Loši rezultati: Dubrovnik bilježi pad od 27% u odvojenom prikupljanju otpada

226

Priopćenje koje potpisuje stranka Srđ je Grad prenosimo u cijelosti:

Na stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) s zaključno 2.7.2021. objavljeni su konačni podaci o stopama odvojeno prikupljenog komunalnog otpada po jedinicama lokalne samouprave za 2020.godinu. Nažalost, Dubrovnik je s niskim postotkom odvojeno prikupljenoga  otpada i dalje pri dnu toga popisa gradova. Štoviše, kada se usporede podaci iz protekle godine s podacima iz 2019. godine vidi se da se postotak odvojeno prikupljenog otpada u Dubrovniku smanjio za 27,25% (s 15,34% u 2019. na 11,16% u 2020.).

Ovo naročito zabrinjava jer drugi uspješni gradovi u Hrvatskoj kontinuirano povećavaju postotak odvojeno prikupljenog otpada. Nameće se pitanje što je to u protekle četiri godine obilježilo politike vezane za gospodarenje otpadom?

Luka Dubrovnik d.o.o. masno je naplaćivala nepotrebno preuzimanje otpada s brodova (cruisera) i isporučivala ga tvrtki Čistoća da ga se istovari na ionako prezatrpano odlagalište na Grabovici. Nažalost, od najava da će se zlosretna Grabovica 2019. godine zatvoriti nije bilo ništa jer se od toga očito odustalo i pod parolom sanacije tog odlagališta provelo se zapravo proširenje odlagališta na Grabovici i time mu je životni vijek produljen bar za četiri godine. Pokazalo se da je projekt Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje koji je predstavljan kao spasonosno rješenje ustvari na klimavim nogama te je upitno hoće li se i realizirati. Natječaj za izvođača radova za CGO Lučino razdolje poništen je jer su troškovi u pristiglim ponudama bili više nego dvostruko veći od onoga kako je bilo procijenjeno u Studiji izvodljivosti.

Dubrovniku hitno treba zaokret u politikama prema gospodarenju otpadom. Zdravlje građana i okoliš ne smiju biti taoci neostvarivih i megalomanskih centara poput Lučina razdolja kakve naša županija i HDZ guraju. Nužno je izgraditi sustav odvojenoga prikupljanja otpada, izgraditi sortirnice, reciklažna dvorišta, centre za ponovnu uporabu.

Taj se sustav sve ove godine nije izgrađivao i to se nažalost sada jasno pokazuje u padu od 27% odvojeno prikupljenog otpada. Postavlja se još jedno pitanje: jesmo li dovoljno bogati za plaćanje penala EU radi neispunjenja obveze za odvojeno prikupljanje bar 45% komunalnog otpada ? P(l)atit će, vjerojatno, opet građani.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *