Država će nastaviti osiguravati očuvanje radnih mjesta zbog Covid-19 krize, a neće se uvoditi nove mjere, već “redizajnirati” postojeće.
Što će se od prijedloga koje su socijalni partneri ovih dana dostavili nadležnom Ministarstvu rada uvažiti, objavit će se u četvrtak, kada će Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prihvatiti korekcije sadašnjih mjera.
Skaliranje visine potpore ovisno o padu poslovanja je jedan od glavnih prijedloga poslodavaca, za koje prema neslužbenim najavama iz vladinih krugova postoji razumijevanje i vjerojatnost ugradbe u daljnju pomoć.
Kumulativan pad prihoda
Skaliranje bi trebalo pratiti i smanjenje potpore. No, obuhvat bi takvim modelom trebao biti proširen.Umjesto razine pada prihoda od najmanje 60%, HUP predlaže da se uz mjesečno sagledavanja pada prihoda omogući promatranje pada i kumulativno jer se tako dobiva realniju sliku.
Za mjeru skraćivanja radnog vremena, poslodavci apeliraju i na smanjenje mjesečnog fonda sati i preko sadašnjih 50%, s tim da se iznos potpore definira kao i dosad – postotni iznos od 4000 kuna u odnosu na postotak skraćivanja radnog vremena.
Sindikati su, pak, uporni u traženju da se poslodavcima koji primaju potpore za očuvanje radnih mjesta zabrani raskid ugovora o radu. HUP je stava da se to svede na najmanju mjeru.
To je prema njihovu prijedlogu moguće postići vezivanjem potpora uz postotni pad broja zaposlenih, kao na početku uvođenja mjera u ožujku, dok smatraju da je za skraćeno radno vrijeme dostatna postojeća odredba o zabrani otkazivanja ugovora do 30 dana od isteka korištenja potpore.
Mjere će vjerojatno važiti za poslodavce koji zbog odluka Stožera ne mogu obavljati djelatnost, a najavljuje se i da bi ih mogli koristiti i oni koji su zatvoreni zbog odluka epidemiologa, radi broja zaraženih i samoizolacije.
Za ugostitelje HUP traži pomoć kroz rasterećenje troškova ili relaksiranje mjera Stožera.
Zadnja je – Marićeva
Zadnju riječ imat će Ministarstvo financija, koje prije -HZZ-a mora ukalkulirati troškove potpora u državni proračun.