TJEDNI PREGLED: PELJEŠKI MOST/ Nakon 304 godine spojen hrvatski teritorij, uručeni godišnji ugovori tradicijskim obrtnicima, 1.2 milijuna kuna za 50 obrtnikasredstvima EU fondova angažirat će se 51 pomoćnik u nastavi, milijun kuna više za najranjivije skupine…

284

PELJEŠKI MOST: Nakon 304 godine i 5 dana uz blagoslov i “Himnu slobodi” spojen hrvatski teritorij

Nakon više od 300 godina hrvatski teritorij spojen je Pelješkim mostom, strateškim infrastrukturnim projektom koji je najvećim dijelom financiran sredstvima europskih fondova.

Svečanoj ceremoniji otvaranja Pelješkog mosta u večernjim satima nazočili su i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin, pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž i pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijeta Hladilo.

Mnogobrojnim visokim uzvanicima, građanima i posjetiteljima obratili su se župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, izaslanica predsjednice Europske komisije Dubravka Šuica i video porukom kineski premijer Li Keqiang. Prigodne riječi o ovom povijesnom događaju za Hrvatsku i sve njezine stanovnike uputili su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Nakon bogatog kulturno-umjetničkog programa, završetak svečanosti u Komarni obilježena je  izvedbom “Himne slobodi”, vatrometom tijekom kojeg su zazvonila zvona svih crkava Dubrovačke biskupije te blagoslovom mosta od strane poglavara najjužnije biskupije mons. Roka Glasnovića.

Sredstvima EU fondova angažirat će se 51 pomoćnik u nastavi, Grad financira još 10 pomoćnika i veće osnovice plaća

Gradu Dubrovniku odobren je maksimalni mogući iznos sredstva za jednogodišnji projekt „Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza V.“, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, a provodi ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Prijava Grada Dubrovnika i Dubrovačke razvojne agencije DURA, koja sudjeluje u prijavi projekta i pripremi natječajne dokumentacije, ocijenjena je najvišom ocjenom te će se Gradu Dubrovniku za provođenje programa asistenata u nastavi u osnovnim školama dodijeliti 1.963.833,03 kuna. Navedenom iznosom financirat će se 85% ukupno prijavljenih potreba, dok će ostatak potrebnih sredstava Grad podmiriti vlastitim sredstvima.

Naime, Grad Dubrovnik prijavio je potrebu angažmana 60 pomoćnika u nastavi za 63 djece. Sredstvima iz europskih fondova financirat će se 51 pomoćnik, a za preostale pomoćnike sredstva za plaće osigurao je Grad Dubrovnik.

Posljednjim izmjenama i dopunama Proračuna za 2022. godinu, Grad Dubrovnik osigurao je i dodatna sredstva za povećanje satnice  pomoćnicima u nastavi u osnovnim školama i u dječjim vrtićima. Neto satnica pomoćnika dosad je iznosila 25 kuna, a rebalansom su osigurana sredstva za povećanje satnice te će ona iznositi 35 kuna neto. Za tu je namjenu u proračunskom razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2022. godine osigurano 650 tisuća kuna – 400 tisuća kuna za pomoćnike u nastavi u osnovnim školama i 250 tisuća kuna za pomoćnike u dječjim vrtićima.

Program Pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju kontinuirano se provodi u svim osnovnim školama Grada Dubrovnika, a prati ga i rast broja angažiranih pomoćnika. Usporedbe radi, u školskoj godini 2020/2021 angažirana su 42 asistenta za 47 učenika, dok je u školskoj godini 2021/2022 bilo 52 asistenta za 58 učenika.

Grad Dubrovnik nastoji financirati sve iskazane potrebe za pomoćnicima u nastavi ako tako utvrdi stručno povjerenstvo pa je broj potrebnih pomoćnika u školskoj godini 2022/2023 u međuvremenu porastao na 61 pomoćnika za 64 djece.

JAVNI POZIV za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2023. godinu

Putem Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grad Dubrovnik objavio je Javni poziv za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi za 2023. godinu. Ovim Pozivom apelira se na ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, udruge, samostalne umjetnice/ke te ostale pravne i fizičke osobe čija je djelatnost usmjerena prema kreiranju kulturnih programa da dostave prijedloge za 2023. godinu, radi mogućeg uvrštavanja u Program javnih potreba u kulturi.

U Program javnih potreba u kulturi za 2023. godinu, mogu se uvrstiti koncepti/projekti iz različitih kulturnih djelatnosti poput onih iz područja muzejsko-galerijske djelatnosti, dramske i plesne umjetnosti te drugih izvedbenih umjetnosti, glazbeno-scenskog stvaralaštva, likovne umjetnosti, dizajna i arhitekture, programi iz područja knjižne djelatnosti te izdavanja knjiga i časopisa u kulturi te iz područja poticanja razvitka filmske i audiovizualne kulture. Programi obuhvaćeni Javnim pozivom koji će se također vrednovati jesu oni iz područja novih medijskih kultura te inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi, zaštite, konzervacije i revitalizacije kulturnih dobara te u konačnici programi afirmiranja nematerijalne kulturne baštine.

Predlagatelji programe mogu poslati elektroničkim putem korištenjem elektroničkog sustava prijavljivanja, predati u pisarnicu Grada Dubrovnika (Gundulićeva poljana 10)  ili poslati preporučenom poštom. Prijedlozi kulturnih programa trebaju se dostaviti najkasnije do 31. kolovoza 2022. godine.

Potrebno je za napomenuti kako će zbog trenutnih okolnosti smanjenog opsega financiranja Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika, uvjetovanih ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa kao i prethodne godine,  prednost imati kulturne aktivnosti  koji se izvode u Dubrovniku, čiji su organizatori prijavitelji koji imaju sjedište/prebivalište na području Grada Dubrovnika i projekti koji se ostvaruju u suradnji više udruga/ustanova/institucija, s ciljem objedinjavanja proračuna programa te stvaranja partnerskih suradnji.

Upute predlagateljima koji prijavljuju svoje programe na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika dostupne su na web stranici Grada Dubrovnika: www.dubrovnik.hr

Kontakt adresa za sva pitanja i detaljnija uputstva koja se odnose na natječajnu dokumentaciju i uvjete prijave jest kultura@dubrovnik.hr.

Potpisan Memorandum o razumijevanju između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Europske investicijske banke

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković nazočio je danas potpisivanju Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Europske investicijske banke.

Riječ je o Memorandumu s ciljem učvršćivanja suradnje između te dvije institucije i osiguranja zajedničkih ciljeva, prvenstveno u pogledu korištenja dostupnih europskih sredstava i daljnjoj pomoći vezano uz prometne projekte, a potpisali su ga potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te potpredsjednica Europske investicijske banke Teresa Czerwinska.

– Potpisivanje Memoranduma je nastavak dosadašnje uspješne suradnje Ministarstva s Europskom investicijskom bankom, a isto bi se nastavilo i u idućim godinama tijekom višegodišnjeg financijskog okvira u razdoblju 2021. – 2027., kroz razmjenu znanja i najboljih praksi, kao i osiguravanja podrške za projekte u željezničkom i pomorskom prometu, unutarnjim plovnim putovima, urbanoj mobilnosti, sigurnosti cestovnog prometa i drugima. Potpisivanje memoranduma otvara vrata gradnji novih mostova, novih luka, novih pruga i to je nešto što nam daje vjeru i nadu kako ne završava sve s Pelješkim mostom nego otvaramo novu stranicu i nastavljamo još snažnije ulagati, ne samo u prometnu nego čitavu infrastrukturu u Hrvatskoj. Uz pomoć EU fondova i Nacionalnog programa oporavka nastavljamo ovaj investicijski ciklus – poručio je potpredsjednik Vlade i ministar Butković.

Potpredsjednica Czerwinska je poručila kako joj je velika čast biti danas u Dubrovniku na velikoj svečanosti otvorenja Pelješkog mosta što predstavlja važan trenutak kako za Hrvatsku, tako i za EU, pritom dodavši da su kao Europska investicijska banka ponosni što su sufinancirali ovako veliki projekt.

– Potpisivanje Memoranduma je vrlo važan zbog buduće suradnje i potpore Hrvatskoj. Mi u Europskoj investicijskoj banci dijelimo ideje Vlade u pogledu prometa jer naša strategija je sinergijska – istaknula je potpredsjednica Czerwinska.

Gradonačelnik Franković u Sponzi nazočio predstavljanju monografije “Most Pelješac”

Uoči večerašnje svečane ceremonije otvaranja Pelješkog mosta, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković nazočio je danas u Palači Sponza predstavljanju i promociji jedinstvenog izdanja monografije pod nazivom “Most Pelješac ” u izdanju novinske kuće Hanza Media.

Promociji su prisustvovali i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved potpredsjednik Vlade i ministar ministar mora, prometa infrastrukture Oleg Butković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i brojni drugi uzvanici iz političkog i društvenog života.

“Kao predsjednik Vlade danas ovdje moram uputiti prije svega iznimnu zahvalnost svima onima koji su od same ideje, peticija pa sve do dovršetka projekta pridonijeli ostvarenju strateško nacionalne investicije, a to je izgradnja Pelješkog mosta . Ovaj je most fenomenalan za spajanje Hrvatske, spajanje Europske unije, spajanje sutra Schengenskog prostora. Ovo je jedna velika godina za Hrvatsku i njezinu budućnost. Ovo je jedna velika ostavština za sve nas skupa, a danas je dan veselja u kojem trebamo svi zajedno uživati”, riječi su koje je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković poručio okupljenima u Sponzi.

Gradonačelnik Mato Franković u svom obraćanju prisutnima naglasio je važnost izgradnje mosta i spajanje hrvatskog teritorija, istaknuvši kako je realizacija ovog strateškog projekta san mnogih generacija. Osvrnuo se i na povijesni kontekst te na ulogu brojnih aktera s juga zemlje koji su svojim angažmanom doprinijeli ostvarenju povijesne investicije.

“Pogled na gotovi Pelješki most svih nas ostavlja bez daha i ispunjava nacionalnim ushitom. Ali on je i puno više od toga. Priča o Pelješkom mostu priča je o ljudima. Najviše o čovjeku hrvatskog juga, Konavala, Župe dubrovačke, Grada, Primorja, Pelješca, ljudima koji su do danas živjeli na zemlji svojih predaka, zemlji koja ih je odgojila i koju neizmjerno vole, ali ipak odvojeno od svojih sunarodnjaka”, istaknuo je u samom početku govora gradonačelnik.

Poseban naglasak stavio je na to kako se stanovnici juga s pravom danas mogu osjećati ponosno i zadovoljno jer je Hrvatska spojena u jedno

“Pelješki most za hrvatski jug i za Dubrovnik milenijski je strateški projekt i najvažniji događaj od oslobođenja u Domovinskom ratu. On će ovom kraju donijeti dugo čekani „spokoj u duši“. Donijet će i prosperitet kroz brojne trgovinske, ekonomske i prometne benefite. On je i novi landmark Hrvatske i hrvatskog juga, znamenitost kojoj će se diviti i milijuni turista. Ali samo će ljudi dubrovačkog kraja moći duboko razumjeti puninu značaja Pelješkog mosta i spoznati veličanstvenost ovog trenutka u povijesti kojemu imamo privilegiju svjedočiti”, kazao je gradonačelnik.

Dotaknuo se i povijesnog konteksta Pelješkog mosta prisjetivši se gospara Pera Glumca koji je 1994. godine ispred kavane Charlie u Zagrebu prikupljao potpise podrške za izgradnju mosta.

„Četiri godine nakon toga u kampanji za županijske izbore 1998. godine kao jedan od projekata Juga Hrvatske županijski odbor HDZ-a u svom programu nosi izgradnju Pelješkog mosta, iste te godine po prvi put u Hrvatskom saboru čuje se ideja o Pelješkom mostu koju je tijekom svog govora iznio gospar Luka Bebić, nakon toga SDP-ov župan pokojni Ivan Šprlje u prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije ucrtava projekt Pelješkog mosta.“

Posebnu zahvalu uputio je premijeru Andreju Plenkoviću i Vladi Republike Hrvatske koja je, kako je istaknuo, imala snage i sposobnosti ovaj projekt od ideje sprovesti u djelo.

Prisutnima su se obratili i potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, novinar Jutarnjeg lista i autor monografije Most Pelješac Krešimir Žabec, projektant Pelješkog mosta Marjan Pipenbaher i urednik monografije Ivica Buljan.

Monografija o Pelješkom mostu odaje počast svima onima koji su sudjelovali u realizaciji ove strateške investicije. Ujedno, najzornije prikazuju tijek gradnje i monumentalnost cjelokupnog projekta. Od samih začetaka ideje o potrebi izgradnje mosta, monografija donosi brojne inačice mosta koje su se stvarale u projektantskim uredima do njegova konačnog izgleda. Obrađeni su svi prijepori ali i zablude koje su pratile njegovu izgradnju. Stručni detalji, izazovi koji su pratili graditelje, veliki broj impozantnih fotografija dio su monografije koja na najbolji način dočarava sve faze četverogodišnje izgradnje mosta koji će povezati krajnji jug sa ostatkom Hrvatske i učiniti je u potpunosti cjelovitom.

Potpisan četiri milijuna kuna vrijedan ugovor za radove konstrukcijske obnove palače Sponza

Ugovor o izvođenju radova konstrukcijske sanacije palače Sponza između Zavoda za obnovu Dubrovnika i izvođača radova tvrtke Građevinar Quelin d.d. kao i ugovor o obavljanju usluga stručnog i projektantskog nadzora s tvrtkom Canosa inženjering d.o.o. potpisan je jučer.

Ugovore je ispred Zavoda za obnovu Dubrovnika, koji koordinira i vodi čitav postupak sanacije do okončanja svih radova, potpisala ravnateljica Zavoda Mihael Skurić, a potpisivanju ugovora nazočila je i ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak.

Naime, na osnovu ugovora sa Ministarstvom kulture i medija Državni arhiv u Dubrovniku osigurao je sredstva za realizaciju ovog projekta, a isti je temeljem Sporazuma o suradnji između Zavoda i Arhiva uvršten u Program obnove spomeničke cjeline Dubrovnika.

Proveden je postupak javne nabave radova te je u odnosu na procijenjenu vrijednost radova u iznosu od 4,7 milijuna kuna s PDV-om, odabrana ekonomski najpovoljnija ponuda tvrtke Građevinar Quelin d.d. s cijenom koštanja od 3.988.325,00 kuna s PDV-om. Rok za završetak radova je 12 mjeseci.

Radovi sanacije, obnove i restauracije Sponze obuhvaćaju konstrukcijsku sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima te obnovu i restauraciju kamene plastike i vanjske stolarije.

Iznimne kulturne vrijednosti, palača Sponza jedan je od najreprezentativnijih objekata od javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika. U nekadašnjoj carinarnici, kovnici novca, oružani, kroz povijest obavljale su se mnoge javne funkcije, a danas čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja.

Uručeni godišnji ugovori tradicijskim obrtnicima, 1.2 milijuna kuna za 50 obrtnika

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je danas u Velikoj vijećnici ugovore o potporama obrtnicima koji obavljaju tradicijske djelatnosti na gradskom području.

Nakon provedenog javnog poziva u 2022. dodijeljeno je ukupno 50 potpora, a mjesečne subvencije u iznosu od 2.000 kuna isplaćuju se od 1. siječnja do 31. prosinca. U proračunu za 2022. godinu za ovu namjenu osigurano je 1.2 milijuna kuna.

Gradonačelnik Mato Franković zahvalio je tradicijskim obrtnicima na kontinuiranom radu i poručio im da oni predstavljaju sliku ovog grada i duh dubrovačkog obrtništva koji prenose građanima, ali i turistima. Ocijenio je da je pomoć koju Grad pruža obrtnicima važna te je podsjetio da se mjesečne potpore od 2018. godine isplaćuju tijekom cijele godine, a ne samo tijekom šest mjeseci kako je bila dotadašnja praksa.

Potpore u 2022. dodijeljene su za jedanaest obrta za izradu izvornih suvenira, rukotvorina i autohtonih proizvoda, sedam obrta za obradu  kamena, četiri zlatara, četiri krojača za muškarce, četiri restauratora, tri obrta za proizvodnju predmeta od stakla i keramike, tri obrta za izradu  narodnih nošnji i lutaka u narodnoj nošnji, tri obrta za izradu unikatnog nakita, dva obrta za izradu maski i kostima za karnevo, dva obrta za obradu željeza i metala, izradu ključeva i brava, dva muška  frizera, dva  barkariola – taksi prijevoz na vodi te po jednom obrtu za izradu klobuka, veziva i pletiva, postolaru i elektroinstalateru.

Ukupni broj dodijeljenih potpora u stalnom je porastu. Od 30 korisnika subvencija u 2018. godini, već iduće godine dodijeljene su 42 potpore. Prošle godine sklopljeno je 48 ugovora, a potpore su odobrene za šest novih obrta.

Uručenju ugovora nazočile su i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Antonela Svilarić.

Predstavljen novi prijedlog Odluke o socijalnoj skrbi – do milijun kuna više za najranjivije skupine

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnik nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić danas su u Velikoj vijećnici predstavili novi prijedlog Odluke o socijalnoj skrbi o kojoj će zainteresirana javnost imati priliku raspravljati na Javnom savjetovanju koje započinje u ponedjeljak 1. kolovoza 2022.

Na predstavljanju su istaknute ključne stavke prijedloga Odluke o socijalnoj skrbi usmjerene prema korisnicima mjera socijalnog programa, za koje je u 2023. iz Proračuna prema prijedlogu predviđeno povećanje izdavanja, u iznosu od 750 tisuća do milijun kuna više nego u tekućoj godini.

Gradonačelnik Franković izdvojio je najvažnije stavke koje će dodatno poboljšati kvalitetu života najranjivijih skupina, a koje se u prvom redu odnose na povećanje cenzusa dodataka na mirovinu umirovljenicima kao i korisnicima prava na jednokratnu novčanu naknadu.

“Ono što na početku želim istaknuti u kontekstu financijskih efekata Odluke jest da će doći prvenstveno do povećanja dodataka našim umirovljenicima. Dakle, prijedlog Odluke sadrži povećanje mjesečnog novčanog iznosa dodatka na mirovinu s dosadašnjih 200 na 300 kuna. Također, iznimno je bitno i povećanje cenzusa za ostvarivanje mjesečnog dodatka. Cenzus mijenjamo sa 1.800 na dvije tisuće kuna, odnosno sa dvije tisuće i jedne kune na 2.200 kuna, to je onaj cenzus gdje se dobiva četristo kuna dva puta godišnje te u konačnici sa 2.201 na 2.500 kuna isto tako dva puta godišnje po tristo kuna. Umirovljenici čija mirovina sa svim dodatcima ne prelazi iznos od 2.000 kuna, a čije su socijalne prilike posebno otegotne sukladno sadržaju Odluke ostvaruju uvećani dodatak od 500 kuna”, istaknuo je gradonačelnik Franković u obrazloženju izmjena koje donosio novi prijedlog odluke.

Navedena Odluka sadržava i povećanja cenzusa unutar mjere „Pravo na jednokratnu novčanu pomoć“. Tako će za dvočlano kućanstvo doći do izmjena cenzusa s 2.800 kuna na 4.000 kuna. Za tročlano kućanstvo cenzus se povećava s 3.800 kuna na 5.200 kuna, dok se za obitelj s četiri člana cenzus mijenja s 5.200 na 6.500 kuna. Ako kućanstvo ima više od četiri člana, cenzus prihoda za svakog se člana povećava za 875 kuna, umjesto dosadašnjih 500 kuna.

“Ono što mi zapravo očekujemo nakon Javnog savjetovanja, rasprave i rješavanja eventualnih primjedbi jest usvajanje ove Odluke i onda naravno primjenu iste sukladno novim standardima i uvećanim financijskim primanjima nego što je to bilo u prošloj. Vjerujem da će u konačnici Odluka zaživjeti s predviđenim izmjenama Zakona. Mislim da će Grad Dubrovnik još jednom pokazati socijalnu osjetljivost prema najranjivijim socijalnim skupinama upravo zato i idemo u izmjenu Odluke”, zaključno je kazao gradonačelnik Franković.

Pročelnik Brčić detaljnije je opisao cjelokupni sadržaj Odluke kao i izmjene do kojih će doći, naglasivši kako je sukladno Zakonu u socijalnoj skrbi u tijeku revizija svih korisnika mjera socijalnog programa koje se prvenstveno odnosi na ispitivanje i provjeru prava i životnih standarda sadašnjih korisnika, ali i onih novih kojih trebaju ispuniti uvjete i odredbe kako bi u konačnici ostvarili pravo na primanje novčane naknade.

Izmjene mjera predviđene Zakonom počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2023., dok će nadstandard koji pruža Grad Dubrovnik ući u primjenu od 1. ožujka 2023. nakon usvajanja mjera Socijalnog programa za 2023. na Gradskom vijeću.

 

Komentari




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *