Sonja Cukteras

Sonja Cukteras

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Nakon punih šest godina ribarnica na Peskariji ponovno je ugledala svjetlo dana.

"Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo nakon punih šest godina u Grad vratiti Peskariju koja je stoljetno tu na istom mjestu. Projekt, iako mali, izuteno je zahtjevan i rađen u skladu sa svim konzervatorskim uputama i sa svim uputama o trgovini hrane po najvišim standardima. Ovo je jedan mali projekt ali meni najdraži u mom mandatu" - istaknuo je direktor Sanitata Tomislav Tabak

Gradonačelnik Mato Franković kazao je da mu je iznimna čast danas prisustvovati vraćanju još jednog elementa života u Gradu, u sami Grad. "Prije šest godina netko je ugasio svijetlo, zatvorio vrata i rekao ADIO Peskarijo. Tada se možda činilo nemogućim postići minimalne tehničke uvjete, a onda se možda i razmišljalo kako nema tu dva tri ribara i da će možda svega pet šest ljudi kupovati, i da nije bitno. Bitno je, jer upravo ova Peskarija označava identitet Grada, isto kao što je bitno da smo sa Zakladom Blaga djela vratili cvjećaru u Grad i s Društvom prijatelja dubrovačke starine zadržali kamenoklesarski obrt. Bitno je da tradicijski obrti budu u Gradu, žive u Gradu i žive sa svojim Gradom, jer u konačnici ako sve urbane elemente izgubimo onda ćemo izgubiti i ljude, a oni su ipak najveća i najvažnija vrijednost našeg Grada. Nadam se da će naši ribari i stanovnici Grada biti zadovoljni."

Grad Dubrovnik nastavlja s provođenjem mjera revitalizacije Grada, među kojima su i povratak i očuvanje tradicijskih deficitarnih obiteljskih proizvodnih i uslužnih obrta. Uređenje Peskarije jedan je u nizu gradskih projekata koji imaju za cilj podizanje kvalitete života unutar povijesne jezgre Grada.

Video s otvorenja ribarnice možete pogledati OVDJE

 

Zanimljiva je biografija Matije Posavca, novog lica Hrvatske narodne stranke, nositelja njihove liste na izborima za Europski parlament. Karijeru je započeo u medijima, po struci je inženjer prometa, a stručnjak je i za odnose s javnošću i politički marketing. Nakon što je u jednom mandatu obnašao funkciju zamjenika župana Međimurske županije, istu vodi još od 2013. godine. Danas se natječe za EU parlament gdje, kaže, ide raditi, a ne sjediti, što mu s obzirom na dosadašnje rezultate nije teško nevjerovati. Tvrdi da je došlo krajnje vrijeme za suštinske promjene u politici i da ih njegova lista donosi. Što je za Dubrovnik Insider još sve otkrio ovaj zanimljivi Međimurac pročitajte u nastavku.

Nekoliko dana dijeli nas od izbora za EU parlament, nikad više listi i kandidata, a interes birača prema dosadašnjoj praksi ne bi trebao iznenaditi. Zašto bi ljudi, posebice mladi ljudi koji će čitati ovaj intervju trebali izaći na birališta?

Sve odluke koje se donose na razini Europske unije itekako utječu na Hrvatsku, a time se preslikavaju i na naše živote. Zato je važno da izađemo na ove izbore i svojim glasovima odlučimo o tome tko će nas predstavljati u Europskom parlamentu i tko će zastupati naše interese. Pitali ste za motiv kod mladih ljudi. Rođen sam 1980. i smatram se mladom osobom, a i većina ljudi na listi su pripadnici te neke generacije, nekoliko godina mlađi ili stariji od mene. Mladi sam roditelj i želim napraviti sve što mogu, dati svoj doprinos kako bismo ovu našu prekrasnu Hrvatsku učinili zemljom ispunjenih potencijala, koja će primati ljude iz drugih država, a ne gubiti svoje mlade. Europski izbori upravo su izvrsna prilika za kvalitetnu i kulturnu komunikaciju u kojoj nema mjesta za površne dnevno-političke teme, strančarenje i ideološka prepucavanja.

Uspješan ste župan Međimurske županije u drugom mandatu, za svoj rad primili ste niz priznanja, neka od njih dolaze i iz inozemstva. Krije li se tu vaš motiv da se upustite u ovu utrku?

Moguće. Ugledni svjetski poslovni časopis Financial Times dva puta je Međimursku županiju proglasio najpogodnijom regijom za uspješno poslovanje. Prepoznali su poticanje povoljnog poduzetničkog okruženja, efikasnost javne uprave kao i ulaganja u infrastrukturu korištenjem EU fondova. Svakako mi je to dalo snage da iskustva i znanja koja sam stekao angažiram u drugačiji vid političkog angažmana. Moramo urediti svoj prostor najbolje što možemo, a EU institucije su nam na tom putu sredstvo, a ne cilj. Uloga europskog zastupnika u tome može viti itekako važna. I pritom nije bitno koliko smo mala država jer zastupnici ne djeluju samostalno nego u okviru svojih političkih grupacija i ako dobro artikuliraju svoje stavove i uspješno lobiraju puno se posla može napraviti. Čeka nas uloga predsjedatelja Europskom unijom što je šansa koju moramo iskoristiti. Donosi se i novi proračun Unije za sedmogodišnje razdoblje i trebamo iskoristiti priliku da osiguramo više novaca za ona područja koja nam trebaju.

Na kojim postavkama počiva vaša politika ?

Držim da je krajnje vrijeme za promjene u pristupu politici na svim razinama. Našim građanima je dosta ideoloških podjela, priča o prošlosti. Ljudi žele bolji život za sebe i svoje obitelji.  I upravo sam se zato odlučio, zajedno s novim ljudima, neopterećenim prošlim događanjima i pogreškama, boriti za istinske demokratske vrijednosti otvorenosti i tolerantnosti kakva treba našoj Hrvatskoj, ali i u Europskoj uniji kao zajednici zemalja članica.

Tko su ljudi koji čine listu Hrvatske narodne stranke? Na njoj nema nikoga iz stranačkog vrha?

Pa to je bio jedan od mojih uvjeta, uz samostalno izlazak na izbore. HNS ima što ponuditi, iza nas su uvijek bili konkretni rezultati, ne znanima nas ni lijevo ni desno, krećemo se jedino naprijed. Želio sam listu sastavljenu od novih, sposobnih  ljudi koji su se dokazali u svojim sredinama, bilo gdje rade ili žive. Nudimo nova lica, novu politiku za bolju Hrvatsku i bolju Europu. Prilično sam uvjeren da će birači prepoznati ovo novo lice HNS-a, a kampanja nas je uvjerila da je tomu tako. Čvrsto vjerujem da s ljudima koje ova lista okuplja, a među kojima je i vaša sugrađanka Nataša Gabričević, mogu ponuditi ono što zovem međimurski model razvoja koji je jednadžba sastavljena od jako puno rada i nimalo ideologije. To želim preslikati na čitavu Hrvatsku. Naša lista je sastavljena od ljudi koji su se dokazali u svojim radnim i lokalnim sredinama, koji su mnogo učinili za bolji život i standard građana. Stoga će isto napraviti u Europskom parlamentu. Nas ne zanima tko je gdje bio '45. godine ili '71. Razmišljamo kako će nam biti 2030. godine.

Podržala vas je ministrica znanosti i obrazovanja dr. sc. Blaženka Divjak, a nedavno i vaš kolega župan Damir Bajs, što je bilo manje očekivano?

Hvala im na tome. Ministrica Divjak, koja radi izvrstan posao, bez obzira što dijelimo slične vrijednosti, prepoznala je što sve što radimo na području obrazovanja, poticanja znanosti, ali i poduzetništva. Moj bjelovarsko-bilogorski kolega s druge strane prepoznao je naš program u onom segmentu koji se tiče povećanja standarda naših građana. Europa nije samo zajednica jednakih država, nego Europa mora postati i zajednica jednakih građana, a to možemo jedino ako europski standard života dovedemo u Hrvatsku. Vjerujemo da je adekvatna plaća za rad najbolja, ako ne jedina stvarna demografska mjera, a to znači da prosječna plaća u Hrvatskoj mora prelaziti 1000 eura. To su moji glavni prioriteti. Glavni pokretač naše liste su bolji život naših građana, veća primanja zaposlenih kroz smanjenje opterećenja naših poduzeća, veća briga o našim najstarijim i najmlađima.

Više puta ste isticali da je najveći hrvatski problem upravo odlazak mladih u Irsku ili Njemačku? Možemo li ih vratiti i zadržati u Hrvatskoj?

Mladi ne napuštaju Hrvatsku samo iz ekonomskih razloga nego zato što su izgubili povjerenje u vlast za koju smatraju da ne radi u njihovom interesu. Ako svim našim građanima osiguramo poštenu naknadu za njihov rad i poticajno okruženje tek onda će mladi u Irsku ili Njemačku odlaziti kao turisti, a ne iz prijeke potrebe. Smanjenjem broja ugovora na određeno vrijeme, koji posebno pogađaju naše mlade, dodatno ćemo motivirati našu mladost na ostanak, ali i potaknuti one mlade i njihove obitelji koji su u posljednjih nekoliko godina otišli da se vraćaju u zemlju. To nije floskula, to je naša dužnost. Hrvatska je zemlja šansi, a na nama je da te prilike prepoznao i da ih ostvarimo. Potencijala, hvala Bogu, imamo napretek.

 

OSOBNA ISKAZNICA MATIJE POSAVCA

Matija Posavec rođen je u Čakovcu 5. listopada 1980. Iako je po struci Magistar inženjer prometa, stekao je i zvanje menadžera u političkom marketingu i odnosima s javnošću, dugi niz godina radi u medijima, na radio postaji Radio 1 i kao suradnik u županijskim novinskim tjednicima ali i na drugim poslovima vezanim uz medije i odnose s javnošću. Od 2009. do 2013. obnaša funkciju zamjenika župana Međimurske županije, a u prvi mandat kao župan izabran je 2013. te ponovo 2017. godine. Član je Hrvatske narodne stranke od 2004. godine. Oženjen je i otac je blizanaca Svena i Ivora. Zaljubljenik je u Međugorje, kamo odlazi od svoje 18. godine, a već se desetak godina rekreativno se bavi trčanjem.

Europski izbori su pred nama, a na biračima je sada odluka kojem će kandidatu ili listi dati svoj glas. Među brojnim imenima s područja cijele Hrvatske nalazi se i naša sugrađanka Nataša Gabričević koja je na listi svog HNS-a. Stoga je Dubrovnik Insider razgovarao s njom o toj temi, ali na malo drugačiji način. Jer politika ne mora biti samo dosadno nabrajanje suhoparnih slogana ili činjenica koje idu strankama u korist, a ljepota preferencijalnog glasovanja je upravo u mogućnosti izražavanja potpore jednom kandidatu na listi. Pa smo odlučili bolje upoznati Natašu, kako bi mi i naši čitatelji lakše mogli donijeti odluku koga zaokružiti ove nedjelje.

Tko je Nataša Gabričević?

(smijeh) Najteže je sebe opisati. Više volim da o meni govore moja djela ili oni koji me poznaju, ali ako moram nešto istaknuti onda je to – ustrajna do kraja kad smatram da se za nešto vrijedi i treba boriti te ponosna predstavnica svog rodnog kraja. Ljubiteljica životinja, pobornik zaštite okoliša i očuvanja baštine koju su nam naši stari ostavili. Rođena sam i odrasla u Dubrovniku, tu sam se školovala, a potom me život odveo u Zagreb gdje sam godinama radila u Hrvatskoj pošti.

A što ste radili u pošti?

Sve što je trebalo! Ali najveći dio provela sam na rukovodećim funkcijama, posebice u sektoru marketinga, i moram istaknuti kako mi je to iskustvo bilo izvrsna škola za daljnji profesionalni razvoj. Pošta je bila i ostala jedan prekrasan dio mog života i zahvalna sam svim ljudima s kojima sam imala priliku surađivati na pomoći koju su mi pružali tijekom mog profesionalnog puta tamo. I danas se rado vraćam u taj grad i uživam u susretima s prijateljima koji gore žive.

Onda moramo postaviti vječno pitanje – Dubrovnik ili Zagreb?

Dubrovnik! Bez i jedne sekunde razmišljanja, Dubrovnik je broj 1. Ne u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu. Ovaj grad ima svoju dušu i jedinstvenu atmosferu kakvu se ne može naći nigdje drugo. Imala sam sreću pa sam putovala na daleko i široko i vidjela mnoge prekrasne gradove i nevjerojatne krajolike, ali ovdje je ipak moj dom. Možda zvuči čudno, ali gdje god sam bila uvijek sam to mjesto uspoređivala s Dubrovnikom i uvijek bi našla barem 2 razloga zbog kojih mi je naš grad ipak draži. Naposljetku, izabrala sam iz Zagreba vratiti se tu, doma. I ne namjeravam se odavde micati do kraja. Kao osobi mi je najbitnije da sam aktivna, a Dubrovnik nudi brojne mogućnosti i obiluje potencijalima koje samo moramo iskoristiti. Primjerice, kreativne industrije na kojima bi sva čeljad u gradu, bez obzira na godine ili radni status, mogla dobro zarađivati. Nekome bi one mogle biti dodatni izvor prihoda, a nekom i glavni. Sve ovisi koliko se netko želi tome posvetiti, ali u tome leži ljepota takvog načina rada. Birate koliko vremena želite ili možete utrošiti na primjerice izradu ili dizajn autohtonog suvenira i onda to plasirate na naše tržište. Dakle, ne mora netko imati apartmane kako bi se bavio turizmom, može od njega i posredno zarađivati. Tu je prilika i za vas medije, i za brojne kreativne udruge, za pojedince, svi imaju mogućnost uključiti se i uzeti svoj dio ovog kolača. A najbolje od svega je što se za ovu djelatnost mogu povući sredstva iz EU fondova. Dakle potrebno je imati samo dobru ideju i želju za radom. A toga, dubokom sam uvjerena, u našem gradu ne nedostaje.

Spomenuli ste EU fondove, a Vi ste na listi HNS-a za Europarlament. Stoga je iduće pitanje – Dubrovnik ili Bruxelles?

I opet je odgovor isti – Dubrovnik! Ali ovdje moram istaknuti kako moj odabir Dubrovnika kao meni idealnog mjesta za život ne znači da nije Bruxelles smijemo zanemariti. To bi bila velika greška, jer tamo se donose odluke koje direktno utječu na naš život. Pogledajte samo ukidanje roaminga, zabranu diskriminacije putem različite kvalitete proizvoda ili  Stoga ako me život i volja birača odvedu gore, ja ću to prihvatiti kao dio posla i u EU parlamentu predstavljati naš kraj. Ali moj život i dalje će se odvijati u Dubrovniku. Tu mi je, većim dijelom, obitelj, tu su mi najbliži prijatelji. Nisam se vratila da bih opet otišla drugdje živjeti, ali ako želiš nešto promijeniti moraš se aktivirati. Zato sam se i odlučila aktivirati u politici, kako bi mogla utjecati na bitne stvari za naš grad i naš kraj. Ali moram priznati kako je ta odluka došla kao šok mojim prijateljima i obitelji koji su za mene uvijek isticali kako sam najapolitičnija osoba koju znaju. Ali kako nisam osoba koja može samo stajati sa strane i promatrati, odlučila sam ne negodovati zbog, po meni, pogrešnih odluka, već se aktivirati i primiti posla. I tako sam završila u HNS-u gdje, moram istaknuti, izvrsno surađujem s jednom mladom i nadasve pozitivnom ekipom koja prije svega želi napredak našeg grada. Ali da se vratim na originalno pitanje, Dubrovnik treba Bruxelles i zaslužuje imati svoju osobu gore, jer brojna su pitanja koja se tamo mogu riješiti, od dodjele EU sredstava, preko uspostavljanja jednakosti, sprječavanja novih nameta, do zaštite okoliša, koji je nama u Dubrovniku iznimno bitna tema.

Zašto zaštita okoliša kao prioritet?

Čista voda jedno je od nekoliko neprocjenjivih blaga koje Dubrovnik i okolica imaju. Ali trebamo osigurati da takva i ostane. Zatvaranje Grabovice smo moj tadašnji tim i ja pokrenuli još dok sam bila na mjestu direktorice Čistoće, ali evo ona danas još uvijek radi. A dokazalo se više puta, pa i u mom mandatu, kako su Grabovica i Ombla povezane. Ta istraživanja proveli su stručnjaci, na način da se pustila boja na Grabovici koja je nakon par dana izašla na Ombli. I usprkos tome, usprkos činjenici da to svi znaju, gore se i dalje odlaže otpad. Tek je potpisan ugovor za sanaciju koja je već mogla biti u poodmakloj fazi da se nastavilo raditi prema u moje vrijeme donesenom planu. Ali nije Grabovica jedini problem kojeg imam u našem kraju. Tu je i sporni projekt Centra za odlaganje otpada na lokaciji Lučino razdolje, za kojeg smatram kako ima veliku šansu ugroziti Malostonski zaljev i uništiti uzgoj kamenica koje su upravo zbog te lokacije jedinstvenog okusa. Nije samo sporna lokacija već i tehnologija koju namjeravaju pri tome koristiti, a koja je i prije desetljeća već bila zastarjela. Apsurd je da tamošnji školjkari se godinama bore i danas su nadomak zaštite Malostonske kamenice kao autohtonog proizvoda, a s druge strane Županija i dalje ide s projektom koji bi ih mogao nepovratno uništiti. A da ne spominjem zaštitu rijeke Neretve. Sve su to prevažne teme kojima se moramo nastaviti baviti i u Europskoj uniji.

Znači politika je borba. Zapravo lokalni izbori pomalo podsjećaju na evo netom završenu seriju Igra prijestolja. S obzirom kako se ona snimala i u našem gradu hajdemo onda povući paralelu. Kako bi izgledala Igra prijestolja na dubrovački način?

Mislim da je Dubrovnik dobio pravu ulogu u toj seriji jer je on i u stvarnom životu središte u kojem se često nalaze bitne osobe i donose bitne odluke. Možda nemamo titulu glavnog grada, ali u Hrvatskoj, izuzev Zagreba, nema grada u kojem se češće sastaju visokopozicionirani političari iz regije, s područja Europske unije ili čak iz cijelog svijeta. Svi oni dolaze u Dubrovnik, tako da on zapravo jest Kraljev grudobran. A tko je od naših političara Lannister, tko Targaryen, a tko Stark, i koji od njih, ostavljam našim sugrađanima da odluče. Ali bez obzira na nježno ime – Igra prijestolja zapravo se vodi oko toga tko će imati vlasti i voditi kraljevstvo i zato je iznimno bitna alegorija na stvarni život. Ali za razliku od bajkovitog Westerosa, o pobjedniku ove Igre prijestolja ipak ne odlučuju vojske ili nasljedni kneževi već upravo naše sugrađanke i sugrađane koji će sami donijeti odluku koga žele vidjeti na čelu grada. Pa i koga žele da predstavlja njihove interese u Europskom parlamentu.

Povodom skorašnjih izbora za EU parlament Andro Vlahušić kao kandidat na listi Reformista održao je konferenciju za novinare ispred Orlandovog stupa na temu "Zasto Hrvatska treba podržati proširenje Europske unije na jugoistok Europe."

"Hrvatski je interes predložiti Europskoj uniji da sve zemlje jugoistoka Europe do 2020. zajedno uđu u EU, pod uvjetom da ispune sve kriterije. Proširenje je bitno zbog sigurnosti. Mi u Dubrovniku znamo što to znači, da su sve zemlje bile u EU vjerojatno rata u Dubrovniku i Hrvatskoj ne bi bilo. Drugi razlog je zaštita Hrvata u BiH jer jedino ravnopravni narodi mogu biti zajedno u EU, a treći razlog je ogromno tržište rada. To su nacionalni interesi i to bi trebao biti prioritet Hrvatskoj za predsjedanja Europskom unijom 2020. godine. Hrvatska treba jasno reći, a ne čekati da Francuska, Nizozemska, Njemačka i druge zemlje odrede što će se događati s Balkanom, nego da Hrvatska kroz 2020. učini sve da sve zemlje Balkana, i Kosovo i Srbija, Makedonija, Albanija i Crna Gora do 2025. uđu u EU pod uvjetom da riješe probleme. Tada tim zemljama bude nadu, tada će i Hrvati u BiH vidjeti da će bit zajedno s Hrvatskom u jednoj zajednici naroda i ne moraju se tući za vlastiti kanton. Taj rok znači da je i Srbija u NATO-u jer tko god je u Europskoj zajednici taj je automatski u NATO-u i tad će predsjednici Srbije i Kosova znati da će 2025. ispasti iz zemalja koje ulaze u EU ako ne riješe svoje odnose.
Ja sam još Sanaderu pisao da Dubrovnik treba biti jedan od "meeting point-a", a Hrvatska transfer znanja, tehnologije i pravne stečevine na Balkanu. Što se tiče Dubrovnika, mi prema podacima Policijske uprave dubrovačko - neretvanske imamo dvije tisuće stranaca na radu i tri do četiri tisuće Hrvata iz BiH koji rade u Gradu. Osnovni je problem gdje će ti ljudi stanovati. Kad bi BiH ušla u EU Dubrovnik bi imao satelitsko naselje oko Trebinja za dio Hrvata na području Ivanice i koridor za ljude koji opslužuju Grad. To je naš nacionalni interes, a osnovi je interes sigurnost.

Sinoć sam gledao posljednju epizodu GOT-a i prva asocijacija mi je bila 6. prosinca '91, kad je Grad gorio. Mi smo se obranili čudom Božjim, a da su BiH, Srbija i Crna Gora bile u Eu i NATO-u rata ne bi bilo, a rat nije bio samo '91., Dubrovnik je svako stotinjak godina ima neki napad od susjeda. Ne znam što napraviti nego susjedima reći da smo mi njihovi ambasadori ulaska u EU, ali da moraju ispuniti uvjete prije ulaska. Rumunjska, Bugarska i Grčka su u EU, a Balkan je ostao kao velika rupa s 20 milijuna ljudi. Velika Britanija će izaći iz Unije, a 20 milijuna ljudi čeka na ulazak. U Bruxellesu, sjedištu EU-a je nejednakost i veliki kriminal, ne možete vani izaći u večernjim satima, a u Sarajevu, Banja Luci i Skoplju toga ima manje, da ne govorimo o dijelovima Pariza. Dakle, postoji samo mentalni problem, kad nekoga izolirate ponaša se neadekvatno, ali kad ga primite unutra tada se igra po pravilima."- kazao je Andro Vlahušić na današnjoj press konferenciji.

Na današnjoj konferenciji za novinare gradonačelnik Mato Franković predstavio je projekt gradnje novog azila za životinje.

Projekt je vrijedan okvirno oko 14 milijuna kuna s tim da iznos može varirati obzirom da je ovo tek idejno rješenje. Najvećim dijelom gradnju azila će financirati Ministarstvo poljoprivrede, međutim postoji mogućnost da se u projekt financijski uključi i Dubrovačko neretvanska županija i susjedne općine.

"Ovo pitanje se godinama nije rješavalo. Došli smo u fazu da će projekt uskoro zaživjeti i da će se problem nezbrinutih životinja riješiti. Kapacitet će biti za 350 pasa i 50 mačaka. Azil se nalazi u neposrednoj blizini Grabovice, ali ne na samoj Grabovici. U medijima sam vidio u komentarima određenih ljudi navode kako ćemo pse prebaciti u neposrednu blizinu mjesta gdje je otpad. Prvo, radimo na sanaciji i zatvaranju odlagališta, ali istovremeno bih podsjetio da na dnevnoj razini na Grabovici rade ljudi. Je li to znači da su oni manje vrijedni od pasa? Postavlja se tu jasno pitanje." rekao je gradonačelnik istaknuvši kako će u azilu svaki pas imati ispred  boksa dovoljno prostora za istrčavanje,te da će biti oko 35 zaposlenik, od veterinara do drugog osoblja. Također, tu će biti i hotel za pse koje vlasnici mogu ostaviti kada idu na putovanja i sl. Veličina azila je  20.504 kvadratna metra.

Na pitanje novinara kako će prebaciti tu pse sa Žarkovice budući da su oni registrirani na Društvo prijatelja životinja Dubrovnik, gradonačelnik je kazao kako je Grad napravio ono što je bio dužan napraviti.

"Izgradit ćemo adekvatan azil. Možemo svašta očekivati od druge stane, ali nadam se da će se prepoznati kvaliteta projekta, kvaliteta izvođenja radova. Ne očekujem da će me itko pohvaliti od kritičara po pitanju azila, ali to je u redu. Promišljamo budućnost na drugačiji način, sve je bolje od onoga što danas te životinje imaju. A za to i Grad snosi odgovornost. - rekao je Franković istaknuvši kako nema ništa protiv da Društvo bude uključeno u rad azila. Na novinarsko pitanje što će u budućnosti biti sa Žarkovicom rekao je kako "idemo korak po korak".

Novim Azilom neće upravljati Sanitat već nova ustanova koju će Grad osnovati.

 

 

 

 

Dramska i glazbena radionica „Ljubav ga mori, a ljubav se njime ruga“ pod mentorstvom prof. glazbe i kazališne skladateljice Paole Dražić Zekić, akademskog glumca Hrvoja Sebastijana i prof. glazbe Sanje Dražić održala se sinoć u prepunoj Luži.

Dom Marina Držića posebnu pozornost posvećuje posebnu pažnju posvećuje pedagoškoj djelatnosti Prvenstveni cilj radionica Doma Marina Držića je da se u svrhu poticanja kreativnosti mladih ljudi te znatiželje i potrebe za stjecanjem novih znanja dočara život renesansnog Dubrovnika, a posebice da im pobudimo zanimanje za život i djelo najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića.

Polaznici dramske radionice, njih dvadeset šestero, su proučavali odlomke iz Držićevih djela i načine na koji Držićevi likovi pate zbog ljubavi. Kakva ljubav muči Kamila, kakva pak starca Skupa? Kako pati Miljenko, kako Satir, a kako Bokčilo? Polaznici glazbene radionice, njih desetero, su pjevanjem i sviranjem različitih instrumenata dočarali glazbu iz Držićevog doba.

"Bila je to predivna večer u prepunoj Luži povodom predstavljanja dramske i glazbene radionica s djecom Doma Marina Držića "Ljubav ga mori a ljubav se njime ruga". Hvala svima koji su nam bili potpora kako bi se uspješno realizirale radionice, hvala Kinematografi na ustupanju prostora Luže, mentorima radionica Paola Zekić, Hrvoje Sebastijan i Sanji Dražić, kao i svim djelatnicima Doma Marina Držića. Nadasve hvala bakama, djedovima, roditeljima i djeci ovog Grada, polaznicima ovogodišnjih radionica što ste vrijedno i marljivo učili o renesansnom Dubrovniku i našem i Vašem Marinu Držiću Vidri i proučavali odlomke iz Držićevih djela i načine na koji Držićevi likovi pate zbog ljubavi. Vi ste naše najveće blago!!!" kazao je Nikša Matić, ravnatelj Doma Marina Držića.

 

Povodom obilježavanja Dana Europe i Europskog tjedna a u okviru programa „Dani otvorenih vrata EU projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji“ , predstavljani su EU projekti u hotelu Lero.

Na panel raspravi „EU projekti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji“ sudjelovali su župan Nikola Dobroslavić, saborski zastupnik Branko Bačić, gradonačelnik Mato Franković, gradonačelnik Korčule Andrija Fabris i ravnateljica Regionalne agencije DUNEA.

Predstavljeni su uspješni projekti poput Zračne luke Dubrovnik, luke u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, studentski dom u Čokolinu, 'Povijest na zrnu soli', Lazareti-Kreativna četvrt Dubrovnika, 'Putevima prošlosti', projekti u poduzetništvu i poljoprivredi, objedinjeni hitni bolnički prijem i Dnevna bolnica, energetske obnove javnih zgrada, zaštita i sigurnost - Vatrogastvo u DNŽ.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je iznimno zadovoljan izvlačenjem sredstava iz Europske unije. 

"Prema analizi iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Hrvatske gospodarske komore naša županija je najuspješnija županija u Hrvatskoj u korištenju fondova u protekle dvije godine, a radi se o ugovorenih više od 4,4 milijarde kuna što je doista puno.Tu su dakako i veliki projekti kao što je Pelješki most, ali i brojni mali projekti pa i potpore za ribarstvo, poljoprivredu, opg-ove itd. Nama je posebno stalo, nakon što je naša razvojna agencija ovladala postupkom korištenja fondova da to sve uspješnije rade. Znanje se proširilo i zbog toga je rezultat tako dobar," kazao je župan Nikola Dobroslavić.

"Bio bi sretan da su se i Dubrovniku ranije 'otkrili' europski fondovi, mi smo od 2017. otkrili fondove i smatram da smo uspješni u tome, a do tad je iskorišteno nula kuna" izjavio je gradonačelnik Mato Franković.

 

 

SLJEME TRADICIONALNO OTVARILO BRDSKU SEZONU

Tradicionalnom međunarodnom utrkom „26. Nagrada Stubičkih Toplica 2019.“, ovog se vikenda otvorila domaća brdska automobilistička sezona. Utrka kandidira za upis u kalendar FIA Prvenstvo Europe povijesnih vozila, uz državna prvenstva Hrvatske i Slovenije boduje se i za FIA CEZ Historic, Alpe Adria Hill Climb Cup, a nagrađuju se i tri memorijala.

Đivo Franić sa svojom Hondom civic vozio je po kišnim uvjetima i pobijedio na Sljemenu u klasi N2 i osvojio drugo mjesto u cijeloj grupi N.

"Ova utrka je bila izuzetno važna, vozilo se po kišnim uvjetima i cesta je jako sklizava, treba biti maksimalno skoncentriran ali ja se osjećam spremno, auto je odlično pripremljeno i spreman sam za sezonu." - rekao je za Dubrovnik INsider Đivo Franić

Naš najtrofejniji automobilist i pobjednik sljemeske utrke, čak četri puta, Niko Pulić u automobilu „turističke“ kategorije „Opel Adam R2“ u klasi A7 osvojio je također prvo mjesto.

Osim pojedinačnih pobjeda Điva Franića i Nika Pulića dubrovački klub AK DUBROVNIK RACING  zauzeo je također prvo mjesto!

Pred našim vozačima idući vikend je utrka u Skradinu gdje se na startu očekuje 150 automobila.

 

 

 

Page 1 of 3
Dubrovnikinsider.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda Dubrovnikinsider.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati u pravilima korištenja Više detalja…