Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević, pročelnicom UO za društvene djelatnosti Jelenom Dadić, ravnateljicom DUNEA-e Melanijom Milić te gradonačelnikom Metkovića Daliborom Milanom obišao je u ponedjeljak u Metkoviću završene radove energetske obnove na Gimnaziji Metković vrijedne 1,9 milijuna kuna.

„Radovi na Gimnaziji Metković su uredno obavljeni, ovo je hvalevrijedan projekt za koji je Županija uložila 65%, a ostatak je financiran iz Europskih fondova. Također, do sada smo realizirali projekte u vrijednosti od 13 milijuna kuna, od čega je Županija izdvojila oko sedam milijuna kuna, što nije mali iznos, ali nije nam žao zbog toga što se time obnavljaju objekti i štedi se energija”, rekao je župan Dobroslavić.

Župan je istaknuo da je u planu još projekata energetske obnove u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, među kojima je i projekt energetske obnove Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića u Metkoviću.

Ugovor je potpisan u lipnju ove godine, a izvođač tvrtka Jukić-DAM radove na obnovi pročelja, stolariji i uvođenju solarne energije završila je puno prije prvotnog roka od deset mjeseci i to bez ometanja nastave.

Inače, već su ranije završeni projekti energetske obnove Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik kao i OŠ Gruda, a u tijeku je energetska obnova Doma za starije u Vela Luci te OŠ fra Ante Gnječa u Staševici.

Ukupna vrijednost svih pet projekata energetske obnove iznosi 13,2 milijuna kuna, od čega su EU sredstva iz Fonda za regionalni razvoj 4,9 milijuna kuna, sredstva Dubrovačko-neretvanske županije 6,8 milijuna kuna, a sredstva Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini 1,8 milijuna kuna.

U programu Mjeseca hrvatske knjige, u Putositnicama utorkom, Dubrovačke knjižnice 12. studenoga 2019., ugostit će Maju Klarić koja će održati putopisno predavanje i predstaviti svoju knjigu „Put 88 hramova na japanskom otoku Shikoku“, s početkom u 19 sati.

Putositnice utorkom donose jedinstvenu putopisnu priču Maje Klarić o Japanu i drevnom budističkom hodočašću na otoku Shikoku, najmanjem od četiri glavna japanska otoka. Hodočašće se sastoji od 88 službenih hramova i brojnih drugih svetišta, a podrazumijeva spajanje svih 88, zatvaranjem punog kruga oko otoka. Majin je put trajao skoro dva mjeseca tijekom kojih je s ruksakom na leđima propješačila 1100 kilometara i posvjedočila prelasku oštre zime u toplo proljeće, stigavši na cilj točno u vrijeme sakure, čuvenog cvjetanja trešanja. 

Dojmove i  iskustva s puta Maja Klarić pretočila je u knjigu „Približavanje zore: put 88 hramova na japanskom otoku Shikoku“ koju će ovom prilikom i predstaviti. Knjiga sadrži prozne i poetske zapise oslanjajući se na japansku književnu vrstu haibun u kojoj se miješaju proza i haiku. U tom je smislu idealan način da se čitatelj upozna s tom književnom vrstom, njenom tradicijom i naslijeđem, kao i najvažnijim autorima. 

Osim vlastitog putovanja kroz svih 88 hramova, te putovanja pjesnika Matsua Basha i redovnika Kukaija, knjiga donosi i osnovne karakteristike tog puta, osnovne pripremne i logističke informacije, povijesno-kulturološki kontekst putovanja, opise i legende vezane uz hramove te uvod u budizam i zen-budizam, a može se čitati i kao spiritualna potraga za promjenom i suočavanje s prolaznošću života, kao duhovno putovanje na više razina.

Državni hidrometeorološki zavod izdao je narančasto upozorenje za dubrovačko područje za danas, utorak 12. studenog 2019. Navedeno upozorenje odnosi se na mogućnosti oštećenja konstrukcija, rizik od ozljeda zbog iščupanih stabala, polomljenih grana te letećih krhotina. Također zbog velikih količina oborina koje se predviđaju postoji mogućnost poplava. Iz svega gore navedenog sve službe Grada Dubrovnika stavljene su u stanje pripravnosti. Ovim putem Vas molimo da budete svjesni opasnosti te da obratite pozornost i pratite najnovija vremenska izviješća.

Studeni je bio izuzetno težak te 1991. godine. Dani bezumlja, straha, pokapanja naših najmilijih. Jedan od takvih crnih dubrovačkih dana bio je 12.studeni.

BOŽO BAN smrtno je stradao 12. studenog 1991. u Podimoču, u Dubrovačkom Primorju prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan je na mjesnom groblju u Trnovi.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

ZDENKO BARIČEVIĆ poginuo je 12. studenog 1991. na Strinčjeri, kao pripadnik HRM-e, prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan u Aleji branitelja na groblju Boninovo u Dubrovniku.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

TOMISLAV BENDER poginuo je 12. studenog 1991. na Strinčjeri, kao pripadnik HRM-e, prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan u Aleji branitelja na groblju Boninovo u Dubrovniku.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

IVO BOTICA, poginuo je 12. studenog 1991. u Komolcu, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. Pokopan je na mjesnom groblju u Čepikućama.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

MIHO KLEČAK, poginuo je 12.studenog 1991.u Komolcu, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a, prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan je na mjesnom groblju u Gabrilima.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

ANTE JERKO LANDIKUŠIĆ, poginuo je 12. studenog 1991.na Strinčjeri, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik 9.bojne HOS-a, 4.brigade ZNG-e Split.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

MARIO MANDIĆ, poginuo je 12. studenog 1991. u Komolcu, kao pripadnik djelatnog sastava MUP-a, prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan je na mjesnom groblju u Ljubuškom.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

BOŽO MERČEP, poginuo je 12. studenog 1991. na Strinčjeri, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik 9.bojne HOS-a, 4.brigade ZNG-e Split.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

PERO NENADA, poginuo je 12. studenog 1991. u Komolcu, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. Pokopan je u Aleji branitelja na groblju Boninovo u Dubrovniku.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

IVAN RAIČ, poginuo je 12.studenog 1991.na Strinčjeri, kao pripadnik HRM-e, prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan je na mjesnom groblju u Neumu.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

SINIŠA TKALEC je poginuo 12.studenog 1991.na Strinčjeri, kao pripadnik HRM-e, prilikom izvršenja borbene zadaće. Pokopan je u Aleji branitelja na groblju Boninovo u Dubrovniku.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

VLADIMIR VUKOVIĆ poginuo je 12. studenog 1991.na Strinčjeri, kao pripadnik 9.bojne HOS-a, 4.brigade ZNG-e Split prilikom izvršenja borbene zadaće.

Odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana te Spomenicom Domovinskog rata.

 

 

Posljednji dan Dubrovnik Jazz Outbreak 2019 festivala započeo je vrlo inspirativnim Masterclassom Howarda Curtisa na kojem su se okupili brojni zainteresirani različitih uzrasta.

U posljednju koncertnu večer majstorski nas je uveo Ivan Bonačić autorskim skladbama u maniri cool jazza. S njim su nastupili i Filip Gavranović na gitari, Adriano Bernobić na bubnjevima i Viktor Lipić na klaviru i orguljama. 

Na prvom Dubrovnik Jazz Outbreaku skladatelj i gitarist Filip Pavić imao je koncertnu premijeru svog prvog albuma „Terra Incognita“. Nastupio je s iznimnim glazbenicima s kojima je i snimio album: saksofonistom Jakom Arhom, pijanistom Matijom Dedićem, kontrabasistom Zvonimirom Šestakom i 

Grand finale vrhunskog trodnevnog jazz slavlja u Lazaretima osigurao je Howard Curtis III s trubačem Mirkom Cisilinom i kontrabasistom Nikolom Matošičem, programom “Soul on Ice” . 

Festival je u sklopu postprojektnih aktivnosti projekta „Lazareti-kreativna četvrt Dubrovnika“, uz potporu Turističke zajednice Grada Dubrovnika za Grad Dubrovnik organizirala Dubrovačka baština d.o.o.

FOTOGALERIJA: Vedran Levi

Kao građani Ploča, već smo naviknuti na redovite prizore autobusera, vozača transfer vozila, taxi vozila i dostavnih vozila koji su se tijekom ovih proljetnih i ljetnih mjeseci zaustavljali i iskrcavali goste ili robu gdje god su stigli, što je često rezultiralo potpunom blokadom protoka prometa i na dulje vrijeme. I dok smo tijekom ljetnih mjeseci bili pomireni s činjenicom da se moramo probijati kroz more kufera i vozila te se sjetno prisjećali jesenjih dana koji bi trebali donijeti određeni pad u količini prometa koji se odvija preko Ploča i zaustavljanja, to se još uvijek nije dogodilo. Ono što se dogodilo jest početak školske godine. 

Školska zgrada na Pločama osobita je jer ju dijele dvije ustanove (Gimnazija Dubrovnik i Osnovna škola Marina Getaldića), što bi značilo da školski dan traje i ujutro i popodne pa sve do navečer. A isto toliko traje i probijanje učenika kroz gore navedeno more vozila, gdje ni pješački prijelazi, znakovi niti pješačka zona više ne garantiraju sigurnost đaku-pješaku.

Situacija je, dakle, sljedeća. Ploče su, kao žrtva rasterećenja Pila, postale istodobno i pretovarna zona, iskrcajna zona te taxi zona. A sve to neposredno uz osnovnu i srednju školu te Lazarete gdje su s početkom školske godine počele izvannastavne aktivnosti za djecu i mlade. U praksi to izgleda tako da se djeca i mladi (kao i ostali građani) iskrcavaju iz autobusa nasred ceste jer je stanica zauzeta taxi vozilima, autobusima putničkih agencija, dostavnim vozilima (u svako doba dana), pješački prijelaz ispred Lazareta i sami ulaz u Lazarete blokirani su parkiranim taxi vozilima, pješački prijelaz ispred same škole blokiran je zaustavljenim autobusima koji iskrcavaju goste i prtljagu, dok je jedan dio zaštitne ograde koja bi navedeno trebala spriječiti i zaštiti đake-pješake dignut (pretpostavljamo da autobus lakše uđe na zaustavno područje), uz uvijek prisutne zastoje u prometu. Pa opet, prometni i komunalni redari te djelatnici Sanitata rijetko su viđeni na ovom području (od ulaska u Grad do kraja Lazareta), a i onda kad su viđeni i prisutni, ne djeluju. Za napomenuti je da je ovaj dio Ploča iscrtan takozvanim H57 linijama, ili kolokvijano nazivanim „žutim crtama“ na kojoj nije dopušteno parkiranje i zaustavljanje, dok iste zloupotrebljavaju vozila registrirana kao taxi vozila te ometaju prohodnost pješačke zone. 

Međutim nije to jedini problem koji se pojavljuje zbog  prometnog preopterećenja uzrokovanog autobusima i velikom količinom vozila koji prometuju ulicom Frana Supila. Naime na potezu Ulice Frana Supila od autobusnog stajališta Viktorija do Lazareta uočene su anomalije kako na cesti, tako i na kolniku te zidu koji se proteže rubom, duž cijele ulice. Zid se nagnuo prema cesti što znači da je nasip na kojem je cesta probio korijen zida i da će uskoro doći do urušavanja ceste. Kontaktirali smo građevinske inženjere koje rade u Hrvatskim cestama u Zagrebu i zatražili njihovo stručno mišljenje.

Naišli smo na odličnu suradnju i susretljivost vezano za ovaj problem.

Naime prije 10 godina briga o lokalnim cestama je prebačena na lokalne samouprave, a to znači održavanje, sanacija i postavljanje ograničenja prometovanja sukladno kategorizaciji lokalnih cesta.







Prilog 1.

 

1.1.3. Veličina motornog prometa

Prema veličini motornog prometa na kraju planskog razdoblja izraženog prosječnim godišnjim dnevnim prometom (PGDP) javne ceste dijele se na autoceste i pet razreda cesta (Tabl. 1.1.).

 

Tabl. 1.1 Veličina motornog prometa

Razred ceste

Veličina motornog prometa (PGDP) vozila / dan

AC

više od 14000

1. razred

više od 12000

2. razred

više od 7000 do 12000

3. razred

više od 3000 do 7000

4. razred

više od 1000 do 3000

5. razred

do 1000

PGDP = prosječni godišnji dnevni promet u oba smjera

 

Veličina i struktura prometa za određeno plansko razdoblje utvrđuje se u skladu s točkom 1.2.

1.1.4. Zadaća povezivanja

Prema zadaći povezivanja u cestovnoj mreži ovisno o srednjoj duljini putovanja ceste se dijele na autoceste i pet kategorija cesta.


Tabl. 1.2

Kategorija

ceste

Društ. gospod. značenje

(1.1.1.)

Vrsta prometa

 (1.1.2.)

Veličina prometa

(1.1.3.)

Zadaća povezivanja

(1.1.4.)

Srednja duljina putovanja 

(km)

AC

Državna

Prom. mot.

 vozila

>14000

Međudržavno i državno

>100

1. kat.

Državna

Prom. mot.

 vozila

>12000

Međudržavno i državno-regionalno

50-100

2. kat.

Državna

Prom. mot. v.

mješoviti prom.

7000-12000

Državno i županijsko

20-50

3. kat.

Državna;

županijska

Mješoviti

 promet

3000-7000

Međuopćinsko

5-50

4. kat.

Županijska;

lokalna

Mješoviti

 promet

1000-3000

Općinsko

5-20

5. kat.

Lokalna

Mješoviti

 promet

<1000

Općinsko-lokalno

<5

U pravilu se usvaja najviša kategorija ceste koja se dobije primjenom kriterija iz tablice 1.2.

Određivanje kategorije ceste kao osnovnog podatka prema kojem se u daljnjem postupku utvrđuje projektna brzina a preko nje i osnovni elementi tlocrta i nivelete provodi se uzimajući u obzir i prethodne kriterije 1.1.1. do 1.1.3. prema tablici 1.2. Brze ceste u pravilu se svrstavaju u 1. ili 2. Kategoriju. U ovim tablicama je alat kojim se može definirati težina osovinskog opterećenja vozila i tako spriječiti neželjene posljedice ove prekomjerne eksploatacije lokalne ceste u Ulici Frana Supila.

Građevinski inženjeri su zaključili da je uzrok ovog događaja prekomjerno opterećenje ceste kao i nedostatak odvodnje oborinskih voda, a posljedica je klizanje nasipa te konačno urušavanje  ceste. Kao kotar Ploče prošle smo godine zahtijevali izgradnju oborinske odvodnje u ulici Frana Supila, a ove godine kroz proračun za 2020 tražimo da se ovaj problem stavi kao točka dnevnog reda na slijedeću sjednicu Gradskog Vijeća .

Opisavši navedene zgode i nezgode prometa na Pločama, postavlja se više pitanja. Postoje li dvostruka mjerila za građane i za taxije i ostala vozila registrirane djelatnosti? Jesu li zaposlenici Sanitata, Upravnog odjela za promet, itd. upućeni da ne djeluju kod navedenih prekršaja? 

Stoga, kao gradski kotar Ploče, voljeli bismo vidjeti objašnjenje i očitovanje Upravnog odjela o navedenim situacijama. I dok se većina gore navedenih problema može riješiti prisutnošću, djelovanjem i reguliranjem od strane prometnih redara i djelatnika Sanitata problem urušavanja ceste definitivno Grad mora sanirati te ubuduće postaviti adekvatna ograničenja (naravno osim JGP) kako ne bi došlo do daljnje devastacije. Smatramo da se zaustavljanje turističkih autobusa mora izmjestiti od škole i to zaustavljalište namijenite građanima kojima je potrebno zaustaviti se nakratko (recimo, da iskrcaju djecu za u školu i Lazarete) te dostavnim vozilima za opskrbu Grada i Ploča koji za to imaju dozvolu. Također smatramo da treba ograničiti odnosno ukinuti prometovanje turističkih autobusa lokalnim cestama koje ne mogu podnijeti tolika opterećenja. Vratite navedeni dio ograde ispred škole te postavite stupiće ispred restorana Snogu i ispred Lazareta, kako bi se zaustavilo ilegalno parkiranje na zebrama i oko njih te kako bi se prekinuo niz taxija koji se nepropisno parkiraju iza „žute crte“ pa sve zebrom do slijedećih stupića koji se nastavljaju pješačkom zonom poviše Lazareta. 

                           
Gradski kotar Ploče-Iza Grada

Gužva na Pločama ispred Gimnazije



C:\Users\obads\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\unnamed (1).jpg

 

C:\Users\obads\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\unnamed (2).jpgC:\Users\obads\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\unnamed (3).jpgC:\Users\obads\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\IMG_20190918_161637 (1).jpg



C:\Users\obads\Desktop\IMG_20191014_200052.jpg

C:\Users\obads\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\unnamed.jpg

C:\Users\obads\AppData\Local\Microsoft\Windows\INetCache\Content.Word\IMG_20190918_155006 (1).jpg


C:\Users\obads\Desktop\IMG_20191014_200106.jpg

 

Prilog 2.

Anomalije na ulici Frana Supila

C:\Users\obads\Desktop\Obilazak Kotara2019\IMG_20190904_175322.jpg

C:\Users\obads\Desktop\Obilazak Kotara2019\IMG_20190904_175523.jpg

C:\Users\obads\Desktop\Obilazak Kotara2019\IMG_20190904_175417.jpg

Zabavna i poučna radionica ‘Škola letenja dronom’ održana je nedavno za učenike sedmog i osmog razreda Osnovne škole Marina Držića u Dubrovniku.

Radionicu je organizirala Dubrovačka razvojna agencija DURA u sklopu projekta “Razvoj i promocija Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije – OPERA II“.

Cilj radionica je podignuti razinu svijesti učenika o STEM obrazovanju, a DURA je kroz ovaj projekt održala dvije radionice, radionicu na kojoj su učenici naučili kako izraditi vlastiti IoT (Internet of things) uređaj kroz izgradnju, povezivanje i kontroliranje elektroničkih elemenata te upravljanje bespilotnom letjelicom koja se održala ovaj petak u dvorani škole i pobudila veliko zanimanje svih prisutnih.

Radionice su osmišljene na način da učenike inspiriraju i motiviraju na proučavanje i usavršavanje u područjima od iznimne važnosti za razvoj društva i društvene konkurentnosti, što ih u dovodi do izbora odlično plaćenih i prestižnih profesija. Također, znanja i vještine iz raznovrsnih polja učenicima mogu koristiti i u rješavanju problema i izazova iz svakodnevnog života.

Cilj projekta OPERA II je doprinijeti povećanju zapošljivosti najranjivijih skupina na tržištu, te se diljem Dubrovačko-neretvanske županije provode radionice na teme poduzetništva, STEM obrazovanja, jačanja kapaciteta i održivog funkcioniranja partnerskog vijeća te radionice za predstavnike institucija potencijalnih prijavitelja na natječaje Europskog socijalnog fonda.

Uz nositelja Dubrovačko-neretvansku županiju, partneri na projektu su Regionalna agencija DUNEA, Dubrovačka razvojna agencija DURA, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Dubrovnik, Korčulanska razvojna agencija za lokalni razvoj i poslovne usluge KORA, Sveučilište u Dubrovniku i Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije. Vrijednost projekta iznosi 1.496.681,54 kuna, te je financiran sto posto iz Europskog socijalnog fonda.

Dubrovački natjecatelji Luka Đurović i Sandra Ivanković na polumaratonu u Montereyu postigli su najbolje osobne rezultate u ovoj disciplini, a Đurović je pritom dobio i nagradu kao drugi najbolji natjecatelj u kategoriji od 16-19 godina.

Naime, u sklopu suradnje gradova prijatelja Dubrovnika i Montereya, u Kaliforniji je boravila delegacija Grada Dubrovnika te ovo dvoje sportaša. Oni su na 5. DuMotion izdanju u travnju ove godine bili najuspješniji od dubrovačkih natjecatelja te su za nagradu dobili putovanje u Monterey kao sudionici manifestacije „Monterey Bay Half Maraton“.

Isto tako, nakon utrke u Montereyu, u kojoj je sudjelovalo preko 9 tisuća natjecatelja u dobi od 12 do 87 godina održana je nagradna igra. Tajnik Dubrovačkog saveza sportova te direktor Du Motiona Alen Bošković i izvršni direktor zaklade Big Sur Doug Thurston između nekoliko stotina natjecatelja iz Montereya izvukli su dobitnike, po jednog natjecatelja i natjecateljicu, nagradnog putovanja na polumaraton u Dubrovnik zadnjeg vikenda u travnju 2020. godine.

Inače, Dubrovnik i Monterey gradovi su prijatelji od 2007. godine, a zajednički projekt ove sportske manifestacije posebno se ističe u toj suradnji. Kroz suradnju gradova odvija se i redovita razmjena zaposlenika, a tijekom zadnjeg posjeta razgovaralo se o mogućnostima kulturne suradnje - prije svega Jazz festivala u Montereyu i Dubrovačkih ljetnih igara te nedavno završenog Jazz festivala u Lazaretima.

Page 3 of 1420
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…