NA DANAŠNJI DAN Snažna eksplozija uzdrmala Grad, a iz kneževe palače suknuli plamen i gusti dim….

561

U noći između 10. i 11. kolovoza 1435. godine snažna je eksplozija uzdrmala cijeli Dubrovnik, a nad kneževom su palačom u zrak suknuli plamen i gusti dim. Nečijim nemarom došlo je do zapaljenja baruta koji se u to doba – kao iznimno skupocjena stvar – čuvao u posebnoj prostoriji rezidencijalne državne zgrade. U knjizi zaključaka Senata je zapisano “da je propalo ne samo svo oružje Republike koje se tu nalazilo, već je i zgrada usljed eksplozije toliko jako oštećena da ju treba potpuno obnoviti.”

Već istog dana, Vijeće umoljenih donijelo je svezak zaključaka kojima je Vlada poduzela sve da što prije obnovi Dvor i oružanu, te da nadoknadi izgubljeni ratni materijal.

U djelu glasovitoga dubrovačkog učitelja Filipa de Divesisa Opis Dubrovnika tiskanomu 1440. godine navodi se sljedeće: “Godine 1435., u noći poslije praznika svetog Lovrijenca Mučenika, uništen je u požaru široki i prostrani dubrovački Dvor s nekoliko kula, koji je u staro vrijeme bio tvrđava.”

Zbog obnove, knez je privremeno napustio svoj stan i smjestio se u jednoj od općinskih kuća. Obnova Kneževa dvora povjerena je arhitektu Onofriju di Giordanu della Cavi iz Napulja, poznatom kao graditelju prvoga javnog vodovoda i dviju grad. fontana. Novo prekrasno veliko zdanje Kneževa dvora završeno je 1445. godine. Imalo je četiri krila spojena četverokutnim kulama sa zupčastim kruništima, te dvorište u sredini. Nad prizemljem su se uzdizali polukat i dva kata. Cijelo je vanjsko pročelje do visine prvoga kata ukrašeno trijemom s lukovima oslonjenim na pet stupova i dva polustupa.

Iste je godine u Dvor uvedena tekuća voda. Na ulazu je postavljena ploča s natpisom za sjećanje na obnovu 1442.

Nažalost, prva eksplozija baruta nije opametila Dubrovčane, pa su ga oni nastavili držati u barutani uređenoj u jugoistočnoj kuli i jednoj prostoriji najvišeg kata Dvora. Ponovno je barut eksplodirao 1463. godine, pričinivši palači toliko velika oštećenja da se pomišljalo na njezino potpuno rušenje. Ali, pošto su tada morali graditi i neke utvrde, štedljivi Dubrovčani su ipak odlučili maksimalno iskoristiti sve što nije bilo urušeno i odviše razdrmano. Zbog toga je samo uklonjen drugi kat, te su četiri ugaone kule snižene do visine prvoga kata. I nakon toga fatalna je barutana u Dvoru zadržana. Taj je put smještena u prizemlje i polukat južnoga krila – nad kojim se nalazila kneževa spavaća soba i radni kabinet!

Da baš nije dobro stanovati poviše buradi baruta, konačno se shvatilo 1689. godine kad je Knežev dvor prestao biti skladištem lakozapaljivoga crnog praha, a za barutane su se počele rabiti gradske tvrđave, kule i bastioni.

Gradoplov

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *