Nakon što su se mjesecima vodile javne rasprave i organizirali okrugli stolovi na tu temu, ljetos se konačno i krenulo u izmjene: u velikom stilu iz Vlade su objašnjavali da su, za početak, povećali zaštićeni dio plaće i zaštitili od ovrhe jedinu nekretninu ako nije opterećena hipotekom.
No, ispostavilo se da postoji nekoliko nezgodnih “kvaka” koje zaštite – poništavaju.
Ukratko: niti postoji univerzalni zaštićeni dio plaće jer se u nekim slučajevima ovršiti može i cijela, niti je od ovrhe zaštićena jedina nekretnina jer se i ona može ovršiti, čak i kad dug nije zaštićen hipotekom za dugovanja “režija” ako su pravni poslovi za njih ugovoreni prije 3. kolovoza 2017.
– Nakon sporne odluke Ustavnog suda ovrha cijele plaće moguća je ako je prije 17. lipnja 2008. dužnik dao za to pisanu suglasnost. Nasreću, izgleda da su vjerovnici odustali od stroge primjene zakona – komentira za Večernji list Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage, te upozorava i na dodatni problem – neustavnost koja proizlazi iz vezanja ovrhe uz visinu primanja.
– Zadnjim izmjenama Ovršnog zakona ipak je ograničena ovrha primanja, ali samo za ispodprosječna primanja. Teoretski, kad bi primanje bilo jednu kunu veće od prosječnoga, vjerovnik bi imao pravo ovršiti cijelu plaću, postoji li spomenuta izjava. A kad bi se ograničenje primjenjivalo samo na ispodprosječna primanja, to je diskriminacija u odnosu na dužnike s iznadprosječnim primanjima što je svakako neustavno – tumači Aleksić.
Članak u cijelosti pročitajte OVDJE.
