Dubrovnik Insider

Dubrovnik Insider

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Najracionalnija je Zagrebačka županija sa 164 zaposlena na 311.000 stanovnika, što je jedan službenik na gotovo 1900 građana.

Od 1. siječnja 2020. godine u nadležnost županija vraćaju se poslovi koje su obavljale do 2001. Pod jednim krovom ishodit će se sva dokumentacija u vezi s gospodarstvom, obrtništvom, imovinsko-pravnim poslovima, matičarstvom...

Više od 200 poslova bit će prvog dana siječnja 2020. godine preusmjereno s Ureda državne uprave na županije, što bi građanima trebalo omogućiti veću dostupnost usluga poput izdavanja rodnog lista i domovnice ili otvaranja obrta, a župani, s druge strane, dobivaju još veće ovlasti i moć. Ministar uprave Ivan Malenica ovih dana obilazi županije kako bi iz prve ruke doznao teče li jedna od važnijih reformi ove Vlade prema planu.

"Novi sustav bit će puno efikasniji nego što je bio do sada, a građani neće biti ni u čemu zakinuti nego će im sve usluge biti dostupnije", rekao je ministru osječko-baranjski župan Ivo Anušić. Njegov požeško-slavonski kolega Alojz Tomašević kazao je da više neće biti preklapanja poslova, dok brodsko-posavski župan Danijel Marušić napominje da će nova reforma biti racionalnija i funkcionalnija za cijelu državu.

Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs ističe da će se 1. siječnja iduće godine praktički sve što je ključno za građane, dobivanje sve potrebne dokumentacije, ishođenje papira vezanih uz gospodarstvo, obrtništvo, imovinsko-pravne poslove i matičarstvo, obavljati pod jednim krovom. Razmišljaju, dodao je, i o pojačavanju kadra u općinama i gradovima, posebice kad je riječ o matičarima.

Ministar Malenica najavljuje i digitalizaciju javne uprave koja bi koristila i županijama u obavljanju tih poslova, a sve s ciljem da javna uprava bude učinkovit servis građana. U nadležnost županija zapravo se vraćaju mnogi poslovi koje su obavljale do 2001. godine, kad su uvedeni uredi. Preustrojem bi se trebao smanjiti ukupni broj službenika i trebale bi se ostvariti dodatne uštede. Prema analizi Ministarstva, mogućnost preuzimanja otpremnine moglo bi iskoristiti oko 600 od ukupno 2.500 zaposlenika ureda državne uprave, što će, kažu, donijeti i uštede. Novac je osiguran u državnom proračunu, oko 350 milijuna kuna, i bit će doznačen županijama, javlja Večernji list.

Međimurski župan Matija Posavec uvjeren je da će prelazak tamošnjih 66 službenika Ureda proći bez problema s obzirom na mali broj zaposlenih, no pitanje je, veli, hoće li tako biti i u ostalim županijama.

Od Ministarstva uprave Večernji list dobio je podatke o broju zaposlenih u Uredima po županijama.

Ličko-senjska s oko 46.000 stanovnika ima 73 zaposlenih, po jednog na 629 stanovnika, dok, na primjer, u Međimurskoj i Primorsko-goranskoj na jednog službenika dolazi 1680 stanovnika. Predstojnik Ureda u Ličko-senjskoj županiji Darko Banić kaže da Ured, osim u Gospiću u kojem je sjedište županije, ima i četiri ispostave te tri matična ureda jer pokrivaju zemljopisno veće područje, a za njegova mandata protekle četiri godine broj zaposlenih nije se povećavao.

S obzirom na novi zakon o sustavu državne uprave te spajanje ureda sa županijom, pretpostavka je da će određeni broj službenika uzeti stimulativnu otpremninu i otići iz sustava.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji jedan službenik pokriva 899 stanovnika, u Karlovačkoj 977, Šibensko-kninskoj 1035, Virovitičko-podravskoj 1070, Požeško-slavonskoj 1104, Zadarskoj 1163, Splitsko-dalmatinskoj 1383...

Najracionalnija je Zagrebačka županija sa 164 zaposlena na 311.000 stanovnika, što je jedan službenik na gotovo 1900 građana, piše Večernji list.

IZVOR: poslovni.hr

„Vrijeme je da otkrijete salsu!“, poručuju iz udruge Ritmo de Salsa Dubrovnik i najavljuju upise u novu grupu! Prvi sat upisa zakazan je za ponedjeljak 30. rujna u 21 sat!

„Novoj grupi možete se priključiti samo do 21. listopada, a iza toga ne primamo nove članove. Preporučamo da krenete što ranije, kako ne bi zaostali za grupom. Nije vam potrebno nikakvo plesno predznanje, samo dobro raspoloženje i volja. Ne morate doći u paru niti se unaprijed prijavljivati, samo dođite na sat!“, kažu dubrovački salserosi.

Satovi će se održavati dvaput tjedno: ponedjeljkom od 21 do 22.30 te petkom od 21.10 do 22.40, u dvorani u zgradi TUP-a (ulaz s gornje strane, iz Ulice Andrije Hebranga). Sati traju 90 minuta i sastoje se od zagrijavanja, učenja/ponavljanja i rastezanja.

Za dvoranu je potrebna posebna obuća, npr. tenisice s tankim đonom, 'baletanke' su dobra opcija za cure, a štikle se definitivno ne preporučuju. Obuća ne treba biti nova, dapače starija se bolje kliže. Može se plesati i u čarapama, kao što to mnogo naših plesača i radi. Najbolje je obući udobnu odjeću.

Mjesečna članarina iznosi 200 kuna (plaća se do 10. u mjesecu), dok je momcima prvi mjesec besplatan!

„Udrugu vodimo iz ljubavi prema plesu i sve se članarine koriste za potrebe udruge. Bitno nam je da što više ljudi pleše, u tome uživa i da vlada pozitivna atmosfera“, poručuju iz udruge Ritmo de Salsa Dubrovnik.

Udruga Ritmo de Salsa Dubrovnik ove je godine trodnevnim događajem u hotelu Valamar President proslavila šest godina djelovanja. U tih šest godina predivna priča o plesu, druženju, zabavi i uživanciji u pozitivnoj atmosferi uspješno se širila. Uz već poznate redovite ljetne partyje te posebne zabave zimi, udruga je kroz godine gostovala na cijelom nizu festivala i radionica u regiji, povezivala se s brojnim drugim školama, a ljubav Dubrovčana prema afro-karipskim plesovima samo je rasla.

Više informacija o upisima kao i o radu udruge pronađite na facebook stranici Đeplešeš - Ritmo de Salsa Dubrovnik!

#đeplešeš #ritmodesalsadubrovnik

Zbog radova na vodoopskrbnoj mreži 16. rujna bez vode će biti Ulica Alberta Hallera u vremenu od 8:30 do 12.00 sati.

 

Mlađe nade Vaterpolskog kluba Jug u četvrtom kolu razigravanja za plasman na Prvenstvu Hrvatske pobijedile su ZPK rezultatom 5:9 (0:3, 4:0, 0:3, 1:3).

Za VK Jug nastupili su:
Marin Bajurin, Juraj Kulišić (1), Lovro Zvono (2), Leo Sablić, Nikola Perak (2), Robert Žuhović, Marko Dolina, Antonio Hezonja (3), Ivano Delić, Dani Krehić, Roko Benić, Matias Miloš (1) i Ivan Zvono.

Jugaši su u Rijeci zauzeli šesnaesto mjesto.

VK JUG CO

15. rujna Crkva slavi spomendan Blažene Djevice Marije Žalosne ili, kako se u narodu obično naziva, Gospu Žalosnu, a toga se dana prisjećamo kako je Isusova i naša Majka bila obdarena posebnim milostima, ali je isto tako bila pogođena i velikim žalostima. 

U tom načinu štovanja Bogorodice isticano je sedam posebno teških trenutaka Marijina života: Šimunovo proročanstvo u Hramu da će joj ‘mač probosti dušu’, bijeg s Djetetom Isusom u Egipat, tjeskoba dok je tražila dvanaestogodišnjeg Isusa u Hramu, Isusov odlazak od kuće, bol koju je osjećala za vrijeme Isusovog križnog puta, potresni doživljaj Isusova raspeća i žalost pri Isusovu polaganju u grob.

Svijet 15. rujna, prema preporuci generalne skupštine Ujedinjenih naroda, izdanoj 2007.godine, slavi Međunarodni dan demokracije. Naime, Opća Skupština UN-a potaknula je vlade na jačanje nacionalnih programa posvećenih promicanju i jačanju demokracije.

Riječ demokracija dolazi od grčke riječi što znači doslovno „vladavina naroda“. Izraz je „skovan“ u Ateni, koja se smatra općenito prvim primjerom sustava koji odgovara nekim današnjim predodžbama o demokratskoj vlasti. Ipak, ne smatraju mnogi staru Atenu demokratskom državom, s obzirom kako je samo dio pučanstva smio glasovati, jer žene,robovi i stranci nisu imali to pravo. Tek je 16% stanovništva imalo pravo glasa. Glasovanjem su se u Ateni odluke donosile izravno, umjesto da se biraju zastupnici kao danas.

Demokracija je oblik društvenog uređenja u kojem vlast proizlazi iz naroda i u u kojoj svi građani imaju jednako pravo sudjelovati u donošenju odluka koje se tiču njihovih života, te predstavlja vladavinu većine u korist većine. Demokracija bi se trebala ostvarivati pod uvjetima jednakosti, transparentnosti, odgovornosti u interesu cijele države.

Nakon ukidanja Republike, tijekom 19.i prve polovice 20.stoljeća, počinje značajniji razvoj turizma u Dubrovniku. U Grad pristižu značajne osobe iz kulturnog i književnog života zemlje i inozemstva. Goste su u razgledanje Grada vodili dubrovački književnici, povjesničari, profesori i drugi domaći uglednici. Ipak, do 1937. nije postojao pravilnik kojem bi vođenje gostiju bilo određeno. Te godine, „Pravilnik za vođenje stranaca po gradu“ propisuje uvjete za stjecanje vodičke dozvole.

1957. je donesen Zakon o turističkim vodičima kojim su izmijenjene odredbe propisane Pravilnikom iz 1937. godine. S rastućim potrebama za uslugama turističkog vodiča, Turističko društvo Dubrovnik je u 60-tima počelo s organizacijom seminara i tečajeva za mlade vodiče, tako da je u tom razdoblju u Gradu bilo 40-ak licenciranih turističkih vodiča.

Društvo turističkih vodiča ''Dubrovnik'' osnovano je 15.09.1978. godine i pod tim imenom registrirano 01.12.1978. (tada je brojilo 72 člana).

Trenutno Društvo broji 359 članova, od kojih je većina aktivna. Dok udruge vodiča u drugim gradovima posreduju u raspodjeli vođenja svojim članovima, u Dubrovniku agencije naručitelji sami biraju i angažiraju pojedine vodiče. Kako bi se članovima koji to žele, omogućila naplata njihovih usluga putem centraliziranog knjigovodstva, DTVD u svom vlasništvu ima tvrtku Vodiči d.o.o. s jednim djelatnikom koji obnaša sve administrativne poslove za Društvo i agenciju. Zanimljivo je napomenuti kako članovi Društva turističkih vodiča Dubrovnik vode na 24 jezika, među kojima su čak i bugarski, japanski, grčki, hebrejski, rumunjski.

Društvo je u veljači prošle godine svečanom skupštinom na Sveučilištu obilježilo 40 godina od osnivanja i 80 godina organiziranog vođenja turista po Gradu i okolici.

Izvor: Društvo turističkih vodiča Dubrovnik

Većina bankomata je na novijim operativnim sustavima.

O tome koliko su zapravo bankomati danas izloženi napadima čuli smo detaljno prije nekoliko dana na konferenciji IBM-a Think u Beogradu. IBM stručnjaci su opisali kako su bankomati često nedovoljno zaštićeni zastarjelim softverom pa i fizičkom zaštitom (izloženi kablovi, nedovoljno jake brave, nedostatak firewalla...).

Tako su se dugo u bankomatima znali koristiti Windows NT, a banke su znale biti nevoljke u mijenjanju softvera jer su - funkcionirali. No, danas se i to mijenja pa je većina bankomata na novijim operativnim sustavima. O ovim temama Večernji list razgovarao je s Vladanom Nikolićem, dugogodišnjim članom IBM-ovog elitnog tima za testiranje sigurnosti X-Force Red.

Taj odjel čine dobro hakeri koje kompanije unajmljuju da bi simulirali cyber napade i tako pronašli ranjive točke u obrambenim sustavima. 

Koliko su sigurni bankomati u našoj regiji, u odnosu na ostatak svijeta?

- Teško mi je na to odgovoriti jer takve statistike nitko ne objavljuje. Moj odgovor bi bio spekulacija.

Kad bi banka poslušala sve mjere koje vi preporučite, bi li tada bankomat bio posve siguran?

- Bulletproof zaštita u securityju ne postoji. Možete samo biti "dovoljno" sigurni. Sve ovisi o tome koliki ste vi spremni prihvatiti rizik. I sada dok mi razgovaramo može se dogoditi da se strop sruši na nas, nije baš sigurno da će se to dogodili, ali postoji mala vjerojatnost. Uvijek polazimo od toga da ništa nije apsolutno sigurno, ali možemo pomoći da bude sigurnije. Pristup slojevitog osiguranja je važan, ako prvi sloj obrane i padne, i dalje postoje zaštite. Dobro bi bilo da postoji video nadzor i da netko prati uživo što se događa. Sve to otežava posao potencijalnim napadačima i čini njihovu prijetnju manje uspješnom.

Koristite li vi osobno uopće bankomat onda?

- Nemam ja nikakvih problema s bankomatima. Samo imam svoju "sigurnu" proceduru prilaska bankomatu. Dakle, prvo bankomatu prilazim svojim mobitelom i provjeravam je li uključena kakva Bluetooth komunikacija na tom prostoru.

Niste sumnjivi zaštitarima? Na što sve korisnici trebaju obratiti pažnju prilikom podizanja novca na bankomatima?

- Nisam sumnjiv zapravo, nisam dosad imao problema. U mojoj banci su se već naviknuli na mene. S obzirom na to da radim na području sigurnosti ja uvijek pristupam bankomatu tako da skeniram da bankomat nema instaliran skimmer jer nekada takvi uređaji koriste bluetooth. Ono što je važno i na što korisnici bankomata moraju obratiti pažnju je da je bankomat pravi i da je pričvršćen uz podlogu. Znate, bilo je primjera kada su lopovi napravili lažni bankomat od kartona koji je izgledao jednako kao normalan bankomat. Vi ubacite karticu, a bankomat izbaci grešku kao da nema novca ili izgleda kao da ne može očitati vašu karticu. A upravo tako je zapravo očitana vašu kartica i vaš PIN. Slijedom toga iznimno je važno i da obratite pažnju da nema čudnih dodataka na tastaturi ili čitaču kartica. Znači, kao sigurnosna mjera dobro je pregledati utore za karticu da nema skimmera, provjeriti postoji li video nadzor, ali i da nema slučajno kamere koje je skrivena, a mogla bi snimiti vaš PIN, zaključuje Nikolić, koji kažu da nekada oprezniji korisnici i malo šutnu bankomat da se uvjere da je pravi...

>>Cijeli intervju pročitajte ovdje.

Page 4 of 1309
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…