Da je hrvatska poljoprivreda uništena, a poljoprivrednici bačeni na koljena gotovo da više i nije vijest, iako je svima poznato kako su se hrvatske političke elite klele i još uvijek se kunu u mantru kako je upravo poljoprivreda jedna od okosnica gospodarskog razvoja naše zemlje. Na koji se način aktualna vlast, ali i sve prije nje odnose prema poljoprivredi te koliko su podložni moćnim uvoznim lobijima potvrđuje nedavno upozorenje odaslano iz Bjelovara od strane Nezavisnih hrvatskih seljaka.
Kako su kazali, strana svinjetina koja se plasira na hrvatsko tržište ne samo da je upitne kakvoće već je potencijalno zdravstveno neispravna. Da priče bude posve apsurdna u pojedinim hrvatskim trgovačkim lancima upravo se takva svinjetina deklarira, ali i prodaje kao domaća. Predsjednik NHS-a Mato Mlinarić na konferenciji za novinare obratio se potpredsjedniku Vlade i ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću zahtjevajući hitnu intervenciju kako bi se takvo meso uklonilo iz prodaje.
“U hrvatske trgovačke centre dolazi meso koje nema sljedivosti i nema ispravnu oznaku porijekla, a obično se prodaje po akcijskim cijenama. Mi smo jedan od trgovačkih centara već kontaktirali, a kontaktirat ćemo i ostale, ali tu mora uslijediti nadzor nadležnih inspekcija da se to meso hitno ukloni s polica”, naglasio je Mlinarić. Naveo je i kako su već zaprimili nekoliko prijava protiv trgovačkih lanaca te ih proslijedili nadležnim inspekcijama.
Prema njemu, trgovački lanac kupuje od dobavljača sto kilograma domaćeg buta, a paralelno s time i tisuću kilograma uvoznog. Zatim se sav but prodaje kao domaći jer je primjerice samljeven u Hrvatskoj. “Kad dođete u trgovački lanac sa skoro svakoga paketa vrišti hrvatska zastava, a uvoz svinjskog mesa je enorman. Kako bi ovo spriječili, odlučili smo se organizirati i javno razotkrivati trgovine koje to rade”, najavio je Mlinarić.
Prema njegovim podatcima u Hrvatskoj se ne godišnjoj razini proizvede 700 tisuća komada svinja. Godišnje se zakolje njih 2.5 milijuna komada. Ispada tako da skoro 70 posto svinjskog mesa nije domaće, iako se tako deklarira. A sve to dovodi u pitanje život i zdravlje hrvatskih građana. Trgovačke kanale koji robu dovode do kupaca predsjednik NHS-a smatra jednim od glavnim krivaca za “izdisaj” hrvatske poljoprivredne proizvodnje. “Ne tražimo nemoguće, tražimo od trgovačkih lanaca da se ponašaju jednako prema poljoprivredi kako se ponašaju u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj i ostalim EU zemljama”, zaključio je Mlinarić.
Kakva je kvaliteta hrane koju konzumiramo pitanje je koje se nerijetko nameće u hrvatskoj javnosti, koju svako malo uzdrma kakav skandal iz toga resora koji se zatim vrlo brzo gurne pod tepih. Nedavno smo tako imali prilike svjedočiti situaciji koja je zadesila peteročlanu obitelj iz Bregane koja se otrovala salmonelom, zbog čega je život izgubilo petogodišnje dijete. Naš dobro upućeni sugovornik, inspektor koji prati funkcioniranje velikih trgovačkih lanaca prepričava kako je priča s hranom na domaćim policama izrazito slojevita te upire prstom u one koji su odgovorni za plaćanje i vođenje inspekcijskih službi.
Kako kaže, najmanje su u cijeloj toj izvrnutoj situaciji krivi inspektori državnih inspekcija na koje se po medijima prve nasrće. Situacija je iskrivljena, a prava slika je ta da je stanje u inspekcijskim službama izuzetno loše, prepričava naš sugovornik koji se s tim stanjem susreće iz prve ruke te ističe da se neefikasno upravlja Inspekcijskim službama te da se tamo gotovo ništa ne poduzima dok se na velike trgovačke lance i njihove propuste nerijetko mora zažmiriti.
Po prstima dobivaju mali poduzetnici koji su ionako najugroženiji pa se tako oštre pera na djelatnicima tržnica, dok se tolerira brojne ozbiljnije propuste, a u ovoj zemlji svjedoči naš sugovornik ni smrtni slučajevi u kojima su glavni akteri djeca nisu dovoljni da se nešto poduzme i da se prodrmaju institucije.
. Inače, u eri ministra poljoprivrede SDP-ova Tihomira Jakovine u svega godinu dana Hrvatska je uvezla hrane za preko tri milijarde dolara, a na upozorenja eksperata kako se radi o naglom skoku nitko nije reagirao. Uvozom hrane pogoduje se uvozničkim lobijima, a kako za sada stvari stoje Hrvati bi vrlo skoro mogli jesti samo GMO hranu te ostale za zdravlje rizične namirnice jer hrvatske vlasti podupiratelji su sporazuma koji to omogućava, a nakon ulaska u EU rezultati u poljoprivredi daleko su od najavljivanoga. Da je tome tako svjedoče podatci koji pokazuju da je u posljednje dvije godine izgubljeno čak 9000 radnih mjesta u poljoprivredi, a najgore stanje je u mljekarstvu i stočarstvu jer Hrvatska danas proizvodi znatno manje proizvoda iz tih grana nego bilo koja druga članica EU. Uz to, uvozimo voće i povrće koje bi zapravo sami mogli proizvesti. Kako raste uvoz svih poljoprivrednih proizvoda, tako jasno raste i uvoz mliječnih proizvoda. Usporedno s tim, broj proizvođača mlijeka pao je ispod deset tisuća. S posljednjim podatcima o proizvodnji mlijeka u javnost je istupio Državni zavod za statistiku.
U odnosu na prosjek 2014. godine, proizvodnja mlijeka za piće porasla je za petinu. Ukupna količina kravljeg mlijeka u ožujku 2015. u odnosu na ožujak 2014. manja je za 4,4 posto. Godinama nakon rata Hrvatska je bila izvoznikom šećera, a uvozile su se riba, meso, masline, krumpir i salata koje i sami možemo proizvoditi. Danas pak uvozimo sve što se uvesti može. Od graška koji na naše tržište stiže iz Moldavije, do tikvica koje na police stižu iz Albanije. Mrkva koja se plasira na hrvatsko tržište dolazi iz Turske, a pomanjkanje domaćeg češnjaka nadoknađujemo onim kineskim. Grah koji se nekoć u Hrvatskoj proizvodio bio je dostatan za naše potrebe, ali danas se nudi onaj iz Perua i Urugvaja. Nadalje, tu su i rajčice iz Jordana te brojno drugo voće i povrće.
Jednako tako dobro je znano i u zakonskim regulativama zapisano da je zabranjeno uvoznu hranu prodavati kao domaću. Sukladno tome proizvođači ne bi smjeli navoditi ljude da pomisle kako primjerice kupuju istarsko maslinovo ulje ako su masline uvezene iz Španjolske. Papir trpi sve, pokazuju to i ovi slučajevi u kojima se kupce zavarava, a nekoliko takvih proizvoda i nije teško nabrojati. Primjera radi, bosiljak proizvođača Nadalina dolazi iz Egipta, a proizvodi ga Luxor iz Solina. Nadalje, tu je tuna Jadranska kraljica iz Španjolske koju proizvodi Sardina d.o.o. iz Postira. Masline s malog dalmatinskog otoka proizvodi Trenton iz Donjeg Muća, a dolaze iz Španjolske. Osim što se proizvodi pogrešno predstavljaju, svako malo svjedočimo povlačenjima proizvoda s tržišta zbog toga što su u njima pronađeni nedopušteni sastojci.
Svojedobno je Ministarstvo poljoprivrede u Narodnim novinama objavilo listu opasne hrane. Problematične su tada bile brojne namirnice od graha i dinja, do paprika i patlidžana, voća te nekih prehrambenih proizvoda porijeklom iz Azerbejdžana, Brazila, Gane, Indije, Južnoafričke Republike, Dominikanske Republike i Tajlanda. U većini njih ima pesticida, a u tjestenini iz Kine pronađen je aluminij. Svjedočili smo nedavno i slučaju otrovnih pastrva, koja se uz toleranciju države sasvim legalno prodaju na hrvatskim ribogojilištima.
Zataškala se i priča s ekstra djevičanskim maslinovim uljem čija etiketa nije odgovarala sadržaju u boci, jer Ministarstvo poljoprivrede nije željelo obznaniti o kojim proizvođačima se u ovom slučaju radi. Ulje se naime prodavalo pod etiketom ekstra djevičansko, ali analizama je utvrđeno da se iza velikog broja onih koja nose naziv maslinovo skrivaju slobodne masne kiseline nepogodne za ljudsku prehranu.
Priča međutim ni tu ne staje, jer nije prošlo dugo otkako smo svjedočili skandalu s aflatoksinima pronađenim u mlijeku te se i tu radilo o raznim proizvođačima čija imena nikada nisu dospjela u javnost. Na europskom, a time i hrvatskom tržištu mogla se pronaći konjetina umjesto govedine i pseće meso umjesto janjetine, a krivo je deklarirana i riba.
Fileki ili kako ih zovu u Dalmaciji – tripice, poslužuju se umjesto prženih lignji, tunu zamjenjuje jeftina riba opasna po zdravlje. U Hrvatskoj smo imali med koji pčele nije vidio, a nedavno smo svjedočili Pangasiusu u filetu koji se prodavao po vrlo skupoj cijeni kao zubatac.
Izvor: dnevno.hr
