Ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, sa suradnicima, prisustvovali su predstavljanju rezultata znanstveno stručne studije ‘Procjena otpornosti tipskog bloka u povijesnoj jezgri u Dubrovniku i utjecaj ojačanja kamenih zidova na njegovo ponašanje pri djelovanju potresa’, kojeg su Zavod za obnovu Dubrovnika i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirali danas u Lazaretima.

Studijom se utvrdilo stanje i analizirala potresna otpornost bloka zgrada u povijesnoj jezgri Dubrovnika omeđenog ulicama Placa, Kovačka, Prijeko, Zlatarska, kao i učinkovitost dosadašnjih mjera ojačanja kamenih zidova koje se kroz godišnje programe obnove – aseizmičke sanacije provode od strane Zavoda.

Napravljena je opsežna analiza postojeće dokumentacije o seizmičnosti područja pri čemu je definiran seizmički hazard. Izradi studije prethodili su istražni radovi, in-situ i laboratorijski.

Pri procjeni je korišten najmoderniji pristup s detaljnim numeričkim i eksperimentalnim proračunima.

Također, studijom su dati prijedlozi i savjeti za daljnje postupanje pri procesu obnove u povijesnoj jezgri, te će se isti koristiti kao podloga za izradu projektne dokumentacije za protupotresnu obnovu blokova zgrada koji dosad nisu obnavljani.

Uvodno se obratila ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika, Mihaela Skurić koja je istaknula da ovakve studije doprinose tome da radovi obnove koje Zavod provodi budu znanstveno utemeljeni.

”Zavod to radi već više od 40 godina, do sada je odrađeno više od 45 blokova zgrada, a to je ukupno 206 objekata. S naše strane radimo sve ono što možemo na povijesnim građevinama koje imaju svoja ograničenja. Zavod do sada ima dovoljno iskustva da zna postupati, međutim svaki objekt je nova priča za sebe kojoj se treba pristupati s novim obzirima i pažnjom, sagledati sve elemente konstrukcije i raditi najbolje. Mi radimo prvu fazu potresne obnove koja se odnosi na radove koji se mogu izvesti na način da ljude ne iseljavamo, a za kvalitetnu i kompletnu obnovu koju smo imali u godinama neposredno nakon potresa, to je značilo iseljavanje stanara i korisnika, za što danas nemamo uvjete. Dakle, s ljudima unutra ono što možemo raditi je ojačavanje vanjskih zidova, ugradnja natega, formiranje prstena koji drže sve na okupu i time doprinosimo boljoj potresnoj otpornosti”, istaknula je ravnateljica Skurić.

Konkretne rezultate istraživanja prezentirao je doc. dr. sc. Mario Uroš, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu i član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.

“Napravili smo studiju procjene postojećeg stanja jedne tipične kamene stambene zgrade u povijesnoj jezgri, metode ojačanja i procjene stanja što bi se dogodilo kada bi se ojačale te zgrade, kolika je efikasnost takvih ojačanja i koliko je intervencija potrebno da bi objekti bili u zadovoljavajućem stanju u odnosu na sigurnost”, rekao je dr. sc. Uroš, napominjući kako danas postoje brojne tehnike i mjere kojima se to može postići, poput injektiranja zidova i ugradnje zatega, ali i intervencija poput primjerice uklanjanja dimnjaka koji predstavljaju opasnost u slučaju potresa.