Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Ljudi se na različite načine s osjećajima, a isto tako ih i izražavaju. S plakanjem se uglavnom povezuje duboki osjećaj tuge. Prema psiholozima plač je dobar i zdrav, a osobe koje puno plaču su posebne. Sljedeći put kad budeš na rubu suza, sjeti se ovih nekoliko stvari o plakanju.

Plakanjem smanjuješ stres - ako si osoba koja lako puša emocije van, onda ćeš se lakše nositi s teškim životnim situacijama. Nakon što "otplačeš svoje", osjetit ćeš olakšanje i bit ćeš u stanju jasnije sagledati situaciju koja ti je natjerala suze na oči.

Pokazuješ da se ne bojiš vlastitih osjećaja - plakanje je također znak da se ne bojiš onoga što osjećaš. Plakanje je znak da prihvaćaš svoju ranjivost i osjećajnost. To je znak da si snažna osoba i da stvari nazivaš pravim imenima. Plakanje je također znak zdravog srca i mozga.

Pokazuje koliko si hrabra - osobe koje pokazuju svoje emocije su hrabre i autentične. Važnije im je da žive svoju istinu, nego da brinu što će drugi pričati o njima. Osim toga znaju da bi i drugi rado češće pokazali svoje prave osjećaje (makar i kroz suze), ali se ne usude jer moraju održavati sliku o sebi koju su stvorili.

Plakanje pomaže uspostaviti ravnotežu - kad prihvatiš svoje osjećaje, a plakanje je dio procesa prihvaćanja, lakše ćeš otpustiti osjećaje koji te tište.

Izvor: 24sata.hr

 

Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u radu sastanka Upravnog odbora Jadransko-jonske euroregije u Bruxellesu. Na sastanku se raspravljalo o budućim aktivnostima Udruge, financijskom planu te aktiviranju tematskih komisija za turizam i kulturu te transport i infrastrukturu, a najavljeno je i sudjelovanje Udruge u više europskih i prekograničnih projekata teritorijalne suradnje.


Na sastanku je istaknuta potreba udruživanja znanja, iskustva i stručnosti regija, gradova, gospodarskih komora i sveučilišta s prostora Jadransko-jonske regije kroz zajedničku inicijativu AI-NURECC.


Također, interes za članstvom iskazale su još dvije županije iz BiH; Unsko-sanska i Hercegbosanska županija, kao i regija Kalabrija iz Talijanske Republike čiji će se zahtjevi uključiti u dnevni red sljedeće skupštine Udruge koja danas broji ukupno 29 članica lokalne i regionalne samouprave iz Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine, Crne gore, Albanije i Grčke.

Ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić i Ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković potpisali su u Zadru milijun kuna vrijedan Ugovor o financiranju izgradnje ribarske luke u Sustjepanu.


Rok korištenja sredstava  je 30. lipnja 2020. godine, a potpisanim Ugovorom omogućit će se i sufinanciranje izrade projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju ribarske infrastrukture i potrebe prijave projekata koji će se financirati sredstvima Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. godine.


Potpisivanjem Ugovora otvara se mogućnost za dobivanje namjenskih sredstava iz EU fondova kojima bi se ribarske luke dogradile i opremile. Svečanosti su prisustvovali i državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac, pomoćnici ministra Siniša Orlić i Josip Bilaver,  župan Zadarske županije Božidar Longin te gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Udruga Hyla kroz duži niz godina ulažu znatne napore na polju istraživanja i zaštite riječne kornjače i barske kornjače u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.


Riječna kornjača (Mauremys rivulata) i barska kornjača (Emys orbicularis) jedine su autohtone vrste slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj, a obje vrste žive samo na području Dubrovačko-neretvanske županije. Strogo su zaštićene zakonskim propisima Republike Hrvatske te su ciljne vrste očuvanja ekološke mreže Europske unije (Natura 2000). Naseljavaju Konavosko i Stonsko polje te dijelove delte rijeke Neretve.

 

Uz navedene lokalitete, riječna dolazi u tri lokve na području sela Majkovi, a barska na otocima Mljetu i Korčuli. Sve populacije nisu u najboljem stanju, a posljednjih godina nisu pronađene u nekim područjima koja su naseljavale u prošlosti te postoji mogućnost kako su na njima potpuno izumrle. To se posebno odnosi na riječnu kornjaču koja za razliku od široko rasprostranjene barske, naseljava samo manji dio južne Europe, a sjevernu i zapadnu granicu njene rasprostranjenosti čini upravo Dubrovačko-neretvanska županija.


Živi svijet lokvi i drugih slatkovodnih staništa, uz već utvrđene prijetnje poput ribolovnih alata (vrše i mreže), betoniranja obala i fragmentacije staništa već prirodno izoliranih populacija, pod sve je većim pritiskom i zbog porasta unošenja alohtonih vrsta. Takvi su primjeri crvenouha i žutouha kornjača, podvrste izvorno sjevernoameričke vrste znanstvenog naziva Trachemys scripta. Već duži niz godina ovi se popularni kućni ljubimci namjerno puštaju u slatke vode diljem svijeta, pa tako i u Županiji. Isprva male i dugačke svega nekoliko centimetara, kroz nekoliko godina dosegnu nešto veće dimenzije te takve mnogim vlasnicima postanu problem, koji pogrešno pokušaju riješiti puštanjem životinja u prirodu. Unesene vrste postaju poseban problem ukoliko se u novom staništu počnu razmnožavati, a takav je slučaj djelatnik Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije zabilježio u zagrebačkom parku Bundek.


Crvenouha kornjača opažena je za vrijeme polaganja jaja na obali jezera, a o događaju su odmah obaviješteni članovi Udruge Hyla koji s djelatnicima Javne ustanove već godinama rade na zaštiti i očuvanju barske kornjače i riječne kornjače u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Iako na ovom području razmnožavanje crvenouhe kornjače još uvijek nije potvrđeno, sve veći broj zabilježenih jedinki drži se potencijalno značajnom prijetnjom.


Ovim putem apeliraju se stanovnici Dubrovačko- neretvanske županije da alohtone vrste ne puštaju u prirodu. To se posebno odnosi na navedene kornjače, ali i ribe čije se predstavnike iz različitih dijelova svijeta sve češće nalazi u slatkim vodama ovog područja. Puštanje u prirodu neželjenih kućnih ljubimaca, pokušaji kontrole komaraca i ostalih kukaca nastanjivanjem drugih vrsta u njihova staništa, ili pak vjerovanje kako će nove vrste povećati postojeću bioraznolikost, samo su neki od načina kojima alohtone vrste dospijevaju u nova staništa. Osim što se radi o nezakonitoj radnji, sigurno je i da će ukoliko se prilagode novom staništu, imati negativan utjecaj na postojeću bioraznolikost. Tada ih se osim alohtonim ili nezavičajnim naziva i invazivnim vrstama, a njihova kontrola i suzbijanje jedan je od najvećih izazova zaštite prirode u Europi.

Prva dramska izvedba na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama, višestruko nagrađivana predstava Hinkemann u režiji Igora Vuka Torbice i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih pozdravljena je ovacijama kako domaće tako i inozemne festivalske publike, sinoć, 12. srpnja na taraci tvrđave Revelin.Prva dramska izvedba na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama, višestruko nagrađivana predstava Hinkemann u režiji Igora Vuka Torbice i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih pozdravljena je ovacijama kako domaće tako i inozemne festivalske publike, sinoć, 12. srpnja na taraci tvrđave Revelin.


Predstava nastala prema ekspresionističkoj i antiratnoj drami Njemački Hinkemann Ernsta Tollera, u dramaturgiji Katarine Pejović te režiji jednog od najistaknutijih beogradskih redatelja mlađe generacije Igora Vuka Torbice natjerala je festivalsku publiku na razmišljanje i potakla na preispitivanje nekih ustaljenih poimanja svijeta, a na osobit način rata koji je opisan i kao stvaralačka sila. Dramski ansambl ZKM-a na taraci Revelina držao je festivalsku publiku u napetosti, na trenutke izazivajući osjećaje tuge, gnušanja, ali i smijeha. Izmjena emocija na sceni popraćena je izmjenom emocija kod publike koja je disala s glumcima, stoga ovacije na kraju nisu bile nimalo iznenađujuće.

 
Sjajne uloge ostvarili su Rakan Rushaidat kao Hinkemann i Ozren Grabarić kao Majstor ceremonije, ali i cijeli ansambl: Mia Biondić, Frano Mašković, Doris Šarić Kukuljica, Milica Manojlović, Dado Ćosić, Jasmin Telalović, Petar Leventić, Milivoj Beader, Vedran Živolić, Marica Vidušić Vrdoljak i Nađa Perišić Radović. Hvaljenu scenografiju potpisuje Branko Hojnik, kostimografiju Doris Kristić, a oblikovanje scenskog pokreta Blaženka Kovač Carić. Autori glazbe su braća Alen i Nenad Sinkauz, dok je svjetlo oblikovao Aleksandar Čavlek. 


Ovo gostovanje Zagrebačkog kazališta mladih pod pokroviteljstvom Grada Zagreba predstavlja sjajan početak dramskog programa Igara koji se nastavlja 22. srpnja s hvaljenom predstavom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Tri zime Tene Štivičić, a u režiji Ivice Buljana.

Okončana je potraga za češkim državljaninom koji je sinoć, oko 22.30, u sudaru dviju brodica u Pelješkom  kanalu nestao.

Naime, pomorska nesreća  se dogodila kada su se sudarile dvije brodice, jedna na kojoj se nalazila obitelj iz Hrvatske i gumenjak s jednim članom posade, češkim državljaninom. Među članovima hrvatske obitelji nema ozlijeđenih, a češki državljanin pronađen je mrtav danas oko podne kada je završena opsežna koordinirana potraga.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković obišao je  plažu Sumratin u Uvali Lapad gdje se susreo s predstavnicima investitora i koncesionara kupališta.


Franković se prilikom obilaska i osobno uvjerio da su na koncesijskom području u tijeku završni radovi na uređenju plažnih objekata, čišćenje i užurbane pripreme za skoro otvaranje, a predstavnici investitora upoznali su ga i s hortikulturnim rješenjem koje se u trenutno implementira na jednom od područja unutar obuhvata plaže. Najavljeno je i da će se odmah po završetku glavne sezone posaditi dodatnih više desetaka stabala maslina starijih od 30 godina što će dati novu dimenziju ukupnom izgledu cijelog prostora.


Tehnički pregled od strane nadležnog odjela Grada Dubrovnika održan je u utorak, 11. srpnja. Investitoru je naloženo završiti proces pribavljanja potrebnih suglasnosti i dokumentacije koju u okviru svojih nadležnosti izdaju druga tijela što se investitor obvezao napraviti u najkraćem mogućem roku kada će se ponoviti tehnički pregled te pristupiti izradi uporabne dozvole kako bi plaža što prije bila u funkciji i dostupna građanima i turistima.


- Plaža u Uvali Lapad površinom je trostruko veća od prijašnje i uvjeren sam da će obogatiti ukupnu ponudu kupališnih i rekreacijskih sadržaja te osigurati novu kvalitetu turističkog proizvoda Dubrovnika - kazao je gradonačelnik Mato Franković te dodao kako će nova plaža biti potpuno otvorena prema građanima i posjetiteljima, a ulaz na plažu neće se naplaćivati, što je važan segment ovog projekta.

- Očekujem od svih nositelja koncesijskih odobrenja i koncesija na pomorskom dobru da se ponašaju sukladno izdanim odobrenjima i koncesijama te da prilikom obavljana odobrene gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru u nijednom smislu ne priječe prava i slobode građana Grada Dubrovnika - poručio je Franković.


Vezano uz produljenje radova na obuhvatu plaže kazao je i kako je, sukladno izvidu i pozitivnom mišljenju Služe komunalnog redarstva investitoru odobreno izvođenje radova budući da je riječ o završnim radovima, koji se u smislu Odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika ne smatraju radovima na koje se odnosi privremena zabrana izvođenja.

Nakon desetogodišnje pauze Balet Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu vraća se na Dubrovačke ljetne igre s uspješnicom Labuđe jezero Petra I. Čajkovskog u koreografiji slavnoga Vladimira Malakhova. Predstave će u parku Gradac biti izvedene 14., 15. i 16. srpnja s početkom u 21.30 sati. 


Labuđe jezero, najpopularnije djelo svjetskih baletnih repertoara u posljednjih sto trideset godina od svojega nastanka, postalo je sinonim za baletno kazalište. Prva potpuna i spektakularna izvedba baleta održana je 1895. u sanktpeterburškome Marijinskom kazalištu, i od tada nije moguće zamisliti bilo koju svjetsku baletnu kuću koja na svojem repertoaru nema ovu svima zanimljivu priču o princu koji svojom ljubavlju, poslije puno izazova, uspijeva spasiti začaranu princezu i njezino jato labuđih prijateljica iz kandži zloga čarobnjaka Rotbarta. Opće je uvriježeno mišljenje kako se potreba za Labuđim jezerom pretvorila u čudesan sindrom, a pravi ga se ljubitelji baletne umjetnosti nikada ne mogu zasititi. Taj balet je ujedno i jedan od najtežih izazova koji se postavlja pred svaki baletni ansambl i soliste, dok je uloga krhke Odette i zle Odilije ostala vječnim najvišim dometom umjetničke kreacije svake klasične balerine.


Vladimir Malakhov nastupio je kao plesač u dvadeset četiri verzije Labuđeg jezera u različitim koreografijama i različitim kazalištima, a njegovo prvo uprizorenje ovoga slavnog djela, kreirano je upravo za zagrebački baletni ansambl. Mnogi kritičari nazivaju ga plesačem stoljeća, zahvaljujući njegovu liričnom plesnom stilu i savršenoj tehnici. Baletnu je naobrazbu stekao na znamenitoj moskovskoj baletnoj Akademiji Boljšog teatra, a prvakom je bio u nekoliko prestižnih svjetskih baletnih kazališta, kakva su Balet bečke Državne opere ili American Ballet Theatre te državni baleti u Beču i Berlinu. Dobitnik je mnogih prestižnih međunarodnih plesačkih i koreografskih nagrada.


Hvaljeno uprizorenje Baleta HNK zasigurno će, u prekrasnom ambijentu parka Gradac, naići na oduševljenje i festivalske publike koja će dubrovačku izvedbu Labuđeg jezera gledati tijekom vikenda, 14., 15. i 16. srpnja s početkom u 21 i 30 sati. Ulaznice su dostupne na blagajnama u Festivalskoj palači i u Luži.

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…