Pitomi bosiljak (Ocimum basilicum) jednogodišnja je i začinska zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae), porijeklom iz Indije. Danas je rasprostranjen i na širem području Mediterana, zbog čega je nezaobilazan i u našoj kuhinji.
Raste kao grm u visinu od 20 do 60 cm. Stabljika, listovi i cvjetne čašice prekriveni su finim dlačicama. Listovi su ovalni, dugi 1,5 do 5 cm te široki do 3 cm. Rubovi lista su glatki. Cvate od svibnja do rujna, cvjetovi su ružičaste ili bijele boje a nalaze se na središnjem dijelu stabljike i izdancima. Plod je dug do 2 mm.
Cijela je biljka aromatična, a napose listovi koji imaju slatkast, aromatičan i oštar okus. Sadržaj esencijalnih tvari (tzv. eteričnih ulja) je 0,3-0,8%. Usto, bosiljak sadrži i tanin saponin te gorke tvari.
Nadzemni dijelovi biljke sadrže do 1,5% esencijalnih tvari, do 6% taninskih tvari, glikozide, saponine, mineralne tvari askorbinsku kiselinu i ugljikohidrate, bjelančevine, vitamin P, provitamin A i kamfor. Esencijalne pak tvari uključuju eugenol i metilkavikol.
Cijenjen u narodu
Mirisni listovi bosiljka najčešće se koriste kao dodatak raznim jelima, no ta biljka krije i ljekovite moći.
U narodnoj medicini koristi se protiv kašlja, bolesti bubrega, glavobolje i depresije, a okrepljujući čaj od te biljke protiv menstrualnih tegoba.
Sok od listova pak koristi se protiv prehlade i upale bubnjića.
Listove možete stavljati u kupke koje će omekšati kožu. Djelotvoran je kod oboljelih mokraćnih putova, djeluje kao sedativ, ublažava nesanicu i otklanja nervozu, potiče apetit, a mlade dojilje mogu piti čaj od bosiljka jer pospješuje stvaranje mlijeka.
Čaj od bosiljka
Priprema se tako da se osušeni listovi bosiljka preliju kipućom vodom i ostave da odstoje u poklopljenoj posudi do deset minuta.
Možete ga uzimati svaki dan, ali nakon svakih osam dana treba napraviti pauzu od 14 dana. Kod upale zubnog mesa i upale usne sluznice savjetuje se ispiranje usne šupljine čajem od bosiljka.
I na koncu, bosiljak djeluje i na emocije pa bi vam mogao popraviti i raspoloženje.
