Ratko Mladić, bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske i haški osuđenik, preminuo je u 84. godini nakon dugotrajnog i teško narušenog zdravstvenog stanja. Vijest o njegovoj smrti objavili su danas srpski mediji, nakon što je njegova obitelj ranije upozoravala na njegovo izrazito loše zdravstveno stanje. Za Hrvatsku njegovo ime nije vezano samo uz rat u Bosni i Hercegovini. Mladićev ratni put počeo je upravo na području Hrvatske, gdje je kao zapovjednik 9. kninskog korpusa JNA sudjelovao u operacijama protiv hrvatskih gradova i sela. Posebno se izdvaja napad na Kijevo u kolovozu 1991. godine, kada je mjesto gotovo potpuno razoreno. Mladić je prema hrvatskoj presudi bio odgovoran za izdavanje zapovijedi podređenim postrojbama koje su napale Kijevo tenkovima, topništvom i raketnim oružjem.
Njegove su postrojbe napadale i područje Sinja, Vrlike, Maljkova, Potravlja, Šatrića i Dabra, kao i Šibenik. Tijekom napada na Šibenik stradali su civilni objekti, a među oštećenim kulturnim dobrima bila je i Katedrala sv. Jakova. Zbog ratnih zločina počinjenih na hrvatskom teritoriju, tadašnji Okružni sud u Šibeniku osudio je Mladića još u srpnju 1992. godine, u odsutnosti, na 20 godina zatvora. Protiv njega su se u Hrvatskoj vodili i drugi postupci. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu teretilo ga je za planiranje i organiziranje rušenja brane Peruća, čime je, prema navodima optužnice, bilo ugroženo stanovništvo nizvodno od brane, uključujući područje Sinja, Trilja i Omiša. Mladića se u hrvatskom kontekstu povezivalo i s napadima na područje Zadra i okolnih mjesta. Hrvatsko pravosuđe vodilo je postupke zbog ratnih zločina nad civilima na više područja Dalmacije. Ipak, za brojne zločine počinjene tijekom agresije na Hrvatsku Mladić nikada nije pravomoćno osuđen pred međunarodnim sudom. I sama Vlada Republike Hrvatske nakon pravomoćne haške presude 2021. godine izrazila je žaljenje i nezadovoljstvo što Mladić nije optužen i osuđen za brojna zlodjela počinjena tijekom agresije na Hrvatsku. U Haagu je Mladić 2017. godine osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove 2021. godine potvrdilo je presudu i doživotnu kaznu. Njegova smrt tako zatvara životni put čovjeka čije je ime ostalo jedno od najprepoznatljivijih simbola ratnih zločina počinjenih tijekom ratova devedesetih. Za Hrvatsku, podsjetnik na Mladića prije svega znači i sjećanje na Kijevo, Šibenik, Sinj, Vrliku, Zadar i druga mjesta koja su se našla pod napadima njegovih postrojbi.






















