Projekti sanacija i zatvaranja odlagališta započeli su 1996. godine, a konačno zatvaranje očekuje se krajem 2018. godine, barem tako piše na službenoj internetskoj stranici Čistoće. Na jučerašnjoj drugoj radnoj sjednici Županijske skupštine među vijećničkim pitanjima našao se i prijedlog vijećnika Marka Mujana (MOST), koji je predložio da se nevezano uz sanaciju spomenutog odlagališta, otvore i dva nova. S obzirom na to da se radi o projektu koji se dugi niz godina bezuspješno pokušava riješit i koji sve više ugrožava zdravlje ljudi, postavljen blizu izvora rijeke Omble u koju dolaze otpadne vode, te koji prijeti da postane prava ekološka bomba ovog ali i šireg područja, upitali smo županijske vijećnike za mišljenje o samom projektu i što je to zbog čega se toliko oteže s njegovim saniranjem.

Župan Nikola Dobroslavić jučer je na Županijskoj sjednici odgovorio da je što se tiče odlaganja otpada bilo podmetanja nogu i svega i svačega, spomenuvši kako u prostornom planu postoji predviđeno Lučino razdolje za Centar za gospodarenje otpada.

– Grabovicu treba sanirati i zatvoriti. Vjerujem kako ćemo Centar brzo dobiti. Njegova vrijednost je oko 50 milijuna eura. Vjerujem i kako ćemo imati sva odlagališta sanirana, uz reciklažna dvorišta, sortiranje, odvajanje. To je rješenje i na tome radimo već dva mandata. Imamo teškoće, ali ćemo završiti taj projekt jer drugog rješenja nema. I sadašnje Ministarstvo, za razliku od prethodnika koji su se oglušivali, zna koliko je to pitanje bitno – rekao je Dobroslavić na sjednici.

Evo što misle neki županijski vijećnici

Nikola Grmoja (MOST)

– Na Grabovici se nalazi oko 260.000 tona otpada. Dovoljno za sebe govori činjenica da projekt sanacije odlagališta i njegova zatvaranja seže još u 1996. godinu. Grabovica prijeti Dubrovniku. U veljači je župan Dobroslavić održao sastanak s predstavnicima Grada Dubrovnika i općina Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Konavle. Tada je dogovoreno da će nakon izrade nove geodetske snimke odlagališta biti održan sastanak s projektantom sanacije kako bi se utvrdile preostale mogućnosti korištenja. Sve se oteglo zbog neaktivnosti županijske i gradskih vlasti. Za skrivene interese odgovornih zbog kojih sve kasni nemam dokaza pa u to ne bih ulazio, ali sigurno je da je posrijedi neaktivnost i nemar.

Teo Andrić (HDZ)

– Što se tiče Grabovice ona će se morati zatvoriti, u toj je fazi i moramo napraviti novo odlagalište otpada, na tome se radi već godinama. Ide se na Lučino razdolje, međutim ta je priča išla relativno dobro, obzirom kako ima puno studija koje treba napraviti i pripremiti dokumentaciju, sve dok bivši ministar Dobrović nije zakočio taj projekt. Utakmica je tekla i netko je zaustavio i sad opet treba krenuti ispočetka, ne skroz, ali poprilično je otežano. Sad se trenutno radi dalje na tom projektu, to je proces. Ne možemo reći kako smo danas odlučili i zatvorit ćemo je. Malo pomalo se smanjuje intenzitet kojim Grabovica radi i ona će se povremeno ugasiti. Ako se za to vrijeme ne napravi ništa naći će se načina da se to smeće vozi negdje drugo, iako bi to naravno poskupilo sve. Važno je naglasiti kako se radi na ovome. Poduzete se velike akcije i mjere. Ne možete ni malu kuću napraviti za jedan dan, nego treba prvo isplanirati, pa nacrtati i ishoditi dozvole, dovesti izvođača. U tijeku su svi radovi na ovom projektu. 

Stipe Gabrić Jambo (HSS)

Za odlagalište grada Dubrovnika pitajte vijećnike grada Dubrovnika i gradonačelnika Mata Frankovića, to nije moja domena. Ne znam ništa o tome.

Davor Penić (SDP)

Grabovicu treba zatvoriti što hitnije. Jedino projektno rješenje koje ja podržavam je sanacija, odnosno zatvaranje Grabovice. Otpad bi se ispočetka odlagao u Lučinom razdolju, koje je ionako prekapacitirano. Treba uvesti kompostiranje i primarnu reciklažu stakla, papira, metala i plastike kako bi se smanjila količina otpada u domaćinstvima, to bi bilo nekih 40 posto manje smeća. Dakle u te kompostane skupiti sva ulja iz grada Dubrovnika, hotela, hostela i restorana, natjerati ih da voze u kompostane te ih prazniti tako da se u postrojenju u Lučinom razdolju, suhom fermentacijom priprema materijal koji kasnije može poslužiti kao dobro gorivo za energiju ili umjetno gnojivo.