RAGUŽ: ‘Tako smo bogati da puštamo milijune da propadaju!’

85

Predsjednik DUSTRA-e, Željko Raguž uputio je priopćenje za medije kojeg prenosimo u cijelosti.

Milijuni hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj stoje zapušteni i neobrađeni (poljoprivrednog zemljišta ima čak tri milijuna hektara, obrađuje ga se manje od pola, a 800 000 hektara stoji zapušteno). Sustavno se dozvoljava rasipanje bogatstva u vidu zapuštanja dok se istovremeno stimulira uvoz. 

Zaprepašćujući je podatak da pored inih uvoznih proizvoda uvozimo i one proizvode koje smo u stanju sami proizvesti. Pored plodne neretvanske doline uvozimo dinje i mandarine, a pored plodne unutrašnjosti češnjak uvozimo iz Kine.Pored milijuna hektara zemlje koji mogu prehraniti stotine tisuća obitelji naši ljudi odlaze trbuhom za kruhom. U bogatstvu zemlje krije se rješenje. Zašto država sve te milijune hektara ne bi besplatno dala u višegodišnji najam ljudima koji su zainteresirani za obrađivanje i poljoprivrednu proizvodnju?

Time bi sigurno jedan dio ljudi ostao u Hrvatskoj, obitelji bi se zaposlile, poljoprivredna proizvodnja bi procvala, izvoz bi porastao, a naši proizvodi bili bi konkurentni i na europskom tržištu. Postoje svijetli primjeri mladih ljudi koji su u Hrvatskoj pokrenuli proizvodnju i čiji proizvodi su postali prepoznatljivi i u Europi.

Zašto onda, potaknuta takvim obećavajućim primjerom, država ne bi dodijelila zemlju na korištenje onima koji mogu i žele?Nemar se nagrađuje, a marljivost i trud se “kažnjavaju“. To se najbolje ogleda u poreznoj politici. Dok za korovom obrasle obradive površine privatni vlasnici i država ne plaćaju nikakve kazne i poreze, porezi se uvode na nekretnine u koje su ljudi ulagali, za njih godinama odvajali i u kojima žive. Umjesto toga poreze bi trebalo uvesti na zapuštene ineobrađene hektare zemlje.

Time bi se potaknulo privatne vlasnike ili da obrađuju zemlju ili da je dovedu u stanje za obrađivanje, a samo obrađivanje prepuste nekom drugom.Tom mjerom bi se istovremeno destimulirao nemar i poticalo ulaganje u poljoprivredu.Prisjetimo se ovosezonskih požara u Splitu i okolici. Prikazani su hektari privatnog zapuštenog zemljišta u samom predgrađu Splita koje je vatrena stihija lako mogla zahvatiti i time dodatno ugroziti ljudske živote. Do danas korov na tom zemljištu nije posjećen, još danas on predstavlja opasnost u sezoni požara i do danas još nitko ne obrađuje tu zemlju i od nje živi. 

Za kraj što reći nego tako smo bogati da puštamo milijune da propadaju.

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *