Katja Bakija održala predavanje o ključnoj ulozi Marulićeve Judite povodom 500. obljetnice tiskanja tog značajnog epa

128

Ključna uloga Marulićeve Judite u stvaranju hrvatskog književnog i jezičnog identiteta” naslov je predavanja koje je u organizaciji Dubrovačkih knjižnica, povodom 500. obljetnice od tiskanja Marulićeve Judite, 10. studenoga u Znanstvenoj knjižnici održala izv. prof. dr. sc. Katja Bakija. Osim predavanja, koje se održalo u sklopu programa Mjeseca hrvatske knjige (15. listopada – 15. studenoga), publika je mogla pogledati i popratnu izložbu posvećenu Marku Maruliću koju je osmislila knjižničarka Matija Nenadić. Za njen postav zaslužan je restaurator Robert Kralj.

Sve prisutne je ispred Knjižnice pozdravila voditeljica Znanstvene knjižnice Paula Raguž.

Marko Marulić, ugledni humanist kojeg su suvremenici za života smatrali klasikom, kršćanski moralist i teološki pisac, bio je iznimno cijenjen i čitan autor u Europi, a pisao je na latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku. Autor je prvog umjetničkog epa na hrvatskom jeziku zbog čega je smatran ocem hrvatske književnosti. 

– Doprinos proučavanju Marulićevih djela doprinijeli su Glasgowski stihovi, rukopis pronađen u Sveučilišnoj knjižnici u Glasgowu 1995., a sadrži latinske epigrame i tekstove s erotskim lascivnim anegdotama i opscesnim aluzijama. Prepjevao je prvo pjevanje Danteova Pakla i u elegijskim distisima Petrarkinu kanconu Vergine bella i ovi prijevodi su među najranijima u hrvatskoj književnosti – naglasila je Bakija.

O ranoj prisutnosti Marulićevih djela u Dubrovniku, ističe autorica predavanja, imamo tek dva dosad poznata stara svjedoka. Riječ je s jedne strane o trećem izdanju Judite, za koje nam njegov kolofon kaže da je potaknuto nastojanjem izvjesnog Giacoma di Negrija upravo iz Dubrovnika, dok s druge strane proslavljeni dubrovački pjesnik Ilija Crijević u jednom svom stihovanom sastavu pokazuje da je poznavao Marulićevu Instituciju iako ni to djelo ni njezina autora ne spominje.

– Prvotisak Judite posjeduje samostan Male braće. Čini se da je riječ o primjerku kojeg je, prema novijim saznanjima, sam autor posjedovao, koristio i na njemu prije pet stoljeća pravio zabilješke. Kroz 71 poglavlje različitim načinima pripovijedanja te izmjenom anegdotalnih crtica s legendarnim prikazima i sažetim životopisima ilustriraju se načela pobožnosti. Uzor Maruliću bio je kasnoantički pisac Valerije Maksim koji je baveći se izrekama i djelima starih Grka i Rimljana, građu crpio iz mnogih izvora. Po mnogima Marulić je i slikao, što odaju i neke knjige koje je on koristio. Neki od naših priznatih  povjesničara umjetnosti pripisuju mu i sliku sv. Nikole iz Pravilnika (statuta) splitskih pomoraca, kojeg čuva samostan Male braće. Pravilnik je iz 1521., iz iste godine kad je tiskana Judita, a sad je izložen u muzeju stare ljekarne – rekla je Bakija.

Judita je tiskana tri puta za Marulićeva života, prvi put dvadeset godina nakon što je napisana (dovršena 1501. i tiskana 1521 .) i stekla je status uzornoga djela hrvatske književnosti, a prevedena je na engleski, mađarski, talijanski, francuski i litavski, dijelom i na slovenski, španjolski i njemački jezik.

Na početku Judite su dva prozna priloga, sadržaj je uzet iz biblijske knjige o Juditi, a posveta Marulićevom kumu don Dujmu Balistriliću zapravo je obrazloženje namjere pisanja epa. Svako pojedino pjevanje najavljeno je sadržajem. Libro parvo započinje invokacijom gdje autor izražava svoj kršćanski svjetonazor i zaziva Božju pomoć oko pisanja.

– Svakako smo u godini u kojoj obilježavamo tiskanje djela koje označava početak hrvatske umjetničke književnosti. Marulić spaja ideje europskog humanizma i domaću pjesničku tradiciju i uz stvaranje na latinskom jeziku piše na hrvatskom jeziku, splitskoj čakavici njegova vremena, umjetnički ep kakav su humanisti pisali na latinskom – objasnila je povjesničarka književnosti Katja Bakija dodavši kako kada je 13. kolovoza u Veneciji završio tiskanje prvog izdanja Marulićeve Judite, Gugliemo da Fontaneto ‘nije mogao ni slutiti da se u njegovim rukama nalazi djelo koje će utrti put književnosti cijele jedne nacije’.

Nekoliko riječi o ‘popratnoj i prigodnoj, i za Marulićevu veličinu skromnoj izložbi’, kojom su Dubrovačke knjižnice željele ‘dati svoj obol petstotoj obljetnici tiskom objelodanjene Marulićeve Judite, vratiti se u prijelomna i burna vremena u kojima je otac hrvatske književnosti živio i stvarao’, rekla je autorica izložbe Matija Nenadić.

– Što se tiče izložbe, bogatstvo i razgranatost dvojezičnog Marulova opusa, širina znanja kojim je raspolagao, kao i tradicijski začetnička i prijenosnička uloga Judite u povijesti hrvatske književnosti dopuštaju nam da to učinimo tek na razini ilustracije. Najvrjedniji dio opusa Marka Marulića sačuvan u Dubrovačkim knjižnicama svakako su moralno-teološka djela De institutione bene vivendi per exempla sanctorum objavljena u  Veneciji 1506. godine zajedno s njegovom Carmen de doctrina Domini nostri Iesu Christi pendentis in cruce te djelo De humilitate et gloria Christi, objavljeno u Veneciji 1519., koja, osim što svjedoče o europskom značaju i utjecaju, potvrđuju i uključenost naših starih u nekad suvremene tokove i ideje – istaknula je Nenadić, a izložba se može pogledati do 1. prosinca 2021., svakog radnog dana od 8 do 19 sati na trećem katu Znanstvene knjižnice.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *