Tanja Trška o vezama Michelangela Buonarrotija i renesansnog Dubrovnika

318

U sklopu programa razvoja publike „Ključevi od grada“ na 69. Igrama, a povodom dramske premijere „Michelangelo“ Sebastijana Horvata i Milana Markovića Matthisa, predavanje na temu mita o Michelangelu Buonarrotiju u renesansnom Dubrovniku, održala je dr. sc. Tanja Trška jučer, 29. srpnja u palači u Ulici braće Andrijića.

 

Veze Michelangela Buonarrotija i renesansnog Dubrovnika temelje se na sačuvanim pisanim svjedočanstvima, sonetima i pismima koje je umjetnik razmijenio s dubrovačkim nadbiskupom Lodovicom Beccadellijem za vrijeme njegova boravka u Dubrovniku između 1555. i 1560. godine, kazala je viša asistentica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Tanja Trška, koja se u svom znanstvenom radu bavi temama iz likovnih umjetnosti renesanse i baroka, a posebice dubrovačkom likovnom baštinom i kulturnim vezama s Italijom pa je i svoj doktorski rad izradila na temu Lodovico Beccadelli e le arti visive (Lodovico Beccadelli i likovne umjetnosti). Sačuvana korespondencija slikara i nadbiskupa otkriva Beccadellijevo divljenje Michelangelovim umjetničkim ostvarenjima, ali i Michelangelovo žaljenje što nije u mogućnosti posjetiti Dubrovnik. Naime, kako se može zaključiti iz sačuvanog soneta, Michelangelo je prihvatio Beccadellijev poziv da ga posjeti u Dubrovniku, no poodmakla dob slikara i smrt vjernog sluge, spriječili su ga u tome. Sonet koji je tim povodom napisao svom prijatelju dubrovačkom nadbiskupu pročitala je jučer dramska glumica Doris Šarić Kukuljica kao i jedan sonet koji je Beccadelli napisao slikaru, a u kojem izražava svoju ljubav za dubrovački kraj.

 

Michelangelov lik i djelo proslavljeni su već u Beccadellijevo vrijeme u zidnom osliku nadbiskupskoga ljetnikovca na Šipanu, koji je u obliku friza u godinama 1559.-1560. izveo talijanski slikar Pellegrino Brocardo. On je prema uputama nadbiskupa Beccadellija ostvario prvi sačuvani primjer zidnog oslika svjetovnoga sadržaja u ladanjskome prostoru dubrovačkoga područja, a uključuje portrete književnika, intelektualaca i crkvenih velikodostojnika koji su obilježili nadbiskupovu karijeru pa među njima i onaj Michelangela Buonarrotija, dopunjen prikazom Alegorije božanskoga nadahnuća.

 

Predavanje je dr.sc. Trška zaključila kazavši kako je bez obzira na sve, dubrovački nadbiskup Beccadelli tijekom svog boravka, mali Dubrovnik povezao s Rimom i velikim Michelangelom, napomenuvši i da je žalosno što Beccadellijev ljetnikovac na Šipanu još uvijek nije obnovljen.

Zvučni zapis predavanja dostupan je na platformi Soundcloud ovdje.

Komentari


TAG


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *