoriti predstečaj ili stečaj nad Agrokorom, a da će drugi dijelovi sustava nastaviti redovno poslovanje. Dalić je tada, “uvidjela da je Todorić odvojen od stvarnosti”.

Pritisak na profesora Miladina

26. ožujka Todorić opet traži sastanak, ali Dalić smatra da to ima smisla jedino ako ima neko rješenje za ponuditi. Iako je tvrdio da ga ima, Todorić se na sastanku pojavio s idejom Stand Still aranžmana po kojem bi banke prestale naplaćivati kamate na kredite društva. No, to nije dočekano kao konkretan plan, već kao daljnje traženje podrške Vlade.

Dalić istražiteljima govori:

“26. ožujka 2017., a bila je nedjelja, lvica Todorić mi je uputio zahtjev za sastanak s premijerom Plenkovićem, a ja sam smatrala da je smisao i ideja takvog sastanka samo ako Todorić ima neko rješenje, na što je on odgovorio da ima rješenje i da ga žeii podijeliti s premijerom, slijedom čega je istog popodneva održan sastanak na koji je Ivica Todorić došao sam, a primili smo ga premijer, Davor Božinović i ja, s time da je bio pozvan i Zdravko Marić, ali koji nije pristupio, jer se izuzeo iz problematike.

Todorić nije kazao da ima rješenje, govorio je da je stanje loše, da Vlada priprema zakon, da su banke nervozne, te da je stoga Agrokor odlučio predložiti bankama Stand Still aranžman po kojem bi banke prestale naplaćivati kamate na kredite društvu, te da se evidentira dinamika bankama za osiguranje likvidnosti društvu. Međutim, nije prezentirao konkretan i jasno dogovoren plan, već je tražio i dalje podršku Vlade, na što smo mu mi objasnili da Vlada radi ono što joj je zadaća i dužnost, a to je osiguranje zakonskog okvira. Na njemu je da rješava problem u društvu po najboljem svom znanju, uz našu podršku, a da će Vlada respektirati svaki njegov dogovor sa vjerovnicima. Tako smo se rastali bez nekih konkretnih zaključaka. Istoga dana Ivan Crnjac me je obavijestio da su bankama uputili zahtjev za Stand Still aranžmanom, dostavio mi je projekciju likvidnosti.

29. ožujka 2017. ujutro kontaktirao me prof. Miladin te protestirajući mi naveo da mu dolaze ljudi iz TD Agrokor koji ga traže da u zakon ubace njihove ideje, da su mu rekli da se priča daje on autor zakona te sam mu ja pokušala objasniti da ne znam kako je do toga došlo, da sam o dostavi nacrta zakona njemu obavijestila Božu Petrova, kojeg sam morala obavijestiti, jer je bio predsjednik Hrvatskog sabora i stranku koalicijskog partnera. Tada sam na traženje prof. Miladina istome obećala da se njegovo ime neće vezati uz kontekst izrade zakona.”

Umjesto Bricelja Ramljak

7. travnja 2017. godine održan je sastanak na kojem su bili prisutni Plenković, Jandroković, G. Marić, Tomislav Ćorić, Davor Božinović, Z. Marić, Ante Šprlje i Martina Dalić. Tada se razmatralo o mogućem izvanrednom povjereniku. Razmatrali su se Branimir Bricelj, Marko Smetiško, Ante Samodol, Goran Horvat, Lovro Kovačić, a kao mogući zamjenici Ante Ramljak, a možda i Tomislav Matić.

Dalić svjedoči:

“Imena smo zapisali na ploču te smo nakon razmatranja svih mogućih kandidata, pri čemu je Ante Samodol bio isključen jer je odbio svjedočiti pred arbitražom u Washingtonu, pa smo zaključili da je najbolji kandidat Branimir Bricelj, obzirom da je zadovoljavao ranije navedene kriterije, a povrh toga je radio na restrukturiranju jedne farmaceutske tvrtke u Grčkoj pa je imao i to operativno iskustvo. Mene je premijer zadužio da ga kontaktiram što sam i učinila kasno navečer. Bricelj je pristao pa ga je premijer stoga pozvao da drugi dan u subotu oko 11 ili 12 dođe na sastanak. Ujedno smo šefa SOA-e zamolili da uvidom u raspoložive mu podatke provjeri background ovih ranije navedenih osoba, kako nam se ne bi dogodio neki reputacijski problem, svjesni činjenice da će rad izvanrednog povjerenika biti javan i podložan kritikama. Bricelj je sutradan pristupio u Vladu, primili smo ga Plenković, Božinović i ja, a ne znam da li je bio prisutan i Gordan Jandroković. Premijer je Bricelju izložio naš zaključak i pitao ga pritom da li ima što problematično u njegovoj prošlosti, tada je Bricelj odgovorio da se on preispitao i da smatra da su dvije okolnosti i jedan zazor koji ima od komunikacije sa medijima.”

Izvješće SOA-e na kraju je presudilo da umjesto Bricelja povjerenik postane Ramljak.

Ostatak transkripata pročitajte na N1

dnevno.hr

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…