Na 9. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održane 4.srpnja raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2017. godini.
Godišnji financijski izvještaj za 2017. godinu predalo je 3.960 trgovačkih društava (5% više nego 2016.). Pozitivno je poslovalo 2.611 trgovačkih društava odnosno 66% njih, a 1.349 je ostvarilo negativan financijski rezultat.
Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo 11,1 milijardi kuna ukupnih prihoda, 10,4 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1 milijardu kuna dobiti te 492 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 586 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva smanjen je za 9%, dobit povećana za 30%, a
konsolidirana dobit je veća 105%.
U ukupnom prihodu najveći udio ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 2,9 milijardi kuna (26%), a zatim slijede trgovina s 2,3 milijardi prihoda (21%), prijevoz i skladištenje 1,4 milijardi (13%), građevinarstvo 988 milijuna kuna (9%) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 841 milijun kuna (8%).
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 8%. Najveći udio u ukupnom prihodu od 1,9 milijardi kn (66%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih djelatnost restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane s udjelom od 19% (556 milijuna kuna), te djelatnost pripreme i usluživanja pića 8% (235 milijuna kuna).
Najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (352 milijuna kuna), što čini 33% od ukupne dobiti, (6% manje nego prethodne godine). Prijevoz i skladištenje čini 19% ukupne dobiti razdoblja što iznosi 200 milijuna kuna, a trgovina 12% sa 134 milijuna kuna dobiti.
U konsolidiranim rezultatima pet djelatnosti je iskazalo gubitak razdoblja u iznosu od 151 milijun kuna, a gotovo cjelokupni gubitak ostvaren je u djelatnostima poslovanje nekretninama (118 milijuna kuna) i graditeljstvo (30 milijuna kuna).
Županijska trgovačka društva u 2017. su zapošljavala 20.744 djelatnika ili 6% više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 29% ili 6.125 djelatnika.
Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2017. godini iznosila je 5.404 kuna što je rast od 4% u usporedbi s 2016. Uspoređujući 2017. u odnosu na predkriznu 2008 godinu, dolazimo do sljedećih pokazatelja:
ukupni prihodi manji su za 2%,
konsolidirana dobit je veća za 14%,
broj zaposlenih manji je za 5%,
broj trgovačkih društava je veći za 23%,
raste broj sezonskih radnika sa 4% na 13% u ukupnom broju zaposlenih.
Terezina Orlić, predsjednica HGK-ŽK Dubrovnik osvrnula se na iznesene brojke: „Premda je broj trgovačkih društava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji narastao za 23% u odnosu na 2008.godinu, ukupan prihod je manji za 2%. U županiji nedostaju investicije u proizvodne djelatnosti, a sa sadašnjom strukturom gospodarstva i postignutim rezultatima stagniramo. Bolji društveni standard možemo očekivati isključivo povećanjem
gospodarskih aktivnosti i diversifikacijom, kao i strukturnim promjenama na nivou države.“
Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize predstavio je gospodarske trendove i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva s osvrtom na Dubrovačko-neretvansku županiju. Usporedio je Hrvatsku s 10 CEE (Države Srednje i Istočne Europe, članice EU) država u posljednjih 10 godina. U odnosu na te države, Hrvatska je nakon financijske krize 2008. godine puno teže podnijela novonastalu
situaciju, stoga je njezin oporavak spor i dugotrajan. To se može objasniti lošijom strukturnom pozicijom u odnosu na prosjek CEE. Hrvatsko je gospodarstvo statično u konkurentnosti, povećanjem izvoza dovelo bi do porasta BDP-a. S pozitivnije strane, najbolje ocijenjeni stupovi konkurentnosti u RH su tehnološka spremnost te zdravlje i osnovno obrazovanje. Najlošije rangirana potpodručja su regulatorna opterećenja, učinkovitost pravnog sustava pri rješavanju sporova te osporavanju Vladinih postupaka i propisa, kao i troškovi poljoprivredne politike.
DNŽ je četvrta po broju poduzetnika u odnosu na broj stanovnika, koji su ostvarili najveći rast neto dobiti, dok pravne osobe u županiji imaju najveću neto plaću u odnosu na ostale županije jadranske Hrvatske. DNŽ ima najveći udio turizma u gospodarstvu u odnosu na sve županije jadranske Hrvatske.