Bolest u pravilu započinje vrlo naglo. Uz povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima te osjećaj potpune klonulosti i nemoći mogu se, iako rjeđe, pojaviti još mučnina, povraćanje, gubitak teka te probavne tegobe.

Temperatura može biti izrazito visoka, veća od 40 Cº i često popraćena osjećajem hladnoće (groznicom) ili drhtavicom. U početku obično bolesnik nema simptoma u pogledu dišnog sustava, no nakon dan-dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj. Temperatura obično ostaje povišena četiri do šest dana. Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab tek i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko tjedana. Tako težak i potpuno razvijen oblik bolesti najčešće se susreće u bolesnika koji prije nisu preboljeli gripu, odnosno u onih koji nemaju nikakvu imunost na tada cirkulirajući tip virusa. Bolest se, dakako, može očitovati i u blažem obliku te katkad nalikuje običnoj prehladi.

Liječenje

Osnovno je liječenje gripe simptomatsko, a obuhvaća postupke za uklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma bolesti. To podrazumijeva mirovanje, uzimanje veće količine tekućine te lijekove za snižavanje temperature i suzbijanje kašlja. Budući da je gripa, kao i većina drugih infekcija gornjeg dijela dišnog sustava uzrokovana virusima, antibioticima se mogu liječiti samo bakterijske komplikacije gripe, odnosno upala uha, upala sinusa i upala pluća. Većina bolesnika s nekompliciranom gripom, osobito starija djeca i mlađe osobe, mogu se liječiti samo simptomatskim mjerama. U starijih bolesnika s težim simptomima i kroničnim bolestima odnosno povećanim rizikom za nastanak komplikacija poželjno je liječenje specifičnim antivirusnim lijekovima.

Temperaturu valja snižavati tek kada je veća od 38,5 Cº. Uloga i pojavljivanje temperature u infekciji još uvijek nije u potpunosti istraženo. Zato se postavlja pitanje je li nužno uvijek snižavati povišenu temperaturu? Vrlo visoku temperaturu treba snižavati, a umjereno povišenu samo ako čini velike subjektivne poteškoće bolesniku. U dojenčadi i male djece temperaturu treba dosljedno snižavati jer u njih visoka temperatura može izazvati grčeve.

Mjere i postupke za snižavanje temperature zovemo antipirezom, a uključuju trljanje alkoholom, odnosno primjenu hladnih obloga i tuširanje bolesnika te primjenu lijekova (antipiretika). Najvažniji su antipiretici acetilsalicilna kiselina, odnosno salicilati  i paracetamol. Salicilati se ne smiju davati djeci! Antipiretici su ujedno i analgetici (lijekovi protiv bolova) pa uspješno ublažavaju i simptome kao što su glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima ili grlobolja.

Uloga vitamina u liječenju gripe nije sasvim dokazana. Vitamini, naravno, ne sprječavaju prijenos virusa i nastanak infekcije, no povećanjem opće otpornosti vjerojatno utječu na lakše prebolijevanje bolesti. Koriste se i kapi za nos, kojima se smanjuju natečenost nosne sluznice i sekrecija (curenje iz nosa). No kako se brzo pojavljuju neželjeni popratni učinci, odnosno suhoća sluznice, kapi za nos treba racionalno upotrebljavati.

Pri upornom suhom kašlju korisni su lijekovi koji smanjuju podražaj na kašalj (antitusici), a pri produktivnom kašlju lijekovi koji pospješuju iskašljavanje (ekspektoransi, mukolitici). No često se za suhi nadražajni kašalj koriste lijekovi koji pospješuju iskašljavanje, što je posve pogrešno i neučinkovito.

Antivirusni lijekovi

Specifični antivirusni lijekovi sprječavaju razmnožavanje virusa gripe pa mogu biti korisni u njezinu liječenju i sprječavanju. Otprije postojeći amantadin i rimantadin vrlo se rijetko upotrebljavaju zbog neželjenih popratnih učinaka te brzog nastanka otpornosti virusa. Novi antivirusni lijekovi, inhibitori neuraminidaze nemaju te nedostatke, ali se moraju primijeniti već na samom početku bolesti, svakako u prvih 48 sati nakon pojave prvih simptoma.

Anitvirusni lijekovi skraćuju trajanje bolesti i ublažavaju simptome, a u velikom postotku smanjuju broj i težinu komplikacija, potrošnju antibiotika i potrebu za hospitalizacijom bolesnika. Ako se uzmu tijekom prva dva dana bolesti, može gotovo u potpunosti zaustaviti gripu. U prosjeku skraćuju tijek bolesti za 37 posto, ublažavaju simptome za 40 i smanjuju rizik komplikacija za 67 posto.