Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Pošalji e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku (PH) Ivan Lovrinović izrazio je u utorak zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, navodeći da po njegovim saznanjima Europska komisija traži rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije "realizacije gradnje".

"Na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade, izražavam zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, jer po našim saznanjima EK pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije realizacije gradnje", rekao je Lovrinović na izvanrednoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru te zatražio da se o svemu očituje premijer Andrej Plenković.

Premijer mora odgovoriti

Od premijera traži da "javno, nedvosmisleno, bez uvijanja i diplomatske uglađenosti" odgovori je li "ikakvim dokumentom u posljednja tri mjeseca" EK tražila od Hrvatske rješevanje pitanja granice na moru sa BiH i je li početak izgradnje Pelješkog mosta vezan uz sporazum o granici na moru između dviju država, odnosno je li EK prije odobravanja financiranja tražila od Vlade jamstvo da je postignut sporazum s BiH glede Pelješkog mosta i je li to bio njihov uvjet?

Ako je to točno, hoće li naši partneri iz Europske unije poštovati hrvatsku suverenost i činjenicu da Hrvatska most gradi na svom teritoriju, da su sve zakonske i projektne pretpostavke ostvarene, zapitao se Lovrinović.Zapitao se i hoće li aktualna Vlada reagirati i kako će se postaviti u slučaju ako naši partneri iz EU ne budu poštovali hrvatsku suverenost i zamrznu financiranje izgradnje Pelješkog mosta do rješavanja spornog pitanja?Ako je istina to što smo doznali, tražimo Vladin i odgovor EK na pitanje ima li sve ovo, možda veze s najboljom ponudom i kasnijim odabirom kineskog izvođača da gradi Pelješki most sredstvima EU, poručio je Lovrinović.

Što je unatrag 20 godina radila hrvatska diplomacija

Hrvatsku diplomaciju i politiku općenito zapitao je što su radile proteklih 20 godina da nisu riješile otvorene sporove sa susjedima, da za to nisu iskoristile pozitivnu sliku koju je Hrvatska imala odmah nakon Domovinskog rata. Danas imamo situaciju da svi na štetu hrvatske države i teritorija žele ostvariti svoje interese, a mi u očima svjetske javnosti ispadamo kao jedna od najsvadljivijih nacija na svijetu, rekao je Lovrinović.Zapitao se zna li predsjednica Republike za pismo Europske komisije ili ne zna?Ako zna, pretpostavljam da će predsjednica danas iz BiH odgovoriti je li ovo točno, a ako se pokaže da ne zna ništa, a pismo postoji, onda dobijamo još jednu potvrdu da se u ovoj zemlji vode najmanje dvije vanjske politike, zaključio je zastupnik, a prenosi seebiz.eu

Konzorcij kineskih tvrtki predvođenih China Road and Bridge Corporation (CRBC) ponudio je da će Pelješki most sagraditi za 2,08 milijardi kuna za tri godine. Odluka o izboru kineske ponude koju su Hrvatske ceste donijele u petak bila je očekivana jer su ostale dvije ponude bile puno skuplje. Kinezi su osim zbog najniže cijene i roka gradnje koji je pola godine kraći od navedenog u natječaju bili favoriti za gradnju najvažnijeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj i zbog odličnih referenci.

Pelješki most bit će dug 2,4 kilometra i njegova gradnja CRBC-u ne bi trebala biti problem s obzirom na to da ta tvrtka gradi mostove duge i nekoliko desetaka kilometara. Donghai Bridge, dug 32,5 kilometara koji je sagradila ta tvrtka 2005. godine, bio je najduži most preko mora. CRBC je tri godine poslije završio gradnju još dužeg mosta u zaljevu Hangzhou, a dug je čak 35,6 kilometara. Da se umjesto za most Hrvatska odlučila za gradnju tunela koji bi spojio s maticom krajnji jug zemlje, a što su neki stručnjaci predlagali, CRBC bi se vjerojatno javio i na taj natječaj. Ta tvrtka u svojim referencama ima i projekt Shanghai Yangtze, koji čine most i tunel ukupne dužine 25 kilometara.

CRBC je jedna od četiri najveće državne kineske građevinske kompanije, a dio je tvrtke China Communications Construction Company koja godišnje uprihodi gotovo 55 milijardi dolara. Osim mostova i tunela ta kompanija osnovana 1958. godine gradi i morske i zračne luke, željezničke pruge, autoceste... Ima podružnice i urede u gotovo 50 zemalja u Aziji, Africi, Europi i Južnoj i Sjevernoj Americi. U hrvatskom susjedstvu CRBC je već radio i radi na nekim važnim infrastrukturnim projektima. U Srbiji je ta tvrtka sagradila 1,5 kilometara dug Pupinov most u Beogradu. Ugovor o gradnji tog mosta vrijednog 170 milijuna eura potpisale su srbijanska i kineska vlada, a gradnju je kreditom od 144 milijuna eura sufinancirala kineska Exim banka a ostali iznos vlada Srbije. Kinezi su se pri tome obvezali da će 45 posto građevinskog materijala za gradnju mosta biti iz Srbije. CRBC je za potrebe svojih radnika koje je doveo iz Kine na gradilište Pupinova mosta, podigao naselje za smještaj 200-tinjak ljudi.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Nezavisni vijećnici Matija Čale Mratović i Nenad Vekarić poslali su priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

Prošlo je više od sedam mjeseci nove gradske vlasti. To je dovoljno da bi se vidio smjer kojim gradska uprava ide, dovoljno da se analiziraju projekti koje gradska uprava ističe smatrajući ih uspješnim. Neka nam kao gradskim vijećnicima bude dozvoljeno da ih propitamo.

1. Najvažniji događaj u protekloj godini je sigurno novi ugovor sa Društvom prijatelja dubrovačke starine o upravljanju zidinama u narednih 15 godina. Bilo bi razumnije pričekati 2019. godinu kada je važeći ugovor isticao i u demokratskoj atmosferi uvažavanja oba partnera grada Dubrovnika i DPDS-a,  te dubrovačke javnosti   Ministarstva kulture RHa i drugih institucija u zemlji, napraviti novi Ugovor, utemeljen na zakonu,  koji bi štitio u prvom redu interese vlasnika dubrovačkih zidina, tj. građane Dubrovnika . Novi ugovor, usvojen na protekloj sjednici Gradskoga vijeća u žurnome postupku,  omogućava vodstvu DPDS-a samostalno i bez nadzora štampanje ulaznica, vrijednih  5 miljardi kuna, od čega grad dobiva manje od polovine iznosa, a DPDS postaje  više financijska agencija, a manje  udruga zadužena za obnovu baštine. Zašto?

2. Gore izneseno potvrđuje i novi prijedlog kojima DPDS financira obnovu Državnoga arhiva u Dubrovniku. Nakon što smo protekle godine iz cijene ulaznice za zidine bespotrebno odmah uplatili PDV u iznosu od 30 milijuna kuna, a taj iznos se ne vraća u Dubrovnik  i ne ulaže u našu kulturnu baštinu – sad dodatno plaćamo 14 milijuna kuna i tako zapravo osiromašujemo građane Dubrovnika za 44 milijuna kuna. Zašto? Sponzu treba vratiti Gradu, u njoj ostaviti Arhiv Republike, a u prostoru koji će nastati preseljem dijela Arhiva u Gruž urediti Sponzu kao interaktivni muzej, čitaonicu, školu sve ono što je Sponza bila kroz povijest. 

3. Ugovor sa Excelsa nekretninama koji je usvojilo Gradsko vijeće sličan  je ugovoru koji je predložio bivši gradonačelnik Vlahušić, koncesija za žičaru iznosi 15% od cijene karata, na 50 godina ali uz jednu bitnu iznimku. Nestala je obaveza Excelsa nekretnina da plati 18 milijuna kuna duga nastala od 2015 godine. Grad je izgubio 18 milijuna kuna za potrebe svojih građana. Zašto?

4. Terminal u Gružu je nakon poništenja ugovora sa jedinom kompanijom koja se javila na javni natječaja, Globalport holdigom sada ni na nebu ni na zemlji. Odlukom da u Grad ne treba dolaziti više od jednoga velikog kruzera  istovremeno se dovodi u pitanje i potreba proširenja operativne obale u Batahovini, jer postojeća prima 4-5 velikih brodova istovremeno. Također se dovodi u pitanje i sudbina Luke Dubrovnik i njenih zaposlenika, jer ako Luka Dubrovnik ne izgradi Terminal u Batahovini i dodatne sadržaje u Gružu izgubiti će koncesiju i de facto se ugasiti kao poslovni subjekt. Jesu li to dobre odluke?

5. Turizam je naša glavna gospodarska djelatnost koja je proteklih 8 godina bila u stalnoj uzlaznoj putanji i koja je rezultirala sa 4.2 milijuna noćenja i 1.2 milijuna dolazaka u naš grad u protekloj godini. Najveći doprinos dao je privatni smještaj, tj dubrovačke obitelji koje pametno upravljaju svojom imovinom. Umjesto da se iskoriste pozitivni vjetrovi za naredni period koji nastaju u svjetskim medijima kroz velike filmske uspješnice snimane u Dubrovniku i poveća popunjenost privatnoga smještaja, tase djelatnost ugrožava izjavama gradskih vlasti, koje prenose svjetski mediji, a čije naslovnice pišu:  ne dolazite u Dubrovnik tamo je velika gužva, birajte druge destinacije.  Je li to mudro?

6. Zimski festival je traljavom organizacijom doživio bojkot od domaćih ljudi, koji na Stradun nisu dolazili i tako se pozitivni efekt povratka domaćih ljudi u grad zimi potpuno izgubio. Zašto?

7. Nestali su projekti protiv kojih se gorljivo prosvjedovalo za vrijeme bivše gradske uprave, a obećavala se bolja rješenja:  Sklonište za životinje, novo prometno rješenje iza robne kuće Minčeta,  Lapadska obala, natkrivanje tržnice u Gružu. Ugasili su se skoro svi Smart city projekti kao Brojač posjetitelja u povijesnoj jezgri i pametno upravljanje prometom vozila.  Zašto?

8. Jedan od najvažnijih komunalnih projekata, zbrinjavanje otpada i zatvaranje Grabovice, uopće ne rješava. Pišu se i plaćaju kazne od nadležnih inspekcijskih službi jer se ne poštuju zakonske obaveze, ne poštuju se odluke Gradskoga vijeća i skupštine Čistoće jer se smeće i dalje baca na pretrpanu Grabovicu. Zašto? Padaju obilne kiše koje se prelijevaju preko novoga smeća i direktno ugožavaju izvor na Ombli. Kao nezavisni gradski vijećnici iznosit ćemo svoja zapažanja, prijedloge, stavove  u pisanom obliku jer sjednice Gradskoga vijeća više ne služe više za demokratski dijalog, traženja najboljih rješenja za Gad i građane nego za žurno izglasavanje već pripremljenih odluka. 

Nezavisni gradski vijećnici grada Dubrovnika 

Dr Matija Čale Mratović

Akademik  Nenad Vekarić

Nakon što su Gradsko vijeće Grada Dubrovnika i Općinska vijeća Općine Dubrovačko primorje i Općine Župa dubrovačka na svojim sjednicama krajem prošle godine donijeli Odluke o nastavku suradnje, tj. obavljanja autotaksi prijevoza na zajedničkom području ove tri jedinice lokalne samouprave, Općina Župa dubrovačka objavljuje javni natječaj za dodjelu 17 dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza.

Prijaviti se mogu sve fizičke i pravne osobe s prebivalištem / sjedištem na području Općine Župa dubrovačka u roku od 15 dana od dana objave natječaja u tjedniku Dubrovački vjesnik. Nakon okončanja natječaja će se sukladno Odluci o autotaksi prijevozu na području i s područja Općine Župa dubrovačka obaviti bodovanje pristiglih kandidata i utvrditi lista prvenstva. Prvih 17 kandidata s liste će, sukladno sporazumu koji će nakon natječaja potpisati navedene lokalne samouprave, moći obavljati autotaksi prijevoz na teritoriju navedenih JLS.

HZZ Sveučilištu preporuča povećanje upisnih kvota za studije računarstva, strojarstva, elektrotehnike, medicine, farmacije, rehabilitacije, logopedije, brodogradnje, nastavničkog smjera fizike i matematike, kao i matematike i informatike...

Poslovna ekonomija, pravo, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, hrvatski jezik i književnost, filozofija, kulturologija i primijenjena umjetnost – studijski su programi koji prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tržištu rada Primorsko-goranske županije ne kotiraju dobro te budućim studentima Sveučilišta u Rijeci po završetku studija ne jamče posao, jer riječ je o suficitarnim zanimanjima za koja treba smanjiti upisne kvote.

Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine provodi analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a u kategoriju studija koji zbog suficitarnosti kadra treba smanjiti upisnu kvotu ulazi i stručni upravni studij.

S druge strane HZZ Sveučilištu preporuča povećanje upisnih kvota za studije računarstva, strojarstva, elektrotehnike, medicine, farmacije, rehabilitacije, logopedije, brodogradnje, nastavničkog smjera fizike i matematike, kao i matematike i informatike, a na toj listi našli su se i socijalni rad, socijalna pedagogija, nastavnički smjer biologije i kemije, nastavnički smjer geografije te glazbena pedagogija, piše Novi list.

Drugim riječima, budući studenti koji se odluče za jedan od tih programa dobit će diplomu koja će ih direktno odvesti u svijet rada, jer riječ je o deficitarnom kadru u Primorsko-goranskoj županiji.

Premda su jasne i izravne, pojašnjavaju u HZZ, preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Preporuke, dakle, ukazuju na smjer potrebnih promjena, a s druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka.

U HZZ-u su mišljenja da će promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju njihovih preporuka pridonijeti usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.

Međutim, oni koji provode obrazovanje ne dijele to mišljenje, jer kako napominje dekan riječkog Ekonomskog fakulteta prof. dr. Alen Host predviđanja o potrebi tržišta rada koja izrađuje HZZ ne mogu se smatrati pouzdanima iz cijelog niza razloga. Ekonomski fakultet već godinama upozorava HZZ na propuste, međutim bezuspješno, jer upravo se programi tog fakulteta u Preporukama opetovano pojavljuju kao programi koji nemaju pretjeranu perspektivu kada je u pitanju tržište rada.

– HZZ navodi brojne programe koji nikad nisu postojali niti ih je fakultet ikada izvodio, a nezaposleni se vode kao naši bivši studenti. Dakle, ne možemo se pouzdati u brojke kojima raspolaže HZZ iako već niz godina upozoravamo na propuste i tražimo ispravak podataka. Takve pogrešne podatke HZZ koristi kao bazu za praćenje, analizu i predviđanje potreba na tržištu rada, odnosno koristi metodu linearne ekstrapolacije koja je neprikladna za procjenu budućih kretanja na tržištu rada iz cijelog niza razloga. Preporuke za upisnu politiku sada moraju odražavati predviđanje stanja gospodarstva 2023. godine kada će studenti upisani ove godine na studij tražiti svoj prvi posao, kaže prof. dr. Host te dodaje kako će se »u tih pet godina predviđenog trajanja studija, potrebe tržišta rada toliko promijeniti da moramo sada imati obrazovne programe za neka zanimanja koja još uopće ne postoje, a 2023. godine će postojati potražnja za njima«, piše Novi list.

Jedinstveni upravni odjel Općine Župa dubrovačka objavio je Javni poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi Općine Župa dubrovačka za 2018. godinu kojim se pozivaju sve kulturne ustanove, udruge, umjetničke organizacije, društva, pravne i fizičke osobe koje se bave kulturnim programima da dostave prijedloge svojih programa rada i financijske planove za 2018. godinu radi mogućeg uvrštavanja u Program javnih potreba u kulturi.

Prijava na Javni poziv može se podnijeti  najkasnije do 11 . veljače 2018. u Odsjek za društvene djelatnosti  Općine Župa dubrovačka osobno  ili putem pošte, a sve zainteresirane udruge moraju svoje programe i projekte prijaviti na propisanim obrascima ispunjenim isključivo na računalu.  Objavljen je i javni  kojim se pozivaju sve ustanove, udruge, društva, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u školstvu, socijalnoj skrbi, skrbi o stradalnicima Domovinskog rata, zdravstvenoj zaštiti i skrbi o djeci i mladima, da dostave svoje programe rada i financijske planove za 2018. godinu radi mogućeg uvrštavanja u Program javnih potreba Općine Župa dubrovačka.

Obrasci, javni pozivi i pravilnici nalaze se na službenim stranicama Općine Župa dubrovačka.

Čarolija se nastavlja, u Merit Casino Libertasu. Uz mnoštvo igara na sreću Merit Casino vam nudi zabavu sa dobitkom. Sudjelujte u nagradnoj igri 'Magična kutija'.

Svaki dan osvojite tikete posjetom Casinu, igranju na automatima i u živoj igri. Magična kutija Merita  Vas nagraduje iPhoneX, laptop, ledTv i promo kreditom čak do 10 000 kuna. Neka se magija sreće zavrti. 


Nagradna igra MAGIČNA KUTIJA, čeka na Vas u Merit Casino Libertasu.

PRAVILA NAGRADNE IGRE


Nagradna igra održavat će se u casinu Merit Internatinal Casino Libertas u hotelu Rixos u Dubrovniku, započela je 13. siječnja, a završava 9. ožujka 2018. godine.
Nagradna igra se priređuje u tri (3) kola, prema sljedećem rasporedu:1.kolo Nagradne igre  traje od 13. siječnja 2018.godine do 9. veljače 2018. godine;2. kolo Nagradne igre traje od 10. veljače 2018. godine do 9. ožujka 2018. godine3. kolo Nagradne igre traje od 10 ožujka 2018.godine do 7. travnja 2018 godine.

Izvlačenja će  se održati u Casinu na dan svakog kola sukladno članku 5. ovih pravila.

U svakom kolu dodjeljuju se tri dobitna kupona- ulaznice za sudjelovanje u promociji Priređivača 'Magična kutija'. Nagrade nisu zamjenjive za novac, te se iste mogu iskoristiti odmah nakon završetka svakog izvlačenja i to u 00:15 sati, sukladno pravilima Promocije.

Pravo sudjelovanja u Nagradnoj igri imaju sve punoljetne fizičke osobe, osim zaposlenika i njihove uže obitelji. Nagradni kupon s ispravnim imenom i prezimenom se odlaže u predviđenu kutiju do trenutka izvlačenja. Važećim se smatra samo onaj kupon koji sadrži istinske podatke s osobne. Kuponi se dodjeljuju prema kriterijama: posjet casinu, igranju na automatima za igre na sreću te živoj igri (detaljnije opisano u Članku 5. Pravo i način sudjelovanja).

Izvlačenje krugova  provodi se na svaki puni sat između 22:00 i 0:00 sati, slučajnim odabirom izvlači po jednog različitog dobitnika. Priređivač će putem razglasa objaviti ime i prezime dobitnika sa kupona, ukoliko se dobitnik ne javi u roku dvije minute izvlači se novi dobitnik. Dobitnik se identificira važećom identifikacijskom ispravom. Nije dozvoljeno sudjelovati sa kuponom koji je dodijeljen drugoj osobi. U tom slučaju izvlačenje dobitnika provest če se ponovo.

Nagrade preuzimaju osobno dobitnici u Casinu u roku od pola sata od završetka izvlačenja sa važećom identifikacijskom ispravom. Ispravnost izvlačenja kontrolira tročlana komisija, koju imenuje Priređivač( u daljnjem tekstu Komisija). Dobitnici ne snose nikakve poreze, obaveze niti naknade povezane s dobitkom.Priređivač može promjeniti ova Pravilai otkazati ili staviti u mirovanje(članak 7. Promjena pravila, otkaz, prekid ili mirovanje promocije.

 

Glavni dobitci su:                                                               

1 x iPhoneX u vrijednosti od 7000,00 kuna;                 kredit na igre na sreću

 1 x laptop u vrijednosti od 7000,00 kuna;                     kredit na igre na sreću

 1 x televizor u vrijednosti od 7000,00 kuna;                kredit na igre na sreću

 

Sporedni dobitci su:

1 x 10,000 ,00kn promo 
2 x 7,500,00 kn promo 
3 x  5,000,00 kn promo 

Izvučena tri dobitnika, idu na živi rulet i biraju određene dozene, diler vrti zatvorenih očiju, dobitni broj iz odgovarajučeg dozena je prvi (1) dobitnik i taj dobitnik izvlači glavne nagrade iz Magične kutije. Ostala dva natjecatelja biraju boju crvenu ili crnu, dobitnik boje bira prvi jednu od šest kutija s promo tiketima, dok gubitnik bira preostale kutije s promo tiketima. Preostale nagrade se prebacuju za 2. i 3. kolo.

Neka se magija sreće zavrti. Tražiš svoju sreću, potraži je u Meritu!

Dosadašnja praksa ocijenjena je nedovoljnom i nedovoljno usmjerenom na online svijet. Naime, govor mržnje i ostali oblici ilegalnih radnji podlijegali su nizu propisa koji vrijede za fizički svijet i u sferi su kaznenog zakona donosi vecernji.hr
Kaos u online prostoru, posebice na društvenim mrežama i u medijima koji su sve više izloženi govoru mržnje, lažnim vijestima i ostalim neprimjerenim i ilegalnim sadržajima treba posebno regulirati, zaključak je posebne radne skupine pri Središnjem državnom uredu za digitalno društvo. Stoga su, nakon današnjeg sastanka, predstavnici ovog državnog tijela zauzeli stav da je potrebno donijeti poseban zakon. Dosadašnja praksa ocijenjena je nedovoljnom i nedovoljno usmjerenom na online svijet. Naime, govor mržnje i ostali oblici ilegalnih radnji podlijegali su nizu propisa koji vrijede za fizički svijet i u sferi su kaznenog zakona.

Oštro za slobodu govora

Radna skupina, doznajemo, složila se oko toga da treba oštrije pristupiti i unutar jedinstvenog zakonskog okvira sankcionirati online povrede zakona. Na temelju smjernica koje je predstavila Europska komisija te na temelju prikupljenih analitičkih podataka o očitom porastu nepoželjnog komuniciranja na internetu (govor mržnje, javno poticanje na nasilje, širenje lažnih vijesti), inicijalna radna skupina zaključila je da bi valjalo na “na jednom mjestu”, odnosno u specijaliziranom zakonu pozabaviti se društvenim medijima. Nepoželjno komuniciranje definira kao svako komuniciranje koje izlazi iz spektra slobode govora, a to znači svako pozivanje na nasilje, prijetnje, govor mržnje i ostale elemente koji krše ljudska prava. U nepoželjne aktivnosti spadaju sve one aktivnosti koje su obuhvaćene Kaznenim zakonom, ali i ostale poput širenja lažnih vijesti. Kako neslužbeno doznajemo, poseban zakon planira se u proceduru pustiti krajem prvog polugodišta ove godine. Posebno će se inzistirati na edukaciji svih sudionika u komunikacijskom procesu, posebno onih koji nisu uključeni u obrazovni sustav.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/vlada-priprema-poseban-zakon-kojim-ce-kaznjavati-govor-mrznje-na-internetu-1220126 - www.vecernji.hr

Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…