DAN KI NAM DOHODI JEDNOM NA GODIŠTE-FESTA SVETOGA VLAHA

03 Veljača 2019
Autor :  

Mlečani su se prema predaji, na putu za Levant 971. zaustavili u Gružu i pod Lokrumom pod izlikom opskrbe hranom, a zapravo su htjeli zauzeti Grad.

Sveti Vlaho se tada javio župniku Stojku koji je molio u crkvi Svetoga Stjepana i poručio mu da obavijesti Senat o namjeri Mlečana i da se pripreme za obranu. Kako je namjera Mlečana bila tog 3.veljače 971 osujećena, Dubrovčani su izabrali svetoga Vlaha za svog zaštitnika. Prije je to bio sveti Srđ.

Sveti Vlaho rođen je u 3.stoljeću u gradu Sebastu, u ondašnjoj Armeniji. Taj se grad danas zove Sivas i nalazi se u središnjoj Turskoj. Bio je liječnik i iscjelitelj, a među mnogima ozdravio je i dijete kojemu je zapela u grlju riblja kost. Svećenstvo i narod su ga izabrali za biskupa nakon smrti njegova prethodnika. Kada je proglašen biskupom, morao je bježati u planine pred Rimljanima koji su proganjali kršćane. Za svoj dom izabrao je tamnu pećinu iz koje je izlazio samo dijeliti utjehu nesretnim kršćanima.

Agrikolaus, rimski upravnik u Sebastu, jednom je naredio da se sveti Vlaho objesi i da se oštrim željeznim češljevima za vunu odere od glave do pete. Dok je visio sa grede, sveti Vlaho je svom krvniku govorio: Ne marim za muke jer mi je Bog na pomoći! Putem do tamnice iz njega je tekla krv koju je sedam žena kupilo krajevima svojih haljina i maramama. Stražari su shvatili da su i one kršćanke, zarobili su ih i odveli pred Agrikolausa. Nagovarao ih je da se preobrate, na to su ga one zamolile da ih pusti na jezero da se operu kao bi bile čiste za primanje nove vjere. Stražari su ih poveli, a sa sobom su ponijeli kipove svojih bogova. Žene su uzele te kipove i bacile ih u jezero. Za to su bile kažnjene na isti način kao i sv. Vlaho. Uz njih su bila i djeca koja su promatrala te muke. One bez boli podnesu muke uz pomoć Svevišnjeg. Nakon toga krvnik naredi da im se odrube glave, a djeca bace u tamnicu sa sv. Vlahom. Sutra dan naređeno je da se na vrat sv. Vlaha veže kameni žrvanj i da ga se baci u jezero. Kad su svi došli do jezera sv. Vlaho se uputi po vodi kao po tvrdoj zemlji, na sredini jezera reče: "Ako i vaši bogovi imaju iste moći dođite i vi!" U tom trenu obasja ga jaka svjetlost, pojavi se anđeo i pozove sveca da primi vječnu slavu. A ljutiti Agrikolaus naredi da se sv. Vlahu i djeci odrube glave. Na stratištu on klečući uputi molitvu Bogu. Molio je da svima kojima se razboli grlo, a pred Bogom zazovu njegovu pomoć, molitve budu uslišane. Iznad njega se pojavilo svjetlo i začuo se glas: "Ja sam Bog koji te dosad proslavi, unaprijedit ću te još većom slavom, svoju milost ću udijeliti onima koji budu slavili tvoju uspomenu!"

Nakon tih riječi odsjekoše glavu sv. Vlahu i djeci. Njegova je glava kao dragocjena relikvija došla 972.u Dubrovnik. Za vrijeme procesije biskup nosi svečevu glavu koju vjernici sa strahopoštovanjem ljube.

Osim katolika, štuje ga i pravoslavna i jermenska crkva, štuju ga i muslimani i rado ga zovu svecem grla i božjim čovjekom.

Sveti Vlaho je ujedinjavao Dubrovčane i čuvao grad od nasrtaja moćnih, pohlepnih i okrutnih neprijatelja. Dubrovčani su pod zaštitom svoga parca činili velebna djela u svakoj grani ljudskog umijeća. U ime svetoga Vlaha donosili su se zakoni, kovali novci s njegovim likom, pod njegovom zastavom plovili su dubrovački brodovi.

Štovanje svetoga Vlaha je bio blagdan svih stanovnika Republike, a da svi mogu sudjelovati u procesiji i festi, uvedena je Sloboština svetoga Vlaha. To je bio dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao dva dana prije i dva dana poslije blagdana slobodno doći u Grad, a da nitko nije smio pozvati na odgovornost. Kasnije su se ta dva dana pretvorila u sedam dana prije Feste i sedam dana poslije nje. Festa svetoga Vlaha se od 1.rujna 2009.nalazi na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine.

Na našim Pločama, uklesan je u kamenu natpis na latinskom: „Daleko vam kuća divljaci! Nikoga se ne boji ova tvrđa, koju grije dah svetoga starca.“

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…