MIROVINSKA REFORMA – ‘Od radnika se očekuje da što duže radi, a što kraće živi’

104

Godina 2038. navedena je u aktualnom zakonodavstvu kao rok za podizanje starosne granice za umirovljenje na 67 godina, ali Vlada Andreja Plenkovića želi taj rok pomjeriti na 2033. godinu

Nova mirovinska reforma u Hrvatskoj bi, prema najavama, donijela produljenje radnog vijeka do 67. godine života, a mjera bi se uvela u narednih 15 do 20 godina. Usto se čuju glasine o smanjenju mirovina za sve rođene nakon 1962. godine, ali i penaliziranju onih koji prijevremeno odu u mirovinu. Zasad se o svemu tome govori kuloarski, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić sve spomenuto naziva “apsolutnim dezinformacijama”.

No promjene, kakve god bile, trebale bi uslijediti do Nove godine, a zakonodavci kažu da nitko neće biti oštećen te da je cilj stvoriti dugoročno održiv mirovinski sastav, unaprijediti ga i osigurati adekvatne mirovine. Protivnici upozoravaju na osiromašenje svih budućih umirovljenika, potrebu definiranja zanimanja na kojima se može raditi do 67. godine, ali i omogućiti onima koji mogu i spremni su raditi da na poslu i ostanu jer tvrde da su starije osobe često bolji, lojalniji i produktivniji radnici, piše Al Jazeera Balkans.

Od radnika se očekuje da što duže radi, a što kraće živi

“Od radnika se traži da što duže radi i da tijekom radnog vijeka pridonosi većim prihodima mirovinskih fondova. Od istog tog radnika se očekuje da što kraće živi i uživa u zasluženoj mirovini”, kazao je za Al Jazeeru Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika.

S druge strane, stručnjaci smatraju da je povećanje dobi za odlazak u mirovinu nužno i pozitivno.

“Koliko god to, na prvi pogled, izgledalo paradoksalno veće zapošljavanje starijih znači i veće zapošljavanje mladih: izdvajanja za mirovine su manja pa je rad (razmjerno) jeftiniji. Konačno, mnoga istraživanja širom svijeta su jasno pokazala kako je radna aktivnost u poznijoj dobi u velikoj mjeri i odrednica zadovoljstva i sreće te zdravlja jer se takve osobe osjećaju uključene i društveno korisne”, kazao je za Al Jazeeru Predrag Bejaković sa zagrebačkog Institutu za javne financije.

On smatra da je podizanje zakonske dobi opravdano i potrebno ako se želi poboljšati odnos osiguranika i umirovljenika te povećati mirovine. Ukazuje i na to da se u Europi shvatilo kako prijevremeno ili rano umirovljenje ne povećava prostor za novo zapošljavanje, nego ga čak i smanjuje jer su velika davanja kroz doprinose i poreze za mirovinske rashode, pa je slijedom toga rad skup.

Više pročitajte na net.hr

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *